Ljubitelji bunjevačke narodne nošnje i tradicije okupili se u nedjelju, 11. veljače 2024. godine, na još jedno Prelo sićanja. Okupljanje sudionika ove pokladne manifestacije je započelo u središtu Subotice kod spomenika Presvetog Trojstva, a potom su se uputili na misu u franjevačku crkvu sv. Mihovila arkanđela. Nakon mise je slavlje nastavljeno u dvorani HKC-a Bunjevačko kolo, gdje je stotinjak sudionika odjevenih u zimsku bunjevačku nošnju nastavilo druženje uz tamburaše, ples, kartanje, vino i neizostavnu pokladnu deliciju – fanke.

Puno mladih

Organizatori manifestacije koja je ove godine održana četrnaesti put su Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo i Katoličko društvo Ivan Antunović. Njihovi predsjednici Lazar Cvijin i vlč. Josip Štefković kažu kako su i više nego zadovoljni kako ljudi reagiraju na ovo prelo i koliki je odaziv.
‚‚Ovo je najljepše prelo, ne samo među nama Hrvatima nego i šire. Mislim da ovako nečemu nema ravnoga", poručio je vlč. Štefković i dodao kako je važno čuvati običaje.
Istakao je i kako običaji bunjevačkih Hrvata prate crkveni kalendar te da se preko njih može puno toga naučiti, prije svega kako se ponašati u kojim situacijama i kojem vremenu kroz godinu.
Cvijin je naglasio i duhovnu dimenziju manifestacije. Rekao je kako odlazak na misu prije zabave uz tamburaše nije samo obična parada već svjedočenje duboke ukorijenjenosti vjere i Katoličke Crkve u identitet Hrvata Bunjevaca. Cvijin je kao organizator posebne zahvale uputio članu Kola Ivanu Piukoviću, bez čijega, kako je rekao, svesrdnog angažmana ne prođe niti jedna manifestacija ovoga društva, a naročito ne Prelo sićanja.
Piuković navodi kako mu je posebno drago što na ovu manifestaciju svake godine dolazi sve veći broj mladih, a da ih je ove godine bio posebno lijepi broj. Otkako se počelo održavati Prelo sićanja, mnogo zimske nošnje je namjenski sašiveno, pretežno ženske, a ove godine Piuković kaže kako je primijetio i nekolicinu novih muških prsluka. Kaže, to ga posebno raduje.
‚‚Drago mi je da se ljudi trude i ulažu u nošnju. Staroga više nema, i ako ima to je već iznošeno. Drago mi je i što sve više muškaraca šije sebi novu nošnju i što je i njima to postalo važno. Fala Bogu imamo ko nam mož šit prusluke po originalnim krojevima, a i dostupan nam je materijal približan onom kadgodašnjem. Osvistili smo se i kako nosit koje čizme; od barem 3-4 vrste koliko imamo, ne nose se sve jednako – ima koje su namrskane, ima koje nisu pa iđu skroz do ispod kolina... Jedino u čemu smo skroz u deficitu su šeširi – nemamo originalne i jako i je teško nabavit. Ljudi se snalaze pa metnu šta nađu, često su im veliki jel mali, al neka – važan je trud i da se obuku u nošnju. Virujem da će se uskoro uspit iznać sridstva da Kolo obnovi fundus i šešira", kaže Piuković.

Zainteresiranost i na Facebooku

Da ovakvog prela nema nigdje potvrđuje i fotograf entuzijast Ivan Ivković Ivandekić, koji za vrijeme poklada obiđe mnoštvo prela i zabava u Vojvodini, Slavoniji i južnoj Mađarskoj. Kaže, potvrđuju to i njegovi brojni pratitelji na Facebooku, gdje objavljuje svoje fotografije i snimke.
‚‚Prelo sićanja je jedinstveno jel svi dolaze u nošnji. Obašo sam puno prela i najlipče je kod nas. Isto to misle i moji prijatelji na Facebooku. Bunjevačku nošnju i plesove ljudi u okruženju jako vole, mnogi kažu da im je omiljena tako da su reakcije pozitivne i ljudi su zainteresirani za ovakav sadržaj, čemu svidoči i veliki broj prigleda objava s prela na društvenim mrežama. Juče je jedna Šokica baš komentirala da se skupilo tušta svita. Reakcije su vrlo pozitivne i iz Mađarske i iz Hrvatske. Lipo im je vidit tako štogod", kaže Ivković Ivandekić.
Ističe i kako je ova manifestacija dobra, jer se pruža mogućnost da oni koji vole nošnju mogu ju i obući, što je samo dva puta godišnje – za Dužijancu i Prelo sićanja.
Misno slavlje predvodio je gvardijan franjevačkog samostana fra Ivan Miklenić u zajedništvu s predsjednikom KD-a Ivan Antunović i somborskim župnikom vlč. Josipom Štefkovićem te vlč. Mihaelom Sokolom iz Beograda.
Kako je gvardijan naveo, Bunjevcima u Subotici su preci prenijeli i vjeru i svoje običaje, što ovo Prelo sićanja i dokazuje.
Euharistijsko slavlje bilo je u znaku završetka devetnice Majke Božje Lurdske te je tim povodom organizirana i procesija oko crkve u kojoj su mladići u nošnji nosili Gospin kip, nakon kojih su išli preostali odjeveni u narodnu nošnju te puk.
S obzirom na to da će nagodinu biti 15. Prelo sićanja, organizatori najavljuju obilježavanje ovog jubileja.

Izvor: Hrvatska riječ (J. D. B.)