U 13. svezku Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca obrađuju se natuknice pod slovom K od Ko do Kr. Ovaj svezak Leksikona ima na 162 stranice 180 članaka od 57 autora i po opsežnosti je treći svezak. Od 2004. godine, kada je tiskan prvi svezak Leksikona, održana su 24 predstavljanja i to u Zagrebu, Osijeku, Subotici, Somboru, Santovu, ali i manjim mjestima kao što su Vajska, Plavna ili Bođani. Cilj je popularizacija Leksikona kako bi on ušao u kuće bačkih Hrvata, jer se prema riječima urednika Slavena Bačića o bačkim Hrvatima obično ne piše, a i ako se piše – piše se pogrešno. Tu prazninu nadomješta ovaj Leksikon.
Osobenost zajednice
„Iz ovog Leksikona nastalo je nekoliko drugih ozbiljnih znanstvenih istraživanja ili časopisa poput Godišnjaka Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Oko Leksikona okupilo se nekoliko naših mladih znanstvenika iz Hrvatske poput Maria Bare, Tomislava Vukovića, Roberta Skenderovića ili Kreše Bušića koji nije odavde, ali piše o temama vezanim za ove prostore. Ovaj Leksikon okupio je ne samo znanstvenike, već i druge ljude koji znaju podatke iz sredine u kojoj žive. Ni jedna druga hrvatska manjinska zajednica nije uspjela iznijeti ovakav projekt. I ono što mislim da je najosobenije je to što se izrada ovog Leksikona ne odvija u okvirima neke institucije, što to ne radimo profesionalno već je svatko od nas pored redovitog posla dio svog vremena odvojio za ovaj Leksikon“, kazao je Bačić.
„Za jednu manjinsku zajednicu projekt ovakvog tipa ima veliki značaj za očuvanje i jačanje identiteta, kulturnog inventara, što se tiče popisa i materijalne i nematerijalne baštine, osoba od povijesnog značaja, ali i o onome što druge edicije ne mogu, a to je cijeli niz pojmova, stvari, igara koje nestaju. Iz ovog Leksikona sam i sam puno saznavao i učio. I još uvijek učim. Ono što je bit da je ovaj Leksikon povezao veliki broj ljudi koji imaju široka znanja“, kazao je dr. sc. Mario Bara, član uredništva Leksikona.
„Ono što prvo nestaje je govor, nestaju dijelovi materijalne kulture, običaji. Jedan od rijetkih načina kako se to sve može sačuvati jest da oni budu zabilježeni i ovaj Leksikon upravo to i radi. U Leksikonu osim stvari koje se odnose na povijest i neke opće pojmove je i čitav niz malih detalja koji bi da nisu zabilježeni jednog dana nestali. Ne u nekoj dalekoj budućnosti već možda za deset godina. I sada imate riječi u Leksikonu za koje skoro nitko ne zna što znače. Već prva natuknica koja se nalazi u Leksikonu: kobanje ili kebanje – to je bacanje noža na razne načine. Ja sam se kao dječak igrao kebanja, ali eto nisam znao da se ta igra tako zove. Zatim kocelj, riječ koja je na ovim prostorima nestala prije stotinjak godina, a to je stipsa za brijanje. Riječ kocelj više ne postoji u živom govoru, već samo u ovom Leksikonu“, kazao je na predstavljanju jedan od autora prof. dr. sc. Ivan Gutman, akademik SANU.
Zapisana prošlost i sadašnjost
Govorila je i Lemešanka Lucija Knezi Tošaki, jedna o autorica u Leksikonu koja je sa HBKUD-om Lemeš i priredila ovo prvo predstavljanje 13. sveska Leksikona.
„Dok još imate od koga da čujete, uzmite papir i pišite. Nije bitno ako to nije stilski, ako nije gramatički ispravno... važno je da ostane zapisano“, kazala je Lucija Tošaki koja je iz ovog sveska Leksikona izdvojila natuknicu kruv.
Prema njenim riječima kod Bunjevaca se razlikuje običan kruh, kruh u obliku somuna, lepanja (lepinja) i svečani (božićnjak). Kruh se obično pekao jednom tjedno, i to subotom, a kada su obitelji bile brojnije i dva puta tjedno. Obično je za pečenje kruha bila zadužena ista žena.
Predstavljanje u Lemešu bilo je i prigoda da se Lemešani, prisutni na promociji, podsjete da je njihova mještanka Lucija Knezi Tošaki ove godine dobitnica priznanja Katoličkog društva Ivan Antunović za doprinos kulturi.
„Bez Lucije ne bi bilo mnogo čega u ovom Lemešu. Lucija ne korsiti noge, teško koristi ruke, ali njeno srce, njena duša, ono što je ona učinila sve ove godine je tako veliko i prepoznato je u samoj hrvatskoj zajednici i u okvirima crkve. Hvala ti što si naša prijateljica, hvala ti što držiš ovaj Lemeš i što želiš da ovo društvo i dalje radi“, kazala je Katarina Čeliković, koja je Luciji još jednom čestitala u ime KD Ivan Antunović, ali i Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Na promociji Leksikona priređen je i koncert Glazbenog sastava Musica viva, a koncert je imao humanitarni karakter, kako bi se prikupio novac za kupovinu novog klarineta studentu Akademije umjetnosti Nebojši Đuriću, koji iako svira na posuđenom instrumentu na studijama ima prosjek ocjena od 9,90.
Izvor: Hrvatska riječ (Z. V.)