Prvi broj informativno-političkog tjednika Hrvatska riječ izašao je 31. siječnja 2003. godine, a prošloga petka, 31. siječnja, kada je izašao 1.137. broj, u Hrvatskoj kući – Matici, gdje se nalaze i prostorije NIU Hrvatska riječ, u povodu 22. obljetnice priređena je prigodna proslava za uposlenike i suradnike tjednika.
O uređivačkoj politici i izazovima
Tjednik izdaje Novinsko-izdavačka ustanova Hrvatska riječ iz Subotice, prva profesionalna institucija Hrvata u Srbiji koja je osnovana odlukom Skupštine AP Vojvodine u svibnju 2002. godine. U srpnju 2004. osnivačka prava nad ustanovom preuzelo je Hrvatsko nacionalno vijeće.
O uređivačkoj politici te izazovima rada u tjedniku u današnjim okolnostima, kako u državi tako i u hrvatskoj zajednici, njegova glavna i odgovorna urednica Zlata Vasiljević kaže:
„Rekla bih da radimo u složenim, kako društvenim tako i političkim okolnostima, što se može reći da je tako bilo tijekom svih ovih 22 godine. Kada govorimo o uređivačkoj politici, potrebno je naći nekakav ravnomjeran omjer tema koje se izravno tiču naše manjinske zajednice, ali svakako i ostalih tema u društvu. Hrvati žive u Srbiji i sve ono što jeste politički, gospodarski, društveni problem u zemlji, problem u odnosima Srbije i Hrvatske, ujedno je i problem hrvatske manjinske zajednice. Svakako, pripadnici naše zajednice očekuju da čitaju teme koje se izravno tiču rada udruga, pojedinaca, hrvatskih profesionalnih institucija, pa gledamo da pravimo ravnotežu između navedenih tema. Riječju, trudimo se u pravom smislu riječi biti informativno-politički tjednik“.
Na prigodnoj je proslavi nazočne pozdravila i obratila im se novoimenovana ravnateljica ustanove Karolina Bašić. O budućim planovima, odnosno njenom prijedlogu programa rada među ostalim je rekla:
„U svom sam prijedlogu svakako naglasila da ćemo i dalje ostati objektivni, pravodobni, nepristrani u informiranju na hrvatskom jeziku kako pripadnika naše zajednice tako i većinskog stanovništva. Nastavljamo s onim što je već u dobroj praksi ustanovljeno kroz tjednik Hrvatska riječ i njegove podlistke Hrcko i Kužiš?!, kako i s nakladničkom djelatnošću. Osim toga, tu su neizostavne društvene mreže koje su uzele maha u ovom vremenu. U tom smislu radit ćemo na promociji na Facebooku i Instagramu koji su doista praćeni. Ono što je novina u našoj ustanovi to je novoizgrađeni TV studio Matica. To je potencijal koji nema granica i tu ćemo se truditi osigurati veću vidljivost, veću dostupnost i to kroz moderne, nove, medijske sadržaje. Želimo prenositi aktualne i pravodobne informacije iz hrvatske zajednice, osigurati veću vidljivost, što će rezultirati i većoj profesionalnosti same ustanove“.
Novinari o svom tjedniku
U nastajanju tjednika koji izlazi svakoga petka sudjeluje oko 20 uposlenika i suradnika. Novinar i urednik rubrike kultura Davor Bašić Palković u tjedniku radi gotovo od samog njegova osnivanja:
„U Hrvatskoj riječi radim od 2004. godine, počeo sam kao novinar pokrivajući različita područja, ali prije svega kulturu da bih kasnije postao urednik kulturne rubrike. U međuvremenu su se pojavile društvene mreže koje su se pokazale kao efikasan način da se bude aktualniji, budući da su tiskana izdanja došla u određenu vrstu krize. Imamo, naravno, i našu web stranicu. Izazov je ispratiti sve događaje i dimenzionirati ih na pravi način budući da ih je sve više, kao i projekata, zahvaljujući uvećanoj potpori iz Hrvatske“.
Novinarka dopisništva Srijem Suzana Darabašić za tjednik piše 13 godina:
„Novinarski posao jeste izazovan, i inače a i kada izvještavamo o hrvatskoj nacionalnoj zajednici. Nastojimo te prepreke svladati uz pomoć ljudi koji su spremni na suradnju. Tu prvenstveno mislim na kolege koje rade za hrvatsku redakciju na RTV-u, pa tako i na župnike koji djeluju u srijemskim župama, kao i na predstavnike srijemskih udruga. Stvorili smo tu neku mrežu suradnika, a kada si na terenu upoznaješ brojne župljane koji nam također izlaze u susret. Kada su neke osjetljivije teme u pitanju, teže je doći do sugovornika. Ima onih koji me često pitaju kako doći do tjednika koji ovdje stiže uglavnom u župe, a može se dobiti i putem pretplate. U svakom slučaju, mislim da bi promidžba Hrvatske riječi po župama dobro došla“.
Čestitke osnivača i sestrinskih ustanova
Osnivanje NIU Hrvatska riječ iniciralo je 2002. godine Hrvatsko akademsko društvo, a čestitku istoimenom tjedniku uputio je nositelj ove inicijative te prvi predsjednik Upravnog odbora ove ustanove Tomislav Žigmanov:
„Narod bez vlastite javnosti ne može se konstituirati u modernu zajednicu. Ovaj su cilj Hrvati u Vojvodini ostvarili, nakon brojnih lomova i nedaća u povijesti, prije 22 godine u području tiskanog medija. Čestitam! Radujmo se tako čemu, uz čuvanje zrcalne naravi slavljenice“.
U ime osnivača, čestitala je i predsjednica HNV-a Jasna Vojnić:
„Ponosni na našu Hrvatsku riječ. Nek vam je sretan i blagoslovljen rođendan!«.
Dugogodišnju suradnju s NIU Hrvatska riječ ima profesionalna ustanova kulture Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, čija je ravnateljica Katarina Čeliković u povodu 22. obljetnice također uputila čestitku:
„Suradnja između dviju profesionalnih institucija postoji od samog osnutka Zavoda, a Hrvatska riječ je kao starija sestrinska ustanova za nas bila gnijezdo ili, ako mogu reći, bunar u koji je pohranjeno sve ono što hrvatska zajednica radi. A iz tog bunara crpimo jednu bistru, čistu vodu, ne samo informativnu, već i jedno kulturno naslijeđe i suvremenu kulturu. Stoga danas treba čestitati svima – i onima koji su ravnali ovom ustanovom, onima koji su uređivali, jednako tako novinarima, lektorima, korektorima, svima onima koji su surađivali i s onima koji su na terenu, što je prevažno. Naša zajednica jeste okupljena u Hrvatskoj riječi. Želim joj da ima što više čitatelja, da se i u suvremenom pogledu još više razvija i da taj razvojni aspekt bude i u drugim medijima. Naravno, i dalje sam veliki pobornik nečega što se može uzeti u ruke, pogotovo kada je tjednik u pitanju. To nije obična informativna kuća koja skrbi samo o tome da informacija dođe do nekog čitatelja, već je našim novinarima Hrvatske riječi stalo da čuju što se u narodu događa ali i da podrže ono što rade. Stoga moja čestitka ide u tom razvojnom pogledu, da imaju što više čitatelja, da dobiju dovoljno sredstava, da kadrovski jačaju s mladim snagama, na čemu oni zaista i rade“.
Rođendan tjedniku na društvenim je mrežama čestitao i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini:
„Prije 22 godine, 31. siječnja 2003. objavljen je prvi broj obnovljenog tjednika Hrvatska riječ. Godine prolaze, medijsko tržište i općenito medijski svjetovi brzo se mijenjaju, a mi Hrvati i dalje stojimo uz naš tjednik, čitamo ga i pomažemo njegovu društvenu misiju. Čestitamo NIU Hrvatska riječ Subotica!“.
U proteklom razdoblju tjednik se mijenjao glede uređivačkih pristupa, rubrika i dizajna ali je bio i ostao nezaobilazni kroničar političkog i društvenog života Hrvata u Vojvodini, odnosno Srbiji. Tjednik ima i dva mjesečna podlistka: Hrcko za djecu i Kužiš?! za mlade.
Suvremena Hrvatska riječ oslanja se na tradiciju istoimene novine na hrvatskom jeziku koja je izlazila u Subotici od 1945. do 1956. godine.
Izvor: Hrvatska riječ (I. P. S.)
