U Galeriji Otvorenog sveučilišta u Subotici 3. listopada 2022. godine otvorena je izložba slika Josipe Križanović, naslovljena Panon i Ja. U pitanju su djela trećeg tematskog ciklusa u radu ove autorice koja ovom izložbom ujedno obilježava i dvadeset godina slikarskoga rada.

Etno elementi

Na otvorenju izložbe, slikar Sándor Kerekes rekao je kako poznaje slike Josipe Križanović dugi niz godina. „Umjetnost je pravo čudo, jer stvaramo čuda od neviđenog do viđenog. Josipa je prešla put dug dvadeset godina stvaralačkog rada. Interesantno je da Josipa povezuje etno elemente ovog podneblja u originalne kompozicije svojih radova. Ona elemente figurativnosti slikarstva unosi u pejzaže, gdje njene figure postaju jedna cjelina samoga pejzaža. Dakle, figure i pejzaž sklopljeni su u kompoziciju, gdje figure, portreti govore jasnim jezikom, o našim oranicama, o našem podneblju i kulturi. Izložene su ovdje i apstraktne slike koje ukazuju na to da Josipa vidi i iza horizonta. Vidimo apstraktne slike u slikama, a te slike daju cjelinu pojedinačnim slikama. Majstorski su to izvedeni slikarski radovi, a sada neka pričaju same slike“, rekao je Kerekes.

Akcentacija dijelova slike

Josipa Križanović zahvalila se svima pojedinačno na doprinosu ovoj izložbi i pratećem katalogu te otvorila izložbu. U katalogu ove izložbe o slikarskom radu Josipe Križanović pisali su György Boros, Antun Rudinski, Dragutin Handanović i Rade Milosavljević, fotografije je uradila Kristina Matković, a grafičku pripremu Ivana Piuković.

„Među pejzažima Panonije Josipa Križanović izdvaja se osebujnošću vlastitog i prepoznatljivog kolorita, prezentacijom prostranstva, s akcentuacijom pojedinih dijelova slike, nerijetko i misaonim dodatkom simbola. U opusu slika s tematikom simbolizma posebno se izdvajaju njih nekoliko. Zasigurno je najkompleksnija, ali i najimpresivnija iz ovog ciklusa slika Dužijanca, koja svojom naracijom kazuje sve o prastarom običaju puka. Žitno polje, risari i risaruše, njihova matična crkva sv. Roka u Keru, čiji nikad zaboravljeni župnik Blaško Rajić, rodonačelnik ovog pučkog običaja, svojim uvijek strogim pogledom kao da nadzire njegovo trajanje – darivanje i zahvalnost na plodovima zemlje Bogu“, napisao je, među ostalim, u katalogu subotički arhitekt Antun Rudinski.

Na otvorenju izložbe nastupio je Josipin sin, pjevač Marko Križanović uz pratnju pijanista Sándora Kolompara. Izložba će biti otvorena do 16. listopada.

Izvor: Hrvatska riječ (Z. Sarić)