Jubilarni, 20. susret hrvatskih pučkih pjesnika Lira naiva održan je 17. rujna 2022. godine u Subotici, u HKC-u Bunjevačko kolo, a pod geslom Život je pisma. Organizatori ove manifestacije su Hrvatska čitaonica i Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivan Kujundžić pri Katoličkom društvu Ivan Antunović iz Subotice.
Za jubilarni susret organizatori su pripremili knjige: knjigu izabranih stihova Prepoznavanje – Lira naiva 2022. i Život je pisma – Antologija hrvatskoga pučkog pjesništva u Srbiji Lira naiva 2003. – 2022. koje su predstavljene na susretu. Pučki pjesnici iz Srbije i Hrvatske okupili su se tijekom dana, družili se i upoznavali, a nastupili skupa navečer na Velikoj pjesničkoj večeri u dvorani Centra. Tijekom večeri 40-ak pučkih pjesnika čitalo je svoje stihove.
Tradicija na koju smo ponosni
Inicijatorica i voditeljica susreta Lira naiva te menadžerica kulturnih aktivnosti Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković podsjetila je kako je prvi susret pučkih pjesnika održan prije dvadeset godina upravo u prostoru HKC-a Bunjevačko kolo. Tada se okupilo 15 pjesnika, koji su ostavili trajne tragove u riječima i ričima, onako kako su to naučili od svojih majki, didova, predšasnika.
„Čuvati našu riječ, to je zadatak onih koji su dio hrvatskog naroda u Srbiji. Rekla sam našim pjesnicima kako smo pred popisom pučanstva i da moramo znati tko smo i što smo. I ovih dana izražavamo ponos što jesmo Hrvatice i Hrvati i što govorimo hrvatski jezik i kada govorimo bunjevačkom ili šokačkom ikavicom ili govorom u Srijemu“, rekla je Čeliković.
Pozdrave nazočnima uputili su i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić i konzul savjetnik Generalnog konzulata Hrvatske u Subotici Zdravko Vincelj, nakon čega je predsjednica Hrvatske čitaonice Bernadica Ivanković naglasila kako ta udruga ove godine obilježava jubilej, 20. godina postojanja i rada. „Više smo nego punoljetni, što je velika čast, radost, ali i obveza. Danas nas je cijeli dan ispunjavao susret s našim prijateljima pjesnicima s kojima smo lijepo započeli proslavu našeg jubileja. Danas obilježavamo i 20 godina susreta pučkih pjesnika Lira naiva, koji okuplja ne samo pjesnike iz Vojvodine nego i iz Hrvatske. Iznjedrili smo do sada 20 knjiga poezije i evo, jednu prekrasnu antologiju. Lira naiva nastala je s ciljem da okupi i omogući da pjesnici stvaraju na svom materinskom, hrvatskom jeziku kako bi se na taj način očuvao vlasititi govor i identitet“, rekla je Bernadica Ivanković.
Ona se zahvalila profesorici književnosti Klari Dulić Ševčić, koja je obavila izbor pjesama i napisala pogovor knjizi Prepoznavanje – Lira naiva 2022., Katarini Čeliković koja je uredila obje knjige, Tomislavu Žigmanovu koji je recenzent antologije Život je pisma i Ervinu Čelikoviću koji je za 21 knjigu s ovih susreta uradio prijelom teksta i tehnički ih pripremio za tisak. Zahvalila se također i Katoličkom društvu Ivan Antunović s kojim se već 20 godina održavaju susreti Lira naiva.
Nazočne je pozdravio i vlč. Josip Štefković, predsjednik KD-a Ivan Antunović:
„Lijepo je što imamo Liru naivu. I nadam se da će se iz godine u godinu naći i novih i mlađih pjesnika koji će nam se pridružiti i ovu lijepu tradiciju i pjesničkog stvaranja, ali i prijateljevanja nastaviti i čuvati.“
Plakete za pjesnike
Plakete za svih 20 godina sudjelovanja na susretima Lira naiva i objavljivanja pjesama u svakoj zbirci dobili su Josip Dumendžić Meštar, Antun Kovač i Katarina Firanj. Nakon što su pročitali svoje pjesme, obratili su se publici. „Moj cilj je sačuvati šokačku, hrvatsku ikavicu i ostavljati pismene tragove za generacije koje će doći. Mi smo već u trećoj dobi, ali sam siguran da će ovaj feral (fenjer) pratiti mnogi koji su još mladi. Mnogo mi znači ova manifestacija, ne propuštam već 20 godina poslati svoje uratke“, rekao je Dumendžić. „Nisam Amerikanac u Parizu nego Monoštorac u Somboru. Imam običaj tako se predstaviti. Drago mi je zbog ovih 20 godina susretanja pučkih pjesnika na manifestaciji Lira naiva i zbog traga koje su te manifestacije ostavile. Nastavljamo“, rekao je Kovač.
„Svake godine s radošću čekam naše susrete, koji su uvijek u nekom drugom mjestu. Probude oni i sjetu, ali i nadu novome listu na 20 godina starome stablu. Na listove papira stavljamo svoje sriće i tuge, viru i nadu. Doći će i novo vrijeme i nova slova na našem stablu Lire naive, pivat će se nove pisme. A knjige će živit i poslije svih nas i kada požute listovi knjiga, jer listovi u knjigama su besmrtni i ne žive od proljeća do jeseni“, rekla je Firanj.
Nove knjige
Klara Dulić Ševčić predstavila je knjigu Prepoznavanje – Lira naiva 2022. „U razgovoru s našim pjesnicima i danas tijekom dana i večeras na pjesničkoj večeri ono što svi možemo čuti i osjetiti jeste jedno veliko zajedništvo i svi se ovdje po nečemu međusobno poznajemo i prepoznajemo. Ono što nas najviše veže jeste upravo taj naš materinski jezik i naš govor, bila to bunjevačka ikavica ili šokačka. Kao izbornica pjesama za ovu knjigu pripao mi je težak zadatak izabrati pjesme od pristiglih. Bogatstvo našeg hrvatskog jezika je nešto što svi trebamo čuvati i njegovati, kako u pjesmama tako i u svakodnevnom govoru“, rekla je ona.
U antologiji Život je pisma sakupljeno je oko 2.000 pjesama koje su pristigle tijekom 20 godina manifestacije. „Jedan od kriterija za antologiju bio je da je pjesnik minimum tri puta bio na ovom susretu. U antologiji je predstavljeno 103 pjesnikinja i pjesnika kroz 350 pjesma, obilježenih hrvatskim jezikom, dijalektalnim izričajem u bunjevačkoj, šokačkoj i dalmatinskoj ikavici, zavičajnom tematikom, bogatom leksikom, ljubavlju prema vlastitom kulturnom i duhovnom naslijeđu“, rekla je Katarina Čeliković.
O antologiji je govorio i recenzent, književnik Tomislav Žigmanov. „Život je pisma, život je najveća enigma, koja se teško može imenovati. Korijen pjesama jesu riječi, jer su one sastavnice koje čine život živih, a u početku je bila riječ. To moramo uvijek prizivati svijesti zato što riječ ima duboku i veliku vrijednost u sebi, stoga pretpostavlja brigu, oprez i svečanost kada se njome služimo. Istina, ona može biti i sredstvo brbljanja i njome se može govoriti i ono što nije lijepo, ali oni koji sebe hoće smatrati pjesnicima trebaju ustrajavati da se riječima služe dostojno riječi. Davnih godina, u drugoj polovici 18. stoljeća svoje epske pjesme pisali su Emerik Pavić i Grgur Peštalić na štokavskome ikavskom dijalektu hrvatskoga jezika, podržavajući tada aktualno pjesništvo Andrije Kačića Miošića. To je bio začetak pjesništva na narodnom jeziku. I vi ste dio toga u toj niski zrncadi. Budite smjeli i u čitanju drugih, u širenju znanja služenja riječima, odvažni da u tome napredujete, a kada budete smatrali da je ono namrčeno na papiru dobro, ponudite i drugima“, rekao je Žigmanov.
U glazbenom dijelu programa sudjelovali su Marija Kovač i Filip Čeliković koji su izveli uglazbljene pjesme Mirjane Jaramazović, kao i pučki pjesnik i kantautor Denis Kovač.
Izvor: Hrvatska riječ (Zvonko Sarić)