Održan znanstveno – stručni skup Hrvatskog katoličkog sveučilišta

Objavljeno: 31.10.2019. Pregleda: 57

ynanstveni skup hks„Kada je riječ o kulturi u životu hrvatske manjinske zajednice u Srbiji, ona je dugo bila obilježena zasebnim procesima, regionalnim i subetničkim, relativno slabom međusobnom povezanošću i slabom institucionalnom izgrađenošću. S druge strane, u suvremenome se razdoblju javljaju inicijative hrvatskih manjinskih institucija u istraživanju, memoriranju i prezentiranju vlastite kulture. Ovim se inicijativama pridružilo i Hrvatsko katoličko sveučilište koje unutar svoje znanstvene strategije, znanstvene i nastavne djelatnosti, posebno mjesto posvećuje istraživanju povijesti, kulture i identiteta Hrvata izvan Hrvatske“, navodi se u pozivu znanstvenog skupa održanog prošlog tjedna u Zagrebu i Subotici pod nazivom „Etnokulturni identitet Hrvata u Vojvodini: povijesni i suvremeni procesi“.

Skup je održan uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Ministarstva kulture 9. listopada 2019.godine na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu i 11. listopada uz potporu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Augustinianumu u Subotici. 

Povijest i kultura, identitet i jezik 

»Povijest i kultura Hrvata u Vojvodini je višestoljetna, bogata, raznovrsna, i što nam je osobito drago, i dalje živa o čemu ćemo imati prilike više čuti tijekom izlaganja naših sudionika. Kulturu Hrvata u Vojvodini smatramo i dijelom vlastite, te kao takva ona zaslužuje veću pozornost i potporu iz matične domovine“, kazao je otvarajući skup rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić, te je u svoje i u ime velikoga kancelara Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, nadbiskupa i metropolita zagrebačkoga kardinala Josipa Bozanića, te prorektora, pročelnika, profesora i studenata Hrvatskoga katoličkog sveučilišta pozdravio skup.  
U prvom dijelu skupa održanom u Zagrebu govorili su: dr. sc. Dražen Živić: Demografska bilanca Hrvata u Vojvodini (2002. – 2017.), dr. sc. Milan Bošnjak: Rad i djelovanje međuvladinih mješovitih odbora za zaštitu nacionalnih manjina, s posebnim naglaskom na Međuvladin mješoviti odbor za zaštitu nacionalnih manjina između Republike Hrvatske i Republike Srbije, Tomislav Žigmanov, prof.: Prvih deset godina Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata – osnovne činjenice, Katarina Čeliković, prof.: Kulturna scena Hrvata u Vojvodini i izazovi njezine održivosti, dr. sc. Jasminka Dulić: Nacionalni identitet Hrvata u Vojvodini, doc. dr. sc. Krešimir Bušić: Sociokulturni identitet Hrvata u Vojvodini s posebnim osvrtom na povijesno-religijsku sastavnicu, Vladimir Nimčević, mag. hist.: List Neven u procesu afirmacije hrvatskog nacionalnog identiteta kod bunjevačko-šokačkih Hrvata (1918. – 1941.), izv. prof. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta: Hrvati u Vojvodini između granica, identiteta i državljanstva, prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić: Riječi kao čuvari identiteta, doc. dr. sc. Filip Galović: Pogled na govor Monoštora i njegov leksik Osobe, mjesta i simboli (moderator: doc. dr. sc. Mario Bara) i doc. dr. sc. Jadranka Kraljević: Veliki bunjevački sin: akademik Gaja Alaga, poznati svjetski teorijski fizičar.

Drugi dio skupa u Subotici

Mons. dr. sc. Andrija Anišić je rekao u pozdravnome govoru na otvorenju drugog dijela skupa: „Radujemo se i zahvaljujemo Hrvatskom katoličkom sveučilištu što je izabralo naš grad, naš pastoralni centar za drugi dio ovog znanstveno-stručnog skupa. Mi katolici i Hrvati u Vojvodini uvijek se radujemo da nas podržava Katolička Crkva u Hrvatskoj i naša matična domovina Hrvatska, jer je naša zajednica premala i preslaba da bi se sama mogla izboriti sa svim poteškoćama i izazovima koji nas prate na ovim prostorima. Ipak, ponosan sam što smijem svjedočiti da je Katolička Crkva kroz stoljeća našega življenja na području Bačke, ali i cijeloj Vojvodini, davala prema svojim mogućnostima svoj doprinos očuvanju i napretku našeg narodnog kulturnog identiteta. Uvjeren sam da je ovaj skup jedan značajan doprinos tom tako važnom cilju za budućnost hrvatske zajednice uz Vojvodini“. 
U subotičkom dijelu skupa izlagali su Darko Baštovanović, mag. polit.: Bilateralni okvir zaštite hrvatske nacionalne manjine u Srbiji u procesu EU integracija Srbije, dr. sc. Robert Skenderović: Plemićka porodica Sučića na čelu subotičkih bunjevačkih Hrvata – Dalmatinaca u 18. stoljeću, doc. dr. sc. Marko Šarić: Vojničko plemstvo bunjevačkog podrijetla u Potisko-pomoriškoj vojnoj granici i Karlovačkom generalatu u prvoj polovini XVIII. stoljeća: komparativno historijski aspekti, Stevan Mačković, prof. pov.: Hrvati Bunjevci u javnim službama u Subotici (1918. – 1941.), Dražen Skenderović, mag. theol.: Lajčo Budanović i njegova skrb za novouspostavljenu Bačku apostolsku administraturu (1923. – 1941.), mr. sc. Ivan Armanda: Biskup Lajčo Budanović i hrvatski ogranak Družbe sestara Naše Gospe, red. prof. dr. sc. Milana Černelić: Kontinuitet i revitalizacija godišnjih običaja kao marker etnokulturnog identiteta hrvatske zajednice Bunjevaca u Vojvodini, dr. sc. Slaven Bačić: 15 godina Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, prof. dr. sc. Vladimir Čavrak: Kultura zaborava i Hrvati iz Pokuplja i Turopolja u Banatu i doc. dr. sc. Mario Bara: Socijalna dimenzija sjećanja i zaborava na primjeru etnonima Hrvat u Vojvodini.

Studijsko putovanje kroz Srijem i Bačku

Dio ovoga projekta bilo je i studijsko putovanje studenata i nastavnika HKS-a koji su obišli Srijemske Karlovce, Petrovaradin, Suboticu, Tavankut, Monoštor i Sombor. Inicijator i glavni organizator ovoga skupa Mario Bara zahvalio se svojim domaćinima tijekom putovanja: Srijemskoj i Subotičkoj biskupiji, Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata i hrvatskim udrugama u mjestima koje su posjećivali. „Posjetili smo Srijemske Karlovce, Petrovaradin, Suboticu, Tavankut, Monoštor i Sombor. Naši studenti i kolege profesori su imali prilike vidjeti bogatstvo kulture našeg naroda. I ne samo to: mogli su se uvjeriti da je njegova kultura i vjera živa. Domaćini su nam omogućili puno lijepih uspomena. Posebno je sve dojmila svečana sveta misa u prepunoj subotičkoj katedrali i kako je puk pjevao u glas. Još smo svi puni ganuća. Sretan sam da smo uspjeli ostvariti znanstvenu i duhovnu dimenziju tijekom boravka u kraju za koji sam i osobno posebno vezan“, rekao je Mario Bara.

Izvor: Hrvatska riječ (J. D.)

Vijesti

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • Projekcija filma Goli otok u Novom Sadu
  • Dani hrvatske kulture 2024. u Somboru
  • Projekcija filma Skriveni Vanka – na tragu jedne opsesije u Subotici
  • Srijemci Srijemu 2024. u Rumi
  • Koncert Da nam pak dojde to vreme - nedjelja
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima