Predstavljena monografija HKUD-a „Vladimir Nazor“

Objavljeno: 15.12.2012. Pregleda: 56

MonografijaSO2012-1Predstavljanje Monografije u povodu 75. obljetnice somborskog Hrvatskog kulturno- umjetničkog društva „Vladimir Nazor“ priređena je 7. prosinca 2012. godine, u velikoj dvorani županijskog zdanja u Somboru. Monografija bilježi rad društva od 1936. godina kada je osnovan „Miroljub“, pa do 2011. godine kada je ova, jedna od najstarijih hrvatskih udruga u Vojvodini, obilježila 75 godina rada.

„Bogato dokumentirana, ova monografija budi i sjećanja na razna razdoblja naše bliske i daljnje prošlosti, na česte promjene državnih i društvenih sustava ili proklamiranih vrijednosti, ali i na upornost da se u svim tim vremenima, kroz njegovanje tradicije, duha, jezika i kulture, sačuva identitet ovdašnjeg bunjevačko-šokačkog življa, najprije kroz pjesmu, ples, narodnu nošnju, glumu, pisanu riječ ili sportsko nadmetanje. HKUD ‘Vladimir Nazor’ u Somboru je, kako jasno svjedoči knjiga, punih 75 godina predstavljalo stožer okupljanja ljudi vođenih tom idejom, bilo da je riječ o predvodnicima Društva, bilo o običnim članovima iz grada ili s okolnih prigradskih salaša“, kazao je na promociji priređivač monografije Milan Stepanović.

Sačuvali tradiciju utemeljitelja grada
„Kada detaljno pročitamo ovu knjigu, možemo zaključiti kako su potomci nekadašnjih graničara, utemeljitelja ovog grada, koji su još 1749. godine izborili za Sombor status slobodnog i kraljevskog grada i tako stvorili preduvjete da stupimo na prag građanskog društva, dva i pol stoljeća kasnije opravdali vizije predaka razvijajući građansku kulturu, prepletenu običajima predaka, njegujući ujedno stoljetne navike tolerancije i međusobnog uvažavanja prema svojim sugrađanima svih nacija i vjeroispovijesti“, kaže Milan Stepanović.

Prema njegovim riječima, koncepcija i ideja knjige utemeljene su na želji da se načini jedna mala povijesna sinteza, protkana dokumentarističkim pristupom, koja će čitatelju omogućiti precizan kronološki uvid u nastanak, kao i u društvene i građanske aktivnosti „Miroljuba“, a kasnije „Vladimira Nazora“, kao i u sve segmente kulturnog i umjetničkog rada Društva.

„Pisana iz pera većeg broja autora, a ponajviše profesora Franje Matarića, ova knjiga svjedoči o korijenima Društva, njegovim ranim danima, o brojnim kulturnim aktivnostima tijekom prethodnih 75 godina, o načinu upravljanja, sekcijama, manifestacijama i priznanjima. Dokumentarna vrijednost ovakvog štiva od nemjerljivog je značaja za samu udrugu i njene sadašnje članove, ali i za grad Sombor, koji ovom knjigom dobiva još jedan dragocjen kamičak u mozaiku svoje kulturne prošlosti. Knjiga ujedno predstavlja i nastavak prethodne monografije Društva, objavljene o 50-godišnjici njegova rada 1986. godine, mogli bismo reći njenu novu i slobodniju verziju, lišenu bilo kakve prateće ideologije ili dnevno-političkih uvjetovanja“, riječi su priređivača Stepanovića.

O značaju monografije govorio je i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, koji je posebice istaknuo značaj trajnog zapisivanja trajanja jednog od najznačajnijih hrvatskih društava.

MonografijaSO2012-2„Kada je u pitanju kulturni prostor Hrvata u Vojvodini, monografije društava nisu česte. Naime, tek nekoliko društava može se podičiti svojom monografijom. Ovo je treća, ili četvrta, ukoliko u obzir uzmemo i ‘Nazorovu’ monografiju uz 1986. godine. Osim ‘Nazora’ monografiju imaju i HKPD ‘Matija Gubec’ iz Tavankuta i HKPD ‘Silvije Strahimir Kranjčević’ iz Berega. Ovakva su djela i više nego potrebna jer se na ovakav način dokumentira trajanje Hrvata na ovim prostorima, značajna su jer se na takav način svjedoči o vlastitim naporima na očuvanju kulture u vremenima koja ne moraju uvijek biti naklonjena, što smo mi Hrvati na ovim prostorima iskušavali. Tim prije su ovakvi uradci od značaja, jer je prostor sjećanja, kada su u pitanju ovdašnji Hrvati, nerazvijen. I dalje smo raritetni sadržaj kada su u pitanju prosvjetni nastavni programi, kada je u pitanju područje javnosti, određeni sadržaji u programima kulturnih institucija, a vlastite institucije još uvijek razvijamo. S druge strane izloženi smo i objekti smo negativnih kritika, strategija, nijekanja kojima je za cilj da se Hrvati ovdje prikažu kao neka novopridošla skupina, a ova monografija upravo svjedoči da je integracija hrvatskih subetničkih skupina u hrvatsku naciju dulja od 1945. godine i da Hrvati na ovim prostorima nisu relikt odluke Komunističke partije. U tom kontekstu je više nego znakovit način na koji je nastao KD ‘Miroljub’, a o čemu uvjerljivu i poučnu priču nalazite u ovoj monografiji“, kazao je Žigmanov.

Predsjednik „Vladimira Nazora“ Mata Matarić zahvalio je svima koji su pomogli da se tiska monografija.

„Zahvalu upućujemo Hrvatskom nacionalom vijeću, slikaru Savi Stojkovu, Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata, priređivaču Milanu Stepanoviću, uredniku monografije Alojziju Firanju i drugim suradnicima na prikupljanju arhivske građe i pisanju članaka. Bio bi profesor Matarić ponosan i na ovu generaciju ‘Nazorovaca’ koja nastavlja svijetlu tradiciju očuvanja kulture i jezika Hrvata u Somboru pod okriljem našeg Hrvatskog doma. Hvala i vama čitateljima, koji ćete se kroz ovu monografiju upoznati s jednom od najstarijih hrvatskih udruga u Vojvodini i Srbiji“, kazao je Matarić.

Potpora
„Strateški cilj Republike Hrvatske je očuvanje, jačanje i razvoj hrvatske zajednice, te gospodarski i opći napredak Hrvata u domovini i Hrvata u drugim zemljama. Zbog toga će se osobito raditi na zaštiti interesa i prava Hrvata izvan Hrvatske i jačanju njihovih zajednica. Prvi puta će Hrvati izvan Hrvatske kroz svoje predstavnike u Savjetu Vlade Republike Hrvatske moći kreirati politiku, aktivnosti i programe u odnosu prema njima samima. Savjet će činiti najugledniji predstavnici hrvatske zajednice širom svijeta , te predstavnici državnih tijela, institucija civilnog društva, Katoličke crkve“, kazao je na promociji monografije Ivan Zeba, viši stručni suradnik Ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Riječi čestitke i potpore izdavačima monografije uputio je i generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici Dragan Đurić.

Tekst i fotografije: Zlata Vasiljević

Vijesti

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • Proslava 100. godišnjice rođenja akademika Gaje Alage i akademika Mirka Vidakovića
  • Etno modna revija u Beregu
  • Dani hrvatske kulture 2024. u Somboru
  • Projekcija filma Goli otok u Novom Sadu
  • Projekcija filma Skriveni Vanka – na tragu jedne opsesije u Subotici
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima