Kratki prikaz i analitički pregled internetskih stanica hrvatskih institucija, organizacija, medijskih ustanova ili projekata te neformalnih skupina koji iznosimo u ovom feljtonu našeg tjednika Hrvatska riječ temelji se na prikupljenim podacima dijela tima Hrvatskog nacionalnog vijeća koji radi na Strategiji za informiranje na hrvatskome jeziku u Republici Srbiji. Rad je u ovome dijelu aktivnosti organizirala te sa svojim suradnicima odradila novinarka Hrvatske riječi Ivana Petrekanić Sič i predstavlja, nakon 15 godina, prvi cjeloviti popis internetskih stranica koje postoje na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji. Ističemo ovdje kako su ove stranice od velike važnosti, ne samo za informiranje na hrvatskome, već jedan broj njih sadrži veoma korisnu i respektabilnu bazu podataka, to jest posjeduju veliki broj činjenica o povijesti i sadašnjosti Hrvata u Vojvodini.

Ukupno je registrirano 46 internetskih stranica za koje se može smatrati da pripadaju prostoru hrvatske zajednice – bilo institucionalno, bilo po onome koga predstavljaju ili po jeziku. One se unutar sebe razlikuju po cijelom nizu kriterija – od vizualno-grafičkog izgleda, tehničke zahtjevnosti, broja informacija i sadržaja koje imaju, svrhe i namjene te funkcije koje ostvaruju, kvalitete jezika na kojem se obraćaju javnosti, uređivačke politike koje provode…
Od ukupnog broja, 20 internetskih stranica su „vlasništvo“ civilnih institucija i organizacija. To su tri profesionalne hrvatske ustanove, zatim 11 hrvatskih udruga kulture, tri medijska proizvoda i/ili informativna glasila, dvije nevladine udruge drugih profila te jedna politička stranka. Od toga broja, najviše internetskih stranica – više od polovice – imaju ustanove/udruge iz Subotice – 11, iz Novog Sada četiri, Beograda tri te Sombora i Rume po jedna. Unutar Katoličke crkve registrirano je 26 internetskih stranica koje imaju sadržaje (i) na hrvatskome. Od toga su četiri (nad)biskupijske, 12 je župskih, četiri redovničke, po dvije svetišta, ustanova i medija. Iz Beograda su dvije, Zrenjanina jedna, iz Srijema devet, a iz Bačke 14. Od njih su dvije četverojezične, trojezične tri, dvojezičnih je sedam, a ostale su jednojezične.

Internetske stranice profesionalnih institucija

Sve tri profesionalne institucije hrvatske zajednice imaju svoje zasebne internetske stranice s vlastitim domenama: Hrvatsko nacionalno vijeće – www.hnv.org.rs, Novinsko-izdavačka ustanova Hrvatska riječ – www.hrvatskarijec.rs (obje su registrirane i 2005.) te Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata – www.zkvh.org.rs. S obzirom da je riječ o različitim institucijama, bogati sadržaji koji su prisutni na njihovim internetskim stranicama su također raznovrsni. Ujedno, sve imaju mogućnost pretrage stranice, što onda olakšava njihovo korištenje. Kada je riječ o hrvatskom jeziku, za sve tri stranice vrijedi da se sadržaji objavljuju uz dosljednu primjenu pravopisa suvremenog standarda hrvatskog književnog jezika.
Hrvatsko nacionalno vijeće posjeduje informacijama i sadržajima veoma bogatu internetsku stranicu. Na njoj se mogu naći sažeti, no objektivni prikazi povijesti i sadašnjosti Hrvata u Srbiji, zatim cjelovita povijest i sadašnjost same institucije, pravni i drugi dokumenti od važnosti za njeno djelovanje i uopće društveni položaj hrvatske zajednice te sve najvažnije informacije o kulturnim udrugama, obrazovanju, informiranju i službenoj uporabi hrvatskog jezika i pisma cijele hrvatske zajednice u Republici Srbiji. Stranica je imala tijekom povijesti nekoliko „izdanja“, no ovo posljednje iz sredine 2019. najprofesionalnije je urađeno i isto tako funkcionira, napose kada je riječ o informativnom aspektu postojanja. Naime, na stranici se, za razliku od ranije, redovito objavljuju najave o svim događajima te izvješća s onih koji se neposredno vežu uz aktivnosti HNV-a, zatim informacije o najvažnijim događajima u hrvatskoj zajednici te o natječajima od važnosti za Hrvate u Srbiji. Stranica je vizualno prijemčiva, grafički dobro uređena i pregledno strukturiranog sadržaja.
Internetska stranica Novinsko-izdavačke ustanove Hrvatska riječ – www.hrvatskarijec.rs redovito objavljuje izbor od desetak članaka iz sadržaja koji se objelodanjuju u istoimenom tiskanom izdanju tjednika, a razvrstani su po novinskim rubrikama. Kasnije se cijeli broj u elektroničkom obliku pohrani u arhivi na stranici. Najdugovječnija je funkcionalna internetska stranica u hrvatskoj zajednici – aktivna je od pojave prvog broja tjednika: početka 2003. godine. Vjerojatno je njezina najveća vrijednost sadržana u činjenici što se na njoj mogu naći u elektroničkom obliku gotovo svi od skoro 900 brojeva ovog tjednika (npr. nedostaju brojevi od 80 do 100), koji su usto u većini i pretraživi po ključnim riječima. Kao takva, ova je stranica najbogatiji javno dostupni izvor za suvremenu povijest Hrvata u Vojvodini. Kada je riječ o informativnoj funkciji, reći ćemo da dio stranice koji se odnosi na najavu događaja u hrvatskoj zajednici nema niti jednog sadržaja. Vizualno, izgled je stranice jednostavan, kao i način prezentacije informacija, koje redovito prate i ilustracije fotografijama iz tiskanog izdanja.
Posljednje navedeno vrijedi i za internetsku stranicu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata – www.zkvh.org.rs. Aktivna je od 2010. godine i riječ je o stranici koja ima najviše posjeta u hrvatskoj zajednici u Srbiji. Prepoznata je kao najvažniji prostor za prezentaciju kulture vojvođanskih Hrvata – kako njezine povijesti tako i dinamike na kulturnoj sceni u sadašnjosti. Naime, na stranici se nalaze aktualne informacije vezane za aktivnosti Zavoda, ali i kulturnu scenu hrvatske zajednice u Vojvodini u cjelini – posljednje navedeno se najčešće reobjavljuje, uz stanovitu vremensku odgodu, iz tjednika Hrvatska riječ. S druge strane, jedina je stranica u hrvatskoj zajednici koja ima redovitu najavu svih, istina samo kulturnih događaja koje priređuju hrvatske ustanove i udruge. Značajan dio sadržaja na stranici odnosi se na osnovne činjenice o gotovo svim udrugama u kulturi vojvođanskih Hrvata, zatim one o najvažnijim manifestacijama koje se priređuju, informacije koje su vezane za kulturnu baštinu, napose nematerijalnu, povijest, ključne osobe, događaje, ustanove i sl. Posebni prostor na stranici posvećen je objavi starih knjiga, periodike i glazbene baštine Hrvata u Vojvodini u digitaliziranome obliku, a odnedavno na stranici se može naći i prva topoteka u Srbiji pod nazivom Baština Hrvata u Srbiji. U sadržajnom i informativnom smislu, najbogatija je hrvatska internetska stranica u Vojvodini.

Internetske stranice hrvatskih kulturnih udruga

Od pedesetak hrvatskih kulturnih udruga koje su aktivne i djeluju na teritoriju Republike Srbije, tek ih jedanaest imaju vlastitu internetsku stranicu. Riječ je o sljedećim udrugama: s teritorija Grada Subotice pet – Hrvatsko akademsko društvo www.had.org.rs, Festival hrvatskih duhovnih pjesama HosanaFest www.hosanafest.suboticka-biskupija.info, Hrvatska likovna udruga CroArt www.croart.org, Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Matija Gubec iz Tavankuta www.matijagubec.org.rs i Fond Hrvatski dokumentacijski-istraživački centar iz Subotice www.hd-ic.org. S teritorija Grada Novog Sada dvije – Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Jelačić iz Petrovaradina www.jelacic.rs i Hrvatsko kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo Stanislav Preprek iz Novog Sada www.stanislavpreprek.org. Iz Sombora jedno – Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Vladimir Nazor www.hkudvladimirnazor.com. Iz Rume jedno – Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Matija Gubec http://matija-gubec.org.rs/ (preslična adresa domena s istoimenim društvom iz Tavankuta!). S teritorija Grada Beograda dvije udruge s hrvatskim predznakom imaju svoje internetske stranice – Hrvatski kulturni centar Beograd www.hkcbeograd.co.rs i Zajednica Hrvata Beograd Tin Ujević www.udruzenjezhbtinujevic.com.
Prema, istina nekakvoj nepisanoj pravilnosti, njihove internetske stranice donose osnovne sadržaje koji su, u većini, neposredno vezani za povijest nastanka, zatim za misiju, informacije o vodstvu, o radu udruge i ishodima njihova djelovanja. Očito, stranice najčešće predstavljaju „osobne iskaznice“ udruga. Jednostavnih su grafičkih i tehničkih rješenja, no ima i moderno dizajniranih (npr. HLU CroArt). Informacijama je najsiromašnija internetska stranica Fonda Hrvatski dokumentacijski-istraživački centar – tek desetak načelnih informacija o Fondu (misija, vizija, o nama), a nema niti jedne o aktivnostima udruge, kojih, istina, gotovo da i nije bilo.
To znači da u ovisnosti o broju te vrstama aktivnosti i sadržaji internetskih stranica hrvatskih udruga kulture su bogatiji i raznovrsniji, no općenito promatrano nisu previše bogate informacijama. Pojedine od njih imaju čak i velikih problema s objavom sadržaja na hrvatskom standardu (npr. ZHB Tin Ujević, HKPD Matija Gubec iz Rume, HKUD Vladimir Nazor iz Sombora), ali za većinu vrijedi mali i sporadični broj objavljenih informativnih sadržaja. Prerijetko se objavljuju najave događaja kao i izvješća s istih – na nekima nema informacija o događajima iz rada društva više od pet godina (npr. HKPD Matija Gubec iz Tavankuta). U tom smislu, postavlja se pitanje njihove informativne funkcije i, uopće, dosega i valjanosti komunikacije s članstvom ili (ne samo zainteresiranom) javnošću.
Samo dvije stranice – ona Hrvatskog akademskog društva (HAD-a) i HKPD-a Matija Gubec iz Tavankuta – imaju sadržaje trajnije vrijednosti: na HAD-ovoj je stranici dostupno svih 14 do sad objavljenih svezaka kapitalnog projekta Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, dok Gupčeva stranica obiluje brojnim dokumentima (filmovi, video zapisi, fotografije, novinarski napisi) iz povijesti, bogatstvom koje svjedoči o razdoblju većem od 70 godina rada Društva. Još ćemo napomenuti kako nijedna internetska stranica hrvatskih kulturnih udruga nema „mjerač“ posjeta te nije moguće izmjeriti broj njihovih posjetitelja.

Izvor: Hrvatska riječ (Tomislav Žigmanov)