Iznimno posjećenom svečanošću u subotičkoj Gradskoj kući u petak, 15. prosinca 2017., hrvatska zajednica u Srbiji proslavila je obljetnicu utemeljenja Hrvatskog nacionalnog vijeća, krovne institucije manjinske samouprave. Toga dana prije 15 godina održana je izborna skupština prvoga saziva HNV-a, te je taj datum u međuvremenu postao i jedan od četiri praznika ovdašnjih Hrvata. Istom prigodom obilježeno je i 15 godina osnovnoškolskog obrazovanja na hrvatskome jeziku, a svečanosti je prisustvovala prvi puta i hrvatska ministrica znanosti i obrazovanja.

Ministrica iz Hrvatske dr. sc. Blaženka Divjak istoga dana susrela se sa srpskim ministrom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladenom Šarčevićem, te su skupa posjetili hrvatski odjel u Gimnaziji. Šarčević nije prisustvovao svečanosti, a u ime srbijanske državne uprave bio je prisutan državni sekretar Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Ivan Bošnjak. Proslavi je prisustvovao i Veleposlanik Hrvatske u Beogradu Gordan Bakota te predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj Ivan Gugan. Iz Grada Subotice pozivu se nitko nije odazvao.

Baš kao svi

Pripadnici hrvatske zajednice u Srbiji ostvarili su status nacionalne manjine priznanjem od države 2002. godine i to izborima za prvi saziv Hrvatskog nacionalnog vijeća, a osnivanjem ovog krovnog tijela Hrvata u Srbiji otpočelo je ostvarivanje prava na manjinsku samoupravu u četiri zakonom određena područja (obrazovanje, kultura, informiranje i službena uporaba hrvatskoga jezika). U proteklih desetljeće i pol, kako je u svojem govoru istaknuo i predsjednik HNV-a dr. sc. Slaven Bačić, izgrađene su nove hrvatske profesionalne ustanove – NIU Hrvatska riječ i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, razvijao se televizijski i radijski program na hrvatskom na Radio-televiziji Vojvodine, rastao je broj hrvatskih udruga i njihovih aktivnosti...

Bačić je istaknuo da za sva navedena postignuća gotovo uvijek vrijedi naslov knjige Osvajanje slobode te da su problemi rješavani zahvaljujući radu i potpori HNV-a, Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i Hrvatske. 

Pozvavši se na slogan obljetnice Baš kao svi, predsjednik HNV-a rekao je kako Hrvati, poput većinskog naroda i drugih manjinskih zajednica, moraju više uvažavati sebe i vlastitim primjerom svjedočiti pripadnost hrvatskome narodu i ostvarivati manjinska prava. Rekao je i kako trebaju svjedočiti da su konstitutivna sastavnica društva, unatoč drukčijoj povijesti, običajima, jeziku i vjeri. 

„Jedan od puteva za ostvarivanje ovoga jeste provedba bilateralnog sporazuma o zaštiti manjina između Srbije i Hrvatske, a posebno članka 9 gdje Srbija treba osigurati našoj manjini zastupljenost u predstavničkim i izvršnim tijelima na lokalnoj razini i predstavničkim tijelima na pokrajinskoj i republičkoj razini“, zaključio je Bačić. 

Nužno potrebna vertikala

Prije 15 godina, nakon usvajanja zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina u Srbiji, stekli su se uvjeti za otvaranje prvog razrednog odjela na hrvatskome jeziku. Od školske 2002./03. godine obrazovanje se kontinuirano provodi uz potporu Srbije i resornih tijela Hrvatske. 

„Od samih početaka nastave Ministarstvo znanosti i obrazovanja Hrvatske prepoznavalo je potrebe i htijenja Hrvata u Vojvodini, a želju hrvatske zajednice za njegovanjem očuvanjem i unaprjeđenjem svojega jezika i kulture svih ovih godina podupirao. Podupirat će i ubuduće upućivanjem učitelja na rad u osnovnim i srednjim školama u Vojvodini, osiguravanjem stručnih seminara, nabavom stručne literature i financijskim podupiranjem brojnih aktivnosti, razmjene učenika i njihova posjećivanja svojoj domovini“, rekla je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, a kao idući korak u obrazovnom procesu navela je otvaranje lektorata za hrvatski jezik na Univerzitetu u Novom Sadu čime bi se, kako je navela, osigurala nužna potrebna vertikala obrazovanju na hrvatskom jeziku u Vojvodini. 

Divjak je istakla kako je raduju pozitivni pomaci u obrazovanju na hrvatskome, poput povećanja broja nastavnih mjesta s nastavom na hrvatskome jeziku, učvršćivanje ugleda ovakve nastave u zajednici i dobra suradnja sa školama i učenicima u Hrvatskoj.

Ministrica se zahvalila svima koji doprinose procesu obrazovanja na hrvatskome u Srbiji – HNV-u, udrugama Hrvata na ovome prostoru, učiteljima, ravnateljima, a posebice roditeljima. 

„Hvala roditeljima što unatoč ne uvijek lakim okolnostima neumorno i ustrajno njeguju i potiču hrvatski identitet kod svoje djece i time kod onih najmlađih i nama najvrjednijih usađuju interkulturalne vrijednosti koje će nositi kroz cijeli život“, rekla je ministrica. 

„Probleme ćemo rješavati“

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas kao jedan od najvažnijih izazova obrazovanja na hrvatskome u Srbiji istakao je osnivanje katedre za hrvatski jezik na Univerzitetu u Novom Sadu. U rješavanju ovoga i drugih problema obećao je punu potporu Hrvatske. 

„Znam da je obuhvat učenika još uvijek vrlo nizak, ispod pet posto, da ima problema u širenju mreža škola, da još uvijek nema ni jedne tiskane knjige na hrvatskom jeziku za srednju školu. Znamo za probleme, ali pred njima ne zatvaramo oči. Njih ćemo rješavati, nadam se uspješno“, poručio je on.

Milas je istaknuo i kako treba raditi na očuvanju i razvijanju hrvatske baštine i kulture kao i hrvatskog jezika ali i istovremeno aktivno sudjelovati u aktualnim društveno-političkim zbivanjima. 

„Važno je iskazivati različite političke stavove, ali isto tako biti jedinstven kad je riječ o bitnim pitanjima Hrvata u Srbiji. Želim vas i ovom prigodom potaknuti na zajedništvo“, rekao je državni tajnik.

Milas je najavio i sedmu sjednicu Međuvladinog mješovitog odbora koja će biti održana 30. i 31. siječnja u Srbiji. 

Da je iza svih postignutih uspjeha u obrazovanja na hrvatskome jeziku u proteklih 15 godina bilo mnoštvo pojedinaca i više desetaka institucija i organizacija podsjetila je savjetnica predsjednika HNV-a, Jasna Vojnić. 

„Ne smijemo zaboraviti, samo ustrajnim nastojanjem mnogih od nas ta tiha snaga nezadrživo raste. Donesimo večeras odluku da ćemo tako činiti. I mi, baš kao i svi“, rekla je Vojnić. 

Na svečanosti su dodijeljene i nagrade HNV-a. Priznanje Pajo Kujundžić za doprinos obrazovanju pripalo je profesorima koji su izradili prve autorske udžbenike na hrvatskom jeziku za predmet Glazbena kultura u sastavu: Mira Temunović, Vojislav Temunović i Tamara Štricki Seg i pedagoginji Margareti Uršal, kao i učiteljicama prvih odjela na hrvatskom jeziku: Ani Čavrgov, Sanji Dulić, Verici Farkaš i Marici Skenderović. Priznanje Ban Jelačić za društveni rad dobila je Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata koje je uručeno predsjedniku Mati Juriću, a priznanje Dr. Josip Andrić za doprinos kulturi dobio je Hrvatski kulturni centar Srijem – Hrvatski dom iz Srijemske Mitrovice koje je uručeno predsjedniku udruge Krunoslavu Đakoviću. 

Na proslavi dana zajednice i obljetnici obrazovanja svoje talente pokazali su kroz pjesmu, recitaciju i igrokaz djeca iz hrvatskoga vrtića, pojedini učenici koji nastavu pohađaju na hrvatskome jeziku i članovi hrvatske zajednice. Bila je ovo prigoda i za premijeru kratkog filma o 15 godina obrazovanja na hrvatskome u osnovnoj i 10 godina u srednjoj školi. 

Svečanosti je prethodila misa zahvalnica u franjevačkoj crkvi sv. Mihovila.

Izvor: Hrvatska riječ(J. Dulić Bako)