Kao svoj najveći projekt na godišnjoj razini, Hrvatska likovna udruga Cro art je i ove godine organizirala Umjetničku koloniju Stipan Šabić, čiji je jedan od ciljeva sačuvati uspomenu na tog subotičkog likovnog pedagoga i slikara. Šesti saziv kolonije održan je od 23. do 26. kolovoza na Paliću, ali ovoga puta na novoj lokaciji – salašu Đorđević.

Sudjelovalo je 13-ero većinom akademskih umjetnika: Ante Karačić i Ankica Perge Karačić (Njemačka), Hristijan Sanev (Makedonija), Nera Matijević, Stjepan Albot i Goran Bujišić (Srbija), Dubravko Mokrović (Hrvatska), Emil Dobriban i Eniko Dobriban (Rumunjska), Lilian Carland Malbašić (Srbija/Australija), te Dušan Bujišić (Srbija), Ivica Mareković (Hrvatska) i Andrea Ballo (Mađarska) koji su poslali svoje radove.

Umjetnički vitalitet

Kolekcija HLU Cro art je sada bogatija za preko 20 radova koje su zainteresirani mogli vidjeti prigodom zatvaranja ove likovne manifestacije. Teme ovogodišnjeg saziva bile su: ruralna Vojvodina (pejzaži, običaji, ljudi...) te motivi urbane Subotice.

„Četiri dana salaš Đorđević bio je podređen umjetnosti“, kaže predsjednik HLU Cro art Josip Horvat. „Sama činjenica da naša kolonija već šestu godinu okuplja umjetnike iz nekoliko zemalja potvrđuje da ona posjeduje svoj kreativni naboj, umjetnički vitalitet – i zato je umjetnici vole i žele ponovno doći na nju. Oni su i ove godine, ovoga puta u ambijentu salaša stvorili djela koja pulsiraju njihovom osobnošću i vlastitošću“, dodaje on.

Vojvođanski motivi

Iako je jedan od osnivača HLU Cro art, Stjepan Albot iz Novog Slankamena je prvi puta sudjelovao na koloniji Stipan Šabić. Autor je to sklon realističkom izričaju, o čemu svjedoče i dva rada nastala na salašu Đorđević – jesenski pejzaž i muškatla u saksiji. „Drago mi je da sam sudjelovao na ovoj koloniji. Korisno je bilo vidjeti što drugi umjetnici rade, smatram da je kvaliteta radova na solidnoj razini. Svi su autori različiti i stilski i po načinu promatranja slikarstva“, kaže Albot.

Ante Karačić i Ankica Perge Karačić su prvi puta na ovoj koloniji, iako su sudjelovali i na prošlom sazivu budući da su poslali svoje radove. Djela koja su načinili inspirirana su životom i tradicijom ovdašnjih bunjevačkih Hrvata. Ante je izradio drveno-metalnu skulpturu Dužijanca. „Radove izrađujem od odbačenog materijala. Klasove, njih pet, izradio sam od drveta a križ, kakvih se ovdje mogu vidjeti pokraj polja, od metala. Izradom skulptura i objekata bavim se desetak godina unatrag. Nisam umjetnik po obrazovanju, ali je moj rad naišao na dobar prijem proteklih godina“, kaže on.

Ankica – koja je podrijetlom iz Inđije, a školovala se u Novom Sadu – naslikala je triptih Momačko kolo. „U sredini triptiha je momak u nošnji, a sa strane dvije djevojke također u nošnjama. Šešir mu prekriva oči tako da se ne zna koju će djevojku odabrati“, pojašnjava slikarica.

Dodiri emocija

Emil Dobriban iz Kluža svoj stil opisuje sintagmom „interpretacija figurativnog“. Opisao nam je svoju sliku, za koju je kao predložak koristio fotografiju. Rezultat je ostvarenje s veoma živim, pomalo „van Goghovskim“ nanosima boja. „Ne želim nešto predstaviti realistično, smatram da to čini fotografija koja je zasebna umjetnost. Ovo je moje viđenje onoga na fotografiji, predstavljeno linijama i bojama. Žetva se odvija u ljeto, zato su boje tako žive. Ljudi rade na polju po toploti kako bi osigurali kruh“, kaže Dobriban izražavajući zadovoljstvo što su on i njegova supruga Eniko, također slikarica, sudjelovali na ovoj koloniji.

Hristijan Sanev iz Makedonije predstavio se s dva rada, koji pripadaju njegovom recentnom ciklusu Dodiri emocija. Na površini njegovih slika su poluloptice, a u pitanju je zapravo Brailleovo pismo kojega dodirom mogu čitati slijepe osobe. Na jednom od radova zapisano je Zahvala Bogu, pohvala čovjeku što je geslo subotičke žetvene svečanosti Dužijance.

„Koncept je da i slijepe osobe mogu osjetiti ono što ja ili vi vidite u slikama. Za razumijevanje ovih djela važni su raspored poluloptica na površini slike, njihova kompozicija i simbolika boja“, kaže Sanev. On je ujedno i predsjednik Društva likovnih umjetnika Makedonije, te je posjet Subotici iskoristio i da uspostavi kontakte s dionicima ovdašnje likovne scene. „Upoznao sam ovdje ljude iz naše struke i nadam se da će ti kontakti rezultirati projektom suradnje ovdašnjih i umjetnika iz Makedonije“, dodaje Sanev.

Kao i ranijih godina, kolonija je bila prilika za međusobno upoznavanje umjetnika i razmjenu iskustava, a većina sudionika s kojima smo razgovarali ističe kako se salaš Đorđević pokazao ne samo kao oaza mira, već i kao inspiracija.

Izložba radova nastalih na ovogodišnjem sazivu Umjetničke kolonije Stipan Šabić bit će priređena iduće godine u Subotici.

Antrfile

Glazba i ples

U programu otvorenja, odnosno zatvaranja kolonije, sudjelovali su mladi članovi Subotičkog tamburaškog orkestra, pjevačka skupina Bodroški bećari iz Monoštora, duo Antonija Piuković (vokal) i Robert Đivanović (gitara) te članice Baletske škole Raičević iz Subotice.

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)