Književno-teatarski kružok HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice organizirao je prošloga tjedna, 23. lipnja 2021. godine predstavljanje pjesništva njihova člana Darka Baštovanovića koje je održano u Klubu – novom prostoru u sklopu Centra. Bila je to zajednička interpretacija i promocija njegova poetskog stvaralaštva iz kuta kolega iz KTK-a kroz razgovor u neformalnom ozračju, čitanje stihova, fotografije te video uradak.

Kako je ovom prigodom istaknuo, Baštovanović se poezijom bavi od srednjoškolskih dana. Inspiracija za pjesme su mu središnja Bosna i obiteljsko naslijeđe, sada ukorijenjeno i u Srijemu, ali i druge teme. Pjesme je objavljivao u književnim časopisima Nova riječ i Klasje naših ravni, a prošle godine objavio je književni prvijenac Cijeli cjelovi tuge, u nakladi NIU Hrvatska riječ iz Subotice. 

Zrelo i sjetno

Zoltan Sič je Baštovanovićevu poeziju ocijenio kao vrlo zrelu ali i sjetnu, nasuprot autorovoj nasmijanoj pojavnosti. 
„Sjetu vučem zbog svoga naslijeđa, svoje obitelji, svega onoga što jesam. Nemoguće je odvojiti svoje pjesništvo od onoga što jesi. Bavio sam se raznim granama umjetnosti, poput glazbe, mada to nije završavalo najsjajnije. Pjesništvo osjećam kao nadopunu svega onoga čime se bavim", kazao je Baštovanović.
Pjesnik se složio sa Sičevom konstatacijom kako pisanju mora prethoditi mnogo čitanja. Premda je, kako tvrdi, samokritičan, nije od onih koji se vraćaju svojim stihovima, dorađujući ih. 

Identitet i intertekstualnost

Dio razgovora koji su vodile Katarina Ivanković Radaković i Nela Skenderović bio je posvećen temi nacionalnog identiteta kojim se Baštovanović bavi u svojim pjesmama, ali i identiteta pjesnika. 
„Odrastao sam u kulturloškim obrascima takvim kakvi jesu, i meni je primjereno pisati o nacionalnom identitetu u 21. stoljeću, iako se to danas smatra anakronim. Bavim se specifičnim stvarima, koje su i stručne i sužene, djelujem unutar jedne manjinske zajednice. U pjesništvu mogu progovoriti o tim stvarima koje mi sjede na srcu i duši slobodnije", kazao je on.
U svojem pjesništvu Baštovanović je sklon intertekstualnim poveznicama, dozivajući poetike drugih pisaca. Kako je ukazao, na njegov poetski izričaj utjecale su perjanice hrvatske lirike, od srednjevjekovnog Marka Marulića, preko Antuna Gustava Matoša ili pak široj publici manje poznatog autora iz Hercegovine Stojana Vučićevića. Kao uzore naveo je i prvaka srpske lirike Branka Miljkovića, zavičajna hrvatska pera: Lazara Merkovića, Petra Vukova, Milovana Mikovića i Tomislava Žigmanova, te velikane svjetske književnosti Byrona, Shelleyja, Keatsa, Miltona, Shakespearea. 
Stilski, privrženik je klasičnih poetskih formi poput soneta (gdje se najlakše izražava), ali stvara i tzv. slobodnim stihom. 

Motiv smrti

Nevena Mlinko je autora upitala o prisutnome motivu smrti u njegovoj poeziji, dodajući kako je tu žanrovski blizak hororu, povezujući svijet živih i mrtvih.  
„Po svjetonazoru sam kršćanin. Pojedini ljudi koji su nam bili dragi nisu s nama. Također, dio našeg identiteta je i stradanje, obiteljske povijesti koje nisu nužno lijepe. Ako se ne progovori o onim najtežim temama, pjesništvo postaje banalno. Ne može se ta tema preromantizirati, držim da je neophodno da se o životu piše ne idlično već jednostavno rečeno, onakav kakav jeste. Svijet živih i mrtvih prepliće se i zato tako i pišem, a mislim da ću i nadalje pisati o tim stvarima. Smatram da pjesništvo nije knjiga za sebe već nešto što se kontinuirano piše", pojasnio je autor. 
Mlinko je ocijenila i kako se autor poeziranjem značajnih točki iz osobne i kolektivne povijesti zapravo bori protiv smrti, smrti kao zaborava. 
„Mislim da je zaborav svojih najbližih gori od same smrti. Čak i kada umru, kada odu u vječnu kuću, ne smiju se zaboraviti. Sjećanje je ono što se mora trajno očuvati. Puno polažem na to, posebice ako su oni koji su bili prije nas, a zahvaljujući kojima mi danas postojimo, pridonosili nekim velikim stvarima i utjecali na neka važna događanja", rekao je Baštovanović. 
Uz autora, poeziju su čitale Katarina Ivanković Radaković i Katarina Ivković Ivandekić. Prikazane su i fotografije inspirirane Baštovanovićevim pjesništvom koje su izradile Nela Skenderović i Katarina Ivković Ivandekić. 
Ovo je bila prva večer ovoga tipa u organizaciji KTK-a. Kako ističu, plan je da se nastavi niz ovakvih manje formalnih susreta s različitim umjetnicima i stvaraocima.  

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)