Tijekom proteklog tjedna u Zemunu je nizom prigodnih kulturnih događaja svečano obilježena 300. obljetnica obnove župe Uznesenja Blažene Djevice Marije. Prvi događaj u nizu bio je 13. rujna 2021. godine kada je održan zajednički koncert župnog zbora Sveta Cecilija i zbora Odjek Zajednice Hrvata Ilija Okrugić. Svečanost je nastavljena 18. rujna kada je održana tematska prezentacija povijesti župe, te koncert na orguljama ansambla Musica Caelestis. Središnja proslava održana je u nedjelju, 19. rujna, svečanom misom koju je predvodio đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić u zajedništvu sa srijemskim biskupom Đurom Gašparovićem i svećenicima Srijemske biskupije.
Sestre milosrdnice – „duša" grada
Prvi zapisi o župi Zemun datiraju iz 1332. godine kada je u tom gradu već postojala rimokatolička crkva. Dolaskom Turaka crkva je bila razorena, a nakon osvajanja Zemuna od strane Habsburga 1717. godine, i odlaska Otomanskog carstva, grad su počeli naseljavati kršćani. Oko 1721. godine u Zemun dolaze svećenici kapucinskog reda, koji su tada obnovili zemunsku župu. Na mjestu gdje se danas nalazi crkva, u to je vrijeme bila džamija. Džamiju su kapucini pretvorili u katoličku bogomolju i tako je započeo novi život župe. Kamen temeljac za novu crkvu postavljen je 1785. godine. Tek 1794. izgrađena je nova crkva posvećena Blaženoj Djevici Mariji.
„Župa je počela egzistirati nakon odlaska Turaka. Za prve godine njenog rada imamo podatke o četvero krštenih, a poslije vidimo da je taj broj stalno rastao, što znači da je rasla i župa. Iz shematizma iz 1939. godine župa je brojala oko 9.100 vjernika i Francestal (njemački dio Zemuna) preko 5.000 vjernika. Značajan dio stanovništva Zemuna bili su katolici i oni su bili uključeni u društveni život u ovome gradu. Od iznimnog značaja je što je ova župa dovela iz Zagreba u Zemun časne sestre milosrdnice koje su prije 130 godina napravile svoju bolnicu u gradu i zdravstvo podigle na jednu višu razinu. Sestre su bile 'duša' ovoga grada. Što se tiče školstva, u Zemunu je postojao Katolički dom koji je sagradila crkva i koje su vodile sestre franjevke. Djevojke su se u njoj školovale i učile zanat", kazao je župnik Jozo Duspara.
Unatoč nedaćama kroz povijest, župa je opstala do današnjih dana.
„Mi ne možemo sadašnje vrijeme nazvati katastrofalnim. U komunističkom vremenu od strane državnih institucija propagiran je ateizam. Vjernici su se u to vrijeme na svoj način borili protiv takvih odluka. Mi se danas srećemo s jednim drugim problemom, a to je liberalizam. Mnogi ljudi se ponašaju bez odgovornosti i to je veliki problem. Mora se početi obnavljati cjelokupno društvo. Naše učenike u školama trebamo učiti o vrijednostima koje su potrebne za zajednicu, za svijet, za potrebe obitelji i mnogo toga što je važno da se dogodi u jednoj društvenoj zajednici, kako bi svijet bio ljepši i napredniji. Ako svijet bude rastao, rast će i župe", kazao je župnik Duspara.
Nepravde iz prošlosti
Na tematskom predavanju o povijesti župe svojim izlaganjima su se predstavili prečasni Jozo Duspara, Tanja Grličić, te profesor Nikola Škalabrin. On je govorio o postojanju župe, te najviše o rušenju crkve njemačkih vjernika nakon Drugog svjetskog rata kao osveta stanovništvu njemačke nacionalnosti, kao i o tužnom kraju i sudbini crkve i vjernika.
„Nijemci koji su u Zemunu bili naseljeni u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije željeli su svoju župu. Dok je nisu dobili oni su pripadali župi Uznesenja Blažene Djevice Marije. Znamo da se nakon Drugog svjetskog rata sve učinilo od strane ondašnje komunističke vlasti da se uništi župa njemačkih vjernika i da se oduzme sva imovina od župnoga doma, te druge zgrade koje su služile župi kao pomoć. One su 12 godina poslije Drugog svjetskog rata srušene. Uništeno je i groblje i ostaci pokojnih su preseljeni. Dakle, učinjena je jedna velika nepravda, a utemeljena na jednoj činjenici u vrijeme komunističkih vlasti koji su rekli da se sva imovina Nijemaca mora oduzeti. Međutim, potpuno je kriva pretpostavka da je to vlasništvo Nijemaca. Župa je zapravo vlasnik svih dobara, a u toj župi nisu bili samo Nijemci, iako ih je bilo u velikom broju. Bilo je tu i drugih katolika: Hrvata, Slovenaca, Mađara i Čeha. To se danas osjeća kao veliki nedostatak jer da je ostalo to što je trebalo biti, danas bi Zemun imao i to mjesto okupljanja katolika kojih ima i danas u gornjem gradu. Sada se to nešto želi popraviti. Župnik Duspara želi povrat imovine jer pripada župi. Koliko će od toga biti koristi, vidjet ćemo. Nemam neko pozitivno mišljenje da će se uspjeti u tome, ali mislim da vrijedi pokušati", istaknuo je profesor Škalabrin.
Župa na ponos župljana
Katarina Tešić živi u Novom Beogradu. Rođena je u Međimurju, a 1968. godine preselila se sa svojim suprugom u Beograd.
„Kada sam se preselila u Beograd nastavila sam ići u crkvu svetog Antuna, a poslije kada smo se preselili u Novi Beograd, došla sam u zemunsku župu što mi je bilo posebno drago jer crkva nosi isto ime kao i župa u mom rodnom mjestu. Mi se ovdje svi lijepo družimo. Imamo zbor Odjek čija sam članica od njegovog osnutka. Tu se okupljamo i stvarno smo svi kao jedna obitelj, a sve zahvaljujući našem župniku koji je divan čovjek. Smatram da su sve te aktivnosti u župi važne zbog jačanja našeg identiteta s obzirom da je hrvatska zajednica na ovim prostorima sve malobrojnija. Mi se ovdje osjećamo kao da smo u svojoj matičnoj zemlji."
Sestra Ozana Gucić provela je u zemunskoj župi 12 godina.
„Za župu sam jako vezana, već od prvog dana kada sam došla iz Niša u Zemun. Predložili su mi da budem sakristinka u župi i da pomažem župniku u uredu i u kući. To sam vrlo rado prihvatila. Vuče me oltar, posebno zemunska Gospa jer sam svoje zvanje potvrdila u Ljetnici u crkvi Majke Božje. Kada sam došla u Zemun i ugledala lik Majke Božje, meni se moje djetinjstvo vratilo i bila sam sretna zbog toga. Ja bih i danas najradije ostala ovdje ali pošto sam redovnica, obećala sam zavjet poslušnosti i prihvatila sam da odem u Maribor. Svaki put se rado vraćam u ovu župu, sada osobito u povodu obilježavanja ove značajne obljetnice. To mi puno znači. Osjećam veliku sreću i radost koju ne mogu riječima opisati, pogotovo zbog truda župnika za rast ove župe."
Dio materijala o povijesti župe koji je predstavljen prisutnima na tematskoj prezentaciji, uz materijal Milice Spasić o zemunskoj župi, bit će uvršten u monografiju koja će biti tiskana iduće godine u povodu obilježavanja 300. obljetnice od njene obnove.
Izvor: Hrvatska riječ (S. D.)
