Krajem prošle godine, u nakladi NIU Hrvatska riječ, objavljena je knjiga pjesama, pjesnički prvijenac Darka Baštovanovića Cijeli cjelovi tuge. Kako u pogovoru navodi urednica knjige Nevena Mlinko, u pitanju je zaokružena poetska cjelina u kojoj mladi pjesnik jasno i upečatljivo pjeva o dubinama temelja iz kojih crpi nadahnuće za svoje stvaralaštvo te postavlja okosnice vlastitog pjesničkog izričaja. Dominantna tema zbirke je tema pripadnosti problematizirana iz različitih i međusobno teško odvojivih vizura sa željom obuhvaćanja temeljnih ljudskih i međuljudskih identitetskih sastavnica.
„Imenovanjem dijelova zbirke: Cjelovi zemlje, Cjelovi žene, Cjelovi neba, Cjelovi samoće i Cjelovi umorenih glasova ukazano je na dominantne motive spram kojih se lirski subjekt identificira. Međutim, naslovljeni motivi međusobno se prepliću iz stiha u stih i prelijevaju iz ciklusa u ciklus stvarajući gusto, monolitno poetsko tkanje te ciklusnu podjelu treba uzeti uvjetno. Zbirku Cijeli cjelovi tuge otvara niz pjesama u kojima se aktualizira tema pripadnosti jednom narodu i zemlji s izrazitim domoljubnim osjećajima, a zatvaraju je glasovi književnika, s kojima pjesnik stupa u dijalog, među kojima najveći dio njih tjelesno pripada onoj zemlji koja je krajnje odredište naših tijela. Pišući o dimenzijama pripadnosti grješnom ljudskom rodu autor se iskazuje kao metafizički i religiozni pjesnik kršćanske provenijencije bolno zamišljen nad ljudskom slabošću na tragu čega se nalaze i pjesme ljubavne tematike o pripadnosti ženi. Tematsko-motivska prožetost ciklusa domoljubnom tematikom je najupečatljivija, što najbolje oslikavaju primjeri iz pjesama Ona koja čeka i Uoči posvećenja doma našoj krvi u kojima se poput kruga zatvara, odnosno na izvorište inspiracije pjesnik vraća kličući u posljednjim stihovima: jer cjelujući tebe ja cjelujem Hrvatsku i nema Hrvat drugoga kralja do živoga Krista! Također, cjelokupnu zbirku prati sjeta proizašla iz intenzivnog evociranja prošlosti što je usko vezano uz domoljubni patos pjesama", navodi Mlinko.
Intertekstualne poveznice
Odsjevi stilskih i tematskih posebnosti poetika određenih pjesničkih velikana vidljivi su kroz cijelu zbirku. Autor ne samo naslovima nego i intertekstualnim poveznicama doziva poetike pisaca kao što su perjanice hrvatske lirike Antun Gustav Matoš, Antun Branko Šimić, Josip Pupačić, Gustav Krklec, sudbinski nepravedno zaboravljene veličine poput Stojana Vučićevića, prvake srpske lirike Branka Miljkovića te zavičajna hrvatska pera: Lazar Merković i Tomislav Žigmanov, također, romantičare svjetskog glasa Byrona i Shelleyja.
„Utjecaji literature su iznimno zanimljivi za praćenje, posebice jer se ne razaznaju jasne granice u dijalogu autora i njegovih sugovornika", navodi Mlinko.
Ona ističe i kako Baštovanović svijet zrcali iz budničarskog rakursa preporodne lirike s vremenskim i kvalitativnim odmakom, odnosno jazom koji nijedan pokret ili skupina autora ne premošćuje u zavičajnoj književnosti vojvođanskih Hrvata. Autor se prikazuje kao poznavatelj i privrženik klasičnih poetskih formi i vrsta od kojih je u zbirci najzastupljeniji oblik soneta. Dodaje i kako se, suvereno vladajući hrvatskim standardnim jezikom, kojim efektno i uvjerljivo odsijevne varijabilnost kronotopnih jezičnih idioma, autor slobodno i s lakoćom kreće kroz jezično bogatstvo gradeći razvedene i izbrušene slike poetskog svijeta lirskog subjekta natopljene živim emocijama i sugestivnim promišljanjima o neprolaznim temama.
„Čežnja za totalitetom emotivnog i misaonog ostvarenja na pojedinačnom, međusobnom i kolektivnom planu izmiče, a Cijeli cjelovi tuge primiču nas k sebi tematskom zapečaćenošću, zaokruženošću i jasnošću, stilskom vještinom i rafiniranošću, formalnošću vezanih stihova i obrazaca, punokrvnošću pjesničkog jezika i pjesničkih slika te anakroničnošću odabira i načina opjevanih opsesivnosti", zaključuje Mlinko.
O autoru
Darko Baštovanović (Novi Sad, 1989.) osnovnu školu završio je u Beočinu, a srednju u Novome Sadu. Master je politologije i radi u Subotici. Kada ne piše i ne referira na društvene ili političke procese, voli o važnim životnim procesima referirati kroz pjesme. Središnja Bosna i obiteljsko naslijeđe, sada ukorijenjeno i u Srijemu, neiscrpna su mu inspiracija. Pjesme su mu objavljene u časopisu za književnost i umjetnost Nova riječ.
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)
