Neposredno pred svetkovinu Tijelova ili, kako to ovdje nazivaju, Brašančeva 2015. godine, iz tiska je, u nakladi Katoličkog društva za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović, izašla dugo očekivana knjiga Josefa Baslera Crtice iz prošlosti Plavne. Iako su fragmenti rukopisa za ovu knjigu objavljeni još u Subotičkoj Danici, kalendaru za 1988. godinu, cjeloviti rukopis čekao je svjetlo dana skoro tri desetljeća. I to se još ne bi dogodilo, da se ovoga posla nije latio neumorni bački i plavanjski župnik vlč. Josip Štefković, urednik i tehnički urednik izdanja. Lekturu i korekturu uradio je novinar i pjesnik Mirko Kopunović iz Subotice, također još jedan prijatelj ovoga kraja, a zahvalnost, pokraj ostalih, u ime nakladnika zaslužuje i dr. Andrija Anišić.
Knjiga je poprilično obimna s predgovorom i životopisom autora, što je čini zanimljivom jer se i u tim dijelovima nalaze neki detalji koje mnogi mještani nisu znali. Tako Štefković, među ostalim, kaže: „Mnogi će Plavanjci u njoj pronaći poneku zabilješku i o sebi samima. Pročitaju li ovu knjigu imat će što pričati o svome selu. A već i sama činjenica da ovakvu knjigu imamo, bit će nam za ponos i diku“.
Informacije koje se u knjizi mogu pronaći predstavljaju povijesni prikaz Plavne od XIV. stoljeća do 1990. godine. „Sve što znamo, što nismo samo čuli da huči i buči, može se reći u tri riječi“ (Ferdinand Kirnberger, XIX. st.), polazna je osnova autora u pristupu ovoj knjizi, u kojoj je sve zabilježeno na temelju sigurnih izvora i navedene literature, ne upuštajući se u osobne interpretacije i tumačenja događaja i pojava.
Zanimljivo je da ova knjiga nema niti jednu fotografiju (osim autorove) niti ilustraciju, jer bi time bila preobimna, a urednik Štefković želio je ovaj posao obaviti krajnje racionalno i ekonomično.
Knjiga je objavljena kao prva u biblioteci „Plavna – Povijest“ u nakladi od 500 primjeraka. U svakom slučaju ona će pridonijeti boljem poznavanju prošlosti Plavne i cijele regije, što je i bila glavna ideja i želja priređivača.
O autoru knjige
Josef Basler je rođen 1. svibnja 1902. godine u Tovariševu, u općini Bačka Palanka, od oca Matthiasa, brijačkog majstora, i majke Rosalie rođ. Schmidt. Pohađao je gimnaziju u Kalači, ali ju zbog početka Prvoga svjetskog rata nije završio. Službovao je kao porezni državni službenik. U službi je bio iritantno pedantan i dosljedan. Sa suprugom Emom imao je jednog sina Eduarda, koji je bio prosvjetni radnik... Prikupljao je građu iz prošlosti Plavne. Poznavanje njemačkog i mađarskog jezika pomogli su mu u razumijevanju povijesnih izvora. Osim toga, cijeli je svoj život zapisivao događaje u svome selu Plavni. Plod toga istraživačkog i kroničarskog rada je i kvantitativno i kvalitativno iznimno obimna knjiga Crtice iz prošlosti Plavne. Josef Basler je bio i numizmatičar i filatelist. Amaterski se bavio fotografijom. Umro je u Plavni 15. VIII. 1992. /Josip Štefković/.
Iz recenzije: I najduži put počinje prvim korakom
Urednik je, mora se priznati, imao tešku zadaću u metodološkom pristupu obrade rukopisa, koji je poslije autorove smrti bio poprilično rasut i nesređen te je pravo čudo da je ostao donekle sačuvan. Još je teže bilo sadržaj i formu knjige prilagoditi široj javnosti, jer pisac nije bio povjesničar po struci, nego veliki entuzijast koji je žudio za prepoznavanjem istine. Basler je, uz to, bio strastveni numizmatičar i filatelist, što je podrazumijevalo da se bavi poviješću i svekolikim istraživanjem prošlosti, ne samo Plavne, nego i drugih mjesta i povijesnih događaja, pa i onih kojI izgledaju manje bitnima. Zbog takvog minucioznog načina rada na skupljanju povijesne građe i zapisa o Plavni, Basler je stekao veliko povjerenje među mještanima ovoga mjesta, pa tako i župnika Štefkovića, koji Je odlučio objaviti njegov rad u obliku knjige. Pri tome je nastojao tek minimalno intervenirati u osnovni tekst, kako bi sačuvao autorov duh i stil pisanja. Također se držao redoslijeda i strukture rukopisa te kronološke forme koju je pisac primjenjivao.
Knjiga je, moglo bi se reći, dosta pozamašna, osim predgovora, bilješke o autoru i navedenih izvora, sastoji se iz petnaest poglavlja koje je autor složio po sljedećem redoslijedu: I. Plavna kroz povijest; II. Praznici i važniji datumi u godini; III. Rimokatolička crkvena općina; IV. Ruska i Srpskopravoslavna crkva; V. Prosvjeta; VI. Poljoprivreda i stočarstvo; VII. Lovstvo i ribarstvo; VIII. Zanatstvo, industrija, trgovina, ugostiteljstvo, PTT, promet; IX. Književnost, znanost i umjetnost; X. Stanovništvo Plavne; XI. Društveni život sela; XII. Zdravstvo; XIII. Tijela uprave; XIV. Društveno–političke organizacije; XV. Opis sela.
Iz navedenih dijelova knjige može se zaključiti da je autor, služeći se pouzdanim izvorima, sveobuhvatno obradio prošlost Plavne, gotovo do devedesetih godina prošloga stoljeća. O svakom poglavlju mogla bi se napisati posebna knjiga, jer, „što se penješ više na vrh, vidiš veće prostranstvo koje treba istražiti“ (Taku–An). Zato je ova publikacija Josefa Baslera i urednika izdanja Josipa Štefkovića od velike važnosti, jer, kao što kineska poslovica kaže, i najduži put počinje prvim korakom. Stoga preporučam ovu dragocjenu knjigu, kao kulturni i povijesni dragulj, svim mještanima Plavne, ali i svim ljudima i institucijama koje se bave poviješću, tragaju za istinom ili istražuju prošlost. /Z. P./
Izvor: Hrvatska riječ (Zvonimir Pelajić)
