U prosincu 2020. godine iz tiska je izišla knjiga Zlatka Pintera Progon i stradanje Hrvata u Vojvodini tijekom Domovinskog rata (prilog kronologiji terora nad Hrvatima u istočnom Srijemu, Banatu i Bačkoj od 1986. do 1995.). Nakladnik je Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata iz Zagreba. Knjiga na 529 stranica dopunjuje prethodno (također nedavno objavljeno) Pinterovo štivo Hrvati iz Srijema, Banata i Bačke u vrtlogu devedesetih – progon i etničko čišćenje (1991. – 1995.).
Autor (rođen u Zemunu, do kolovoza 1991. živio u Plavni) u predgovoru navodi kako se iz ove knjige „barem djelomično može sagledati geneza događaja u Srbiji, posebice u Vojvodini, te odnosa prema Vojvođanima, tamošnjim Hrvatima, a posebno prema žrtvama velikosrpske agresije u jednom od najtežih razdoblja u novijoj povijesti što su ga proživjeli ljudi na ovim prostorima – u godinama prije rata i u vrijeme dok se odigravao krvavi sukob na području Hrvatske, potom i Bosne i Hercegovine".
Vjerodostojno arhivsko gradivo
Autor navodi da je materiji pristupao pažljivo, te da je svaki navod koji je zabilježio provjeravao u mjeri u kojoj je to bilo moguće, koristeći metodu najmanje tri neovisna izvora.
„Moram istaknuti kako je dio sadržaja ove kronologije korišten prilikom podizanja optužnice protiv Vojislava Šešelja, te da je isti od Fonda za humanitarno pravo iz Beograda ocijenjen kao vjerodostojno i na činjenicama utemeljeno arhivsko gradivo. Uostalom, u studenom 2002. preko Fonda za humanitarno pravo iz Beograda pozvan sam od istražitelja Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju radi davanja iskaza o djelovanju Vojislava Šešelja, njegovih četnika i drugih ekstremnih paravojnih srpskih postrojbi u Vojvodini i istočnoj Slavoniji (pogotovo u jugozapadnoj Bačkoj i na vukovarsko-borovskom području), te sam u Uredu MKSJ-a u Zagrebu potpisao izjavu na 42 stranice u kojoj sam iznio sva svoja saznanja o tome što se ondje događalo u razdoblju od 1988. do kraja kolovoza 1991. godine", navodi Pinter.
Dug i obveza
Ova kronologija, po riječima autora, obuhvaća razdoblje od dolaska na vlast u Srbiji Slobodana Miloševića (1986.) do završetka rata na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine (1995.).
„Želim posebno naglasiti da nisam pravio nikakvu razliku između ‘srpskih’, ‘hrvatskih’, ‘bosanskohercegovačkih’ ili bilo kojih dugih izvora nego sam se prije svega vodio procjenom kvalitete i vjerodostojnosti samoga izvora i informacije. Nemam iluzije da bilo što mogu promijeniti iznošenjem ove istine, ali neka ostane zapisano! Osjećam to, među ostalim, kao dug i obvezu prema svom rodnom Zemunu, Bačkoj u kojoj sam odrastao i proveo godine mladosti te kolijevci hrvatstva – Srijemu, koji je po tko zna koji put u povijesti ponovno podnio najveći teret stradanja", kaže Pinter.
„Prilikom prikupljanja informacija o najtežim slučajevima terora (ubojstvima, paljevinama kuća, bombaškim napadima i sl.) često sam nailazio na zid šutnje, što je predstavljalo gotovo nepremostivu poteškoću za utvrđivanje okolnosti i detalja u vezi sa svakim pojedinačnim događajem, pa sam se tim situacijama morao prilagoditi i navesti samo poznate činjenice ma kako šture bile. Uz spomen na sve žrtve progona i nasilja, dužan sam izraziti i svoju toplu i iskrenu zahvalu onima koji su smogli hrabrosti i snage vođeni svojom ljudskom odgovornošću i osjećajem obveze prema naraštajima kojima dugujemo istinu, svjedočiti o svemu što se u Srbiji i Vojvodini događalo u najtežem razdoblju njezine novije povijesti", zaključuje on.
Izvor: Hrvatska riječ (M. T.)