Vodstvo hrvatske manjine u Srbiji pozvalo je u srijedu, 16. veljače, u otvorenome pismu državni vrh Srbije i Hrvatske da se zauzme za prekid „denacionalizacije dijela hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini" i umjetne podjele bunjevačkih Hrvata na Hrvate i Bunjevce. Otvoreno pismo je potpisao i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata te ga prenosimo u cijelosti.

Borisu Tadiću, predsjedniku Republike Srbije

Ivi Josipoviću, predsjedniku Republike Hrvatske

Mirku Cvetkoviću, predsjedniku Vlade Republike Srbije

Jadranki Kosor, predsjednici Vlade Republike Hrvatske

Bojanu Pajtiću, predsjedniku Vlade Autonomne Pokrajine Vojvodine

Slavici Đukić-Dejanović, predsjednici Narodne skupštine Republike Srbije

Sándoru Egeresiju, predsjedniku Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine

Luki Bebiću, predsjedniku Sabora Republike Hrvatske

Svetozaru Čipliću, ministru za ljudska i manjinska prava Republike Srbije

Žarku Obradoviću, ministru prosvjete Republike Srbije

Ándoru Deliju, pokrajinskom tajniku za propise, upravu i nacionalne zajednice

Zoltánu Jegesu, pokrajinskom tajniku za obrazovanje

Miloradu Đuriću, pokrajinskom tajniku za kulturu

Anni Tomanovoj-Makanovoj, pokrajinskoj tajnici za informacije

Radovanu Fuchsu, ministru znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske

Janku Veselinoviću, supredsjedatelju Međuvladina mješovitoga odbora za praćenje provedbe Sporazuma o zaštiti manjina između Republike Srbije i Republike Hrvatske

Petru Barišiću, supredsjedatelju Međuvladina mješovitoga odbora za praćenje provedbe Sporazuma o zaštiti manjina između Republike Srbije i Republike Hrvatske

akademiku Nikoli Hajdinu, predsjedniku SANU-a

akademiku Zoranu Kovačeviću, predsjedniku Ogranka SANU-a u Novome Sadu

akademiku Endreu Papu, predsjedniku VANU-a

akademiku Čedomiru Popovu, predsjedniku Matice srpske

akademiku Zvonku Kusiću, predsjedniku HAZU-a

Igoru Zidiću, predsjedniku Matice hrvatske

Mi dolje potpisani pripadnici bunjevačke subetničke skupine koji živimo na području Autonomne Pokrajine Vojvodine u Republici Srbiji,

ne dovodeći u pitanje civilizacijsko, međunarodno zajamčeno i ustavno pravo na slobodno izjašnjavanje nacionalne pripadnosti svakoga pojedinca u suvremenim društvima,

duboko svjesni mnogobrojnih aktivnosti vlasti i državnih ustanova u Republici Srbiji za režima Slobodana Miloševića, koje su obnovljene 2004. godine, a u posljednje se vrijeme intenziviraju, usmjerenih na denacionalizaciju dijela hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini pružanjem pune stručne i logističke potpore sada već poodmaklomu institucionalnom zaokruživanju samosvojne bunjevačke etničke skupine, stvaranju manjinske identitetske infrastrukture, medijskoj promidžbi, osiguranju prostora za nesmetani rad, toleriranju zlouporaba pri formiranju popisa birača te jezičnoj standardizaciji bunjevačkoga govora,

uz istodobno uskraćivanje slične potpore u zaštiti i jačanju manjinskoga identiteta Hrvatima u Vojvodini te sprječavanje ostvarivanja njihovih manjinskih prava, osobito u obrazovanju na hrvatskome jeziku, uskraćivanje prava kakva imaju druge manjinske zajednice u informiranju na pokrajinskome radijskom i televizijskom servisu i medijsku blokadu,

što u posljednje vrijeme kulminira čak i javnim nastupima i sudskim procesima u kojima se traži zabrana korištenja bunjevačkoga imena onim pripadnicima bunjevačke subetničke skupine koji se smatraju integralnim dijelom hrvatskoga naroda, iako čine više od polovice ukupnoga broja vojvođanskih Bunjevaca, te njihovim kulturnim udrugama,

čime se uvelike pridonosi učvršćivanju predodžbe o Hrvatima kao negativnom činitelju u društvenim odnosima u Srbiji, što uz stalan afirmativni odnos prema Bunjevcima nehrvatima u javnosti i promotivnu potporu dijela srpske političke elite, može imati za posljedicu daljnje jačanje straha u Hrvata te utjecati na njihovo nacionalno izjašnjavanje na predstojećem popisu stanovništva,

upozoravajući da se institucionalizacija bunjevačke nacije temelji na grubim povijesnim neistinama i falsificiranju povijesti, a osobito imajući u vidu da su se najznamenitiji vojvođanski Bunjevci od kraja XIX. stoljeća do danas smatrali pripadnicima hrvatskoga naroda (svećenici Pajo i Ilija Kujundžić, Aleksa Kokić, Blaško Rajić, Albe Vidaković, Lajčo Budanović, Ivan Kujundžić i Tomo Vereš, književnici, kulturni i znanstveni djelatnici Antun Gustav Matoš, Matija Evetović, Petar Pekić, Ive Prćić, Josip Vuković Đido, Balint Vujkov, Ilija Džinić, akademik Gaja Alaga, Matija Poljaković, Geza Kikić, Ivan Pančić, akademik Mirko Vidaković, Bela Gabrić, Vinko Perčić, Josip Buljovčić, Ante Sekulić, Lazar Merković i mnogi drugi) i isticali to svoje uvjerenje, zbog čega su bili izloženi progonima državnih vlasti, utamničenju, pa i fizičkoj likvidaciji,

posebno ističući da se pripadnost Bunjevaca, koji, osim u Srbiji, žive i u Hrvatskoj, u Bosni i Hercegovini te u Mađarskoj, cjelini hrvatskoga naroda danas osporava samo u Srbiji, a sve radi podjele ovdašnje hrvatske zajednice, radi njezine lakše asimilacije,

podsjećajući na odredbe Sporazuma o zaštiti hrvatske manjine u Republici Srbiji i srpske manjine u Republici Hrvatskoj, upozoravamo da su ovakvi postupci ovdašnjih vlasti ne samo suprotni duhu Sporazuma nego i da predstavljaju njegovo otvoreno kršenje, osobito članaka 1. i 2., kojima se Srbija obvezala da će osigurati pripadnicima hrvatske manjine pravo na očuvanje njihova nacionalnoga identiteta te zaštitu od svake djelatnosti koja ugrožava ili bi mogla ugroziti njihov opstanak,

uvjereni da srpsko-hrvatski sukobi pripadaju prošlosti i da su hrvatska manjina u Srbiji i srpska manjina u Hrvatskoj integralni dijelovi domicilnih društava i država, koji obogaćuju materijalnu i duhovnu kulturu kako domicilnih tako i matičnih zemalja, i da zaštita hrvatske manjine u Srbiji pridonosi ne samo političkoj i društvenoj stabilnosti Srbije nego i razvitku dobrosusjedskih odnosa između Hrvatske i Srbije,

ističemo

-          da mi dolje potpisani pripadnici bunjevačke subetničke skupine i predstavnici hrvatskih institucija u Vojvodini jesmo baštinici bunjevačke kulturne tradicije od XVIII. stoljeća do suvremenosti i da je se ne možemo i ne želimo odreći,

-          da svoju materinsku bunjevačku novoštokavsku ikavicu, kojom smo prvo progovorili, smatramo ne samo jednim nego upravo najraširenijim od hrvatskih dijalekata i da se odlučno protivimo njezinu razbaštinjenju, koje je na djelu,

-          da imamo puno civilizacijsko, međunarodno zajamčeno i ustavno pravo koristiti se svojim subetničkim bunjevačkim imenom kao jednim od regionalnih hrvatskih etnonima i da nitko nema pravo uskratiti nam da se slobodno nazivamo bunjevačkim Hrvatima i Hrvatima Bunjevcima

te pozivamo

Vas, najviše političke i kulturne predstavnike Republike Srbije, domicilne države bačkih bunjevačkih Hrvata, i Republike Hrvatske, matične države bunjevačkih i svih drugih Hrvata, da poduzmete sve potrebne mjere za zaštitu integriteta hrvatske zajednice u Vojvodini i za prestanak logističke potpore državnih tijela i ustanova kvaziznanstvenim, politički anakronim i protucivilizacijskim nastojanjima konzervativnih struktura u vlastima i ustanovama Republike Srbije kojima se stvara umjetna podjela hrvatskoga autohtonoga stanovništva na sjeveru Bačke radi lakše asimilacije vojvođanskih Hrvata.

14. veljače 2011. godine

Slaven Bačić, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji, Subotica, v. r.

Petar Kuntić, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, narodni zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srbije, Subotica, v. r.

Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu Vojvođanskih Hrvata, Subotica, v. r.

Jasminka Dulić, glavna i odgovorna urednica tjednika Hrvatska riječ, Subotica, v. r.

Mirko Štefković, glavni urednik katoličkog mjesečnika Zvonik, Subotica, v. r.

Ivana Petrekanić-Sič, v. d. glavne i odgovorne urednice programa na hrvatskom jeziku Radio Subotice, Subotica, v. r.

Ljiljana Dulić-Mesaroš, urednica internetskog portala www.suboticadanas.info, v. r.

Mata Matarić, predsjednik HKUD Vladimir Nazor, dopredsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća u Republici Srbiji, dopredsjednik DSHV-a, Sombor, v. r.

Petko Vojnić Purčar, književnik, dobitnik nagrade NIN-a za roman godine, odlikovan Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za očuvanje kulture hrvatskog naroda u Srbiji, Novi Sad, v. r.

Martin Bačić, odvjetnik, zamjenik predsjednika DSHV-a i predsjednik subotičke podružnice DSHV-a, Subotica, v. r

Andrija Kopilović, predsjedavajući Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović, dopredsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji, Subotica, v. r.

Vojislav Sekelj, književnik, urednik Glasa ravnice, odlikovan Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za očuvanje kulture hrvatskog naroda u Srbiji, Subotica, v. r.

Stipan Beretić, biskupski vikar, župnik katedralne župe sv. Terezije Avilske i urednik kalendara Subotička Danica, Subotica, v. r.

Josip Gabrić, dipl. pravnik u mirovini, zaslužni sportaš Jugoslavije i počasni građanin Subotice, dopredsjednik DSHV-a, Subotica, v. r.

Darko Sarić Lukendić, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća, Subotica, v. r.

Pero Horvacki, dogradonačelnik grada Subotice i član Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća, v. r.

Andrija Anišić, župnik župe sv. Roka u Subotici, pročelnik izdavačkog odjela Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović iz Subotice, Subotica, v. r.

Milivoj Prćić, književnik, dobitnik priznanja Pro urbe Grada Subotice, Subotica, v. r.

Lozika Jaramazović, šefica vijećničke skupine DSHV-a u Skupštini grada Subotice, Subotica, v. r.

Zvonko Sarić, pomoćnik i zamjenik odgovorne urednice tjednika Hrvatska riječ, Subotica, v. r.

Željka Zelić, zamjenica glavnoga urednika katoličkog mjesečnika Zvonik, Subotica, v. r.

Mirko Kopunović, pjesnik, urednik dopisništva u tjedniku Hrvatska riječ, Subotica, v. r.

Davor Bašić Palković, urednik kulture u tjedniku Hrvatska riječ, Subotica, v. r.

Josip Stantić, novinar-urednik, Subotica, v. r.

Alojzije Firanj, glavni i odgovorni urednik lista Miroljub, Sombor, v. r.

Ivan Stipić, predsjednik Hrvatskog kulturnog centra Bunjevačkog kolo, Subotica, v. r.

Marinko Stantić, predsjednik Organizacijskog odbora Festivala hrvatskih duhovnih pjesama HosanaFest, župnik župe sv. Križa i župe sv. Nikole Tavelića, Sombor, v. r.

Ivica Dulić, dopredsjednik Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva Matija Gubec, Tavankut, v. r.

Ljubica Vuković-Dulić, predsjednica Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame, Tavankut, v. r.

Stipan Dulić, predsjednik Hrvatske udruge kulture Lajčo Budanović, Mala Bosna, v. r.

Verica Kujundžić, predsjednica Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Đurđin, Đurđin, v .r.

Josip Mačković, predsjednik Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Ljutovo, Ljutovo, v. r.

Marija Bagi, članica Upravnog odbora Hrvatsko-bunjevačko kulturno-umjetničkog društva Lemeš, Lemeš, v. r.

Zvonimir Sudarević, predsjednik Cro Medie, Subotica, v. r.

Vojislav Temunović, dopredsjednik Hrvatske glazbene udruge Festival bunjevački pisama, Subotica, v. r.

Bernadica Ivanković, predsjednica Hrvatske čitaonice, Subotica, v. r.

Josip Horvat, predsjednik Hrvatske likovne udruge Cro art, Subotica, v. r.

Antun Lulić, predsjednik Hrvatskog ekološkog udruženja Cro eco, Subotica, v. r.

Petar Gaković, predsjednik Hrvatskog društva za pomoć učenicima Bela Gabrić, Subotica, v. r.

Tamara Dulić, predsjednica Udruga mladih Hrvatski majur, Subotica, v. r.