Okvirna tema dvadesetog po redu „Razgovora" u organizaciji Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović" bila je „Izlazak iz duhovne i materijalne krize" o kojoj je govorio uvodničar mr. Mirko Štefković, tajnik Subotičke biskupije. „Razgovor" je održan 12. siječnja u vjeronaučnoj dvorani župe sv. Roka u Subotici gdje se okupilo 120 sudionika kako katolika tako i predstavnika različitih hrvatskih udruga, a bila je prisutna i Ljerka Alajbeg, generalna konzulica Republike Hrvatske u Subotici. Skup je započeo prigodnom pjesmom koju su otpjevali članovi župnoga zbora, a zatim je Marija Jaramazović recitirala pjesmu Alekse Kokića „Bunjevci biskupu Antunoviću". Sudionike „Razgovora" je zatim uime organizatora pozdravio mons. Marko Forgić.

Mr. Štefković je u uvodnom dijelu izlaganja, tumačeći sam pojam krize, rekao kako je malo preinačio okvirnu temu i nazvao ju „Kriza naša svagdanja - uzroci i perspektive". Navodeći moguće uzroke „krize svagdanje", on je istaknuo kako je jedan od temeljnih uzroka krize spoznajne naravi, budući da se „određenim dobrima, koja nisu striktno predmet empirijske spoznaje, briše racionalna motivacijska mogućnost, nego se motivacija očekuje iz sfere emocija i dobrih vibracija". Međutim, „gubeći svijest čovjek današnjice gubi i savjest... Ljestvica vrednota poprima svoje dimenzije kakve kome u određenom času trebaju. Takva relativizirana etika izaziva dugi niz pomutnji i nesporazuma od politike do genetike", zaključio je predavač, navodeći misli Ivana Kopreka.

Navodeći daljnje uzroke krize, spomenuo je oportunistički konformizam kao pluralizam različitih i suprotnih stavova i načina ponašanja koje ništi bilo kakve tradicionalne vrednote te dodao: „Sablast individualizma ostavlja pojedinca nesposobnog i nemotiviranog da podnese bilo kakvu žrtvu za zajednicu. A čovjek i dalje ostaje društveno biće, upućen na zajednicu, te je pozvan na suživot s drugima".

Zaključujući izlaganje o uzrocima krize rekao je: „U konačnici, vrednote danas ovise o raznim trendovima, pa ih se na taj način marketinški vrlo lako manipulira". Pa, ipak, „i unatoč mentalitetu kolektivnog individualizma, usko povezanog s relativizmom etičkih vrednota, čovjek u konačnici ostaje prositelj smisla i zajedništva".

U tom smislu mr. Štefković je ukazao na neke moguće perspektive izlaska iz postojeće krize kako na duhovnom tako i na materijalnom području. Pošao je od misli bl. Majke Terezije koja je na upit koja je prva stvar koju treba mijenjati u Crkvi odgovorila: „Vi i ja". Tako je ona istaknula kako Crkva nisu samo drugi, ne samo hijerarhija, papa i biskupi. Crkva smo svi mi, krštenici. A s druge strane je ukazala kako ima razloga za promjene. Postoji potreba promjene. Svaki kršćanin i zajednica vjernika u svojoj cjelini pozvani su na trajno obraćenje, zaključio je predavač, navodeći misli pape Benedikta XVI. koje je uputio katolicima zauzetim u politici i društvu. Mr. Štefković je naveo i niz drugih prijedloga za izlazak iz krize kao što je povratak vrednotama, poštivanju ljudske naravi, odgoj mladih za pravednost i mir.

Izlaganje je mr. Štefković zaključio mislima pape Benedikta iz njegova govora na ovogodišnjem susretu s diplomatskim zborom akreditiranim pri Svetoj Stolici: „Kriza može i treba biti poticaj za razmišljanje o ljudskog egzistenciji i o važnosti njegova moralnog poslanja, prije nego o mehanizmima koji vladaju u ekonomskom životu: ne samo da se traži kako zaustaviti gubitke pojedinaca ili nacionalnih ekonomija, nego da bi nam dalo nova načela koja će svima osigurati mogućnost dostojanstvenog života i razvitak vlastitih sposobnosti na korist cjelokupne zajednice".

Nakon uvodnog izlaganja, mnogi sudionici uključili su se u razgovor. Premda su neki izlaganje ocijenili previše stručnim i teoretskim, drugi su njemu pronašli i vrlo konkretne poticaje za izlazak iz duhovne i materijalne krize dodajući i svoje konkretne prijedloge. Prisutni su se osvrnuli i na neke konkretne probleme u Subotičkoj biskupiji i hrvatskoj zajednici u Vojvodini. Skup je završen u pozitivnom ozračju s vjerom i nadom u boljitak i napredak za što se zdušno svojevremeno zalagao i preporoditelj bačkih Hrvata biskup Ivan Antunović.

"Razgovor" se svake godine održava o obljetnici smrti biskupa Antunovića i bavi se aktualnim problemima u Crkvi i društvu s osobitim osvrtom na aktualnu situaciju bačkih Hrvata.

Susret je vodila i razgovor koordinirala Katarina Čeliković, pročelnica „Bunjevačko-šokačke knjižnice" pri Institutu „Ivan Antunović".

Misa za biskupa Antunovića

U okviru Dana biskupa Ivana Antunovića, koji se održavaju u povodu obljetnice njegove smrti (13. siječnja 1888.), u nedjelju, 15. siječnja u katedrali-bazilici sv. Terezije Avilske, u 18 sati, svečanu misu za biskupa Ivana Antunovića predvodio je i propovijedao mr. sc. Andrija Anišić. On je, navodeći riječi biskupa Antunovića vezanih uz materijalnu i duhovnu krizu, podsjetio kako je biskup upozoravao na važnost molitve i rada, što bi se zasigurno moglo primijeniti i danas, u svijetu koji je zbog sebičnosti upao u krizu. O tome biskup Antunović piše: „Molitva rađa poslenost, a ćudorednost čuvarnost i štedljivost pa kuća što je udomila ove vrline pripričila je siromaštvu ulaz u obitelj... Koji čoviek moli kako Bog zapovieda, ne mođe da bude bez poslejh, a koji čoviek radi po Božjoj zapoviedi prikladno, nije moguće da ne moli, ta vidit ćete ga gdje kad iđe na svoju njivu pješice ili na koli, ogoli svoju glavu i prosi blagoslov na svoj rad i trud. A koji čoviek vodi život ćudoredan neće biti razsipnikom ta ćudorednost drži u ruci ključ umirenosti što odgojava štedljivost a uz ovu razte ćudorednost".

Uz predvoditelja misnoga slavlja, koncelebrante mons. Stjepana Beretića, preč. mr. Mirka Štefkovića, vlč. Željka Augustinova, misi su nazočili predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća dr. Slaven Bačić, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, generalna konzulica Republike Hrvatske u Subotici Ljerka Alajbeg, predstavnici hrvatskih udruga i poštovaoci biskupa Antunovića.

Tekst i fotografije: Andrija Anišić