Na Skupštini Hrvatskog kulturnog centra Bunjevačko kolo iz Subotice, održanoj početkom srpnja ove godine, za novoga predsjednika izabran je Lazar Cvijin. Dugogodišnji član te udruge, Cvijin je već ranije, od studenoga prošle godine, bio član Upravnog odbora Centra. Rođen je 1967. godine u Subotici. Po struci je elektroinženjer a radi kao direktor jednog privatnog poduzeća koje se bavi električnim agregatima. Dopredsjednik je Katoličkog društva Ivan Antunović iz Subotice, a član je i Skupštine Radio Marije, na čijim valovima ima autorsku emisiju. Otac je troje djece. Osim o radu Centra i njegovih odjela, s njime smo razgovarali i o problemima s kojima se ova udruga suočava kao i o planovima HKC-a ususret jubilejskoj, 2020. godini.
Prilikom imenovanja za predsjednika HKC-a Bunjevačko kolo, na Skupštini održanoj ljetos, naveli ste da situacija u Centru »nije laka«. Kakvo stanje ste zatekli i u kojem ste pravcu krenuli rješavati probleme?
Još prije godinu dana, u studenome 2016. postao sam član Upravnog odbora te već tu počinje moj angažman oko vođenja HKC-a. Tada je u upravi okupljen jedan novi tim, Odbor je pomlađen sa šestero novih osoba. Dio problema je već tada bio uočljiv, a jedan od ključnih je financiranje. Teško nam je financijski ispratiti rad odjela, posebice troškove njihovih gostovanja, jer znamo da to mahom financiraju gostujuće udruge, sve ostalo pokrivaju domaćini. Dodatni problem nam je to što smo izgubili jednog od glavnih privatnih donatora. Posebno se to osjetilo u radu Folklornog odjela koji je bio tražen, imao je puno ponuda i gostovanja, i tu su nastali određeni problemi. Slične probleme imao je i Dramski odjel. U radu Folklornog odjela je zbog toga došlo do krize i nesuglasica. To je rezultiralo time da je tadašnji voditelj Odjela Andrija Bašić Palković dao ostavku, ali smo to uspjeli nadomjestiti jer je na njegovo mjesto u veljači došla Senka Horvat. Pomjeranja nabolje krenula su već u siječnju ove godine organizacijom Velikog prela, kada smo se odvažili tu manifestaciju vratiti u jedan veći prostor, dvoranu Tehničke škole Ivan Sarić. Velikim angažmanom uspjeli smo okupiti oko 500 ljudi na manifestaciji, od čega 350 s plaćenim kartama. Prelo je prošlo odlično, kako po našem mišljenju, tako i po komentarima posjetitelja. Tu smo pokazali neke pomake, prelo smo modernizirali, naravno poštujući tradiciju. Nakon uspješnog Velikog prela nastavili smo s rješavanjem problema, odnosno jačanjem odjela i jačanjem naših manifestacija, što smo pokazali kasnije i s novinama u manifestaciji Djeca u Dužijanci. I na našem ovogodišnjem Godišnjem koncertu 2. prosinca bit će novina, svoje mjesto, uz folklorce, dobit će i drugi odjeli Centra.
Folkorni odjel je najbrojniji i najprepoznatljiviji u radu Centra. Kakva je sada situacija u tom odjelu?
Kada je došlo do smjene voditelja u veljači ove godine, dio plesača je otišao s bivšim voditeljem Andrijom Bašić Palkovićem u novu udrugu. Međutim, uspješno stvaramo novu bazu, posebice kod dječje i pripremne skupine. Imamo sada oko 70 članova u svim skupinama. Problem nam je mali broj momaka, što nije rijedak slučaj kada je folklor u pitanju. Radimo na privlačenju novih članova, cilj nam je doći do stotinu članova. U ovoj godini folklorci su imali četiri gostovanja u inozemstvu, tri u Hrvatskoj i jedno u Mađarskoj. Glede Hrvatske, bili su na ljetnoj turneji Gate-Omiš-Rijeka što je podrazumijevalo i ljetovanje, a tu su i nastupi u Vinkovcima i nedavno u Belom Manastiru. Kad je riječ o Mađarskoj, nastupili smo na festivalu Kulturna baština Bunjevaca bez granica u Gari. Jedan nastup folklorci su imali i u Kikindi, a uskoro će nastupiti u Rumi, 16. prosinca, na manifestaciji koju organizira tamošnja hrvatska udruga – HKPD Matija Gubec. Naravno, očekuje nas i naš Godišnji koncert 2. prosinca. Imali su i nekoliko nastupa na lokalu – osim Dužijance i Velikog prela, bili smo prisutni na festivalu Interetno, na Zavičajnim danima, na proslavi Dana grada nismo nastupili zbog kiše. Bili smo gosti Ultramaratona na Paliću, nastupili za naše stare sugrađane u Gerontološkom centru. Dakle, imali smo lijep broj nastupa, čime se ispunjava plan za ovu godinu. Važno je reći i to da su sva gostovanja financijski pokrivena, te da nekih ranijih problema u tom smislu nećemo imati.
Kakvo je stanje u Dramskom odjelu? Rade li oni, spremaju li neku novu predstavu?
I tu smo imali određenu krizu, ali sam s voditeljem odjela Marjanom Kišom uspio postići dogovor da oni nastave sa svojim radom. Tu imamo petnaestak članova. Trenutačno je na njihovom repertoaru jedna predstava Ča Grgina huncutarija, s kojom su imali dosta gostovanja. Njihov rad nije lako organizirati, jer su to odrasle osobe s puno poslovnih i privatnih obveza, što im ne ostavlja puno prostora za probe. Ali ekipa je ponovno okupljena, čak planiraju novu predstavu, komad Skupština na ćoši autora Marjana Kiša. Premijera se očekuje krajem ožujka, početkom travnja. Inače, odjel je ove godine gostovao u Lemešu, a upravo ovih dana, 24. i 25. studenoga, očekuju ih gostovanja u Sisku i Osijeku. U Sisku gostujemo u projektu suradnje sa Srpskim narodnim vijećem, a u Osijeku ćemo biti gosti udruge Šokačka grana. Dječji dramski odjel nam više nije aktivan, voditeljica Nevena Mlinko je svoju karijeru usmjerila u drugom smjeru, tražimo rješenje za to pitanje. Inače, nama je pomladak jako važan i na tomu ćemo sigurno raditi, plan je tako i da u okviru Likovnog odjela osnujemo dječju sekciju.
Kakva je situacija u Likovnom odjelu Centra?
U odjelu djeluje oko 30 članova. Likovni je odjel u rujnu preuzeo voditi Željko Vidaković. Naša likovna kolonija Bunarić je održana i ove godine, malo smo kasnili s izložbom radova s njezinog prošlogodišnjeg saziva, ali je i to priređeno. Kad je riječ o koloniji, plan je da se iduće godine jedan radni dan održi na marijanskom svetištu čije ime ta manifestacija nosi. Ono što smo uspjeli konačno uraditi jest kvalitetan popis slika koje imamo u fundusu Bunjevačkog kola. Taj popis je urađen i došli smo do brojke od 750 slika. Radi se na sistematizaciji tog fundusa, pri čemu će biti razdvojene slike koje ostaju kao naše kulturno blago, dok će u drugu skupinu biti razvrstane slike koje ćemo prodavati. Tu također trebamo riješiti i problem kvalitetnog skladištenja tih slika. U taj prostor sada treba uvesti grijanje, što predstavlja troškove. Inače, i članovi Likovnog odjela planiraju gostovanja, sudjelovanja na likovnim kolonijama i tu će imati potporu uprave Centra.
HKC Bunjevačko kolo se, kao i većina drugih sličnih udruga, suočava s izazovima financiranja kako svojih aktivnosti tako i tzv. hladnog pogona. Kako tu stojite?
Centar ima veliki prostor koji zahtijeva puno novca za odgovarajuće održavanje. Tu je važno napomenuti i to da mi više nismo vlasnici ovog prostora. Promjenom Zakona o udrugama iz 2015. godine, vlasnik, odnosno korisnik Centra je Grad Subotica, a mi smo samo zakupci po simboličnoj cijeni. Sada prostor više nemamo na trajno korištenje. Kada su u pitanju troškovi komunalija, od Grada Subotice imamo godišnju financijsku dotaciju upravo za tu namjenu. Taj iznos nije dostatan za troškove, posebice u zimskom razdoblju zbog grijanja. Veliki problem nam je i održavanje objekta, poput dotrajalih radijatora u maloj dvorani, krova u velikoj dvorani i slično. Za takva ulaganja, kada bismo krenuli u razgovor s potencijalnim donatorima, trebali bismo biti sigurni da ćemo još dugo biti u ovom prostoru. Centar zahtijeva i poslove koji trebaju biti honorirani – od tajnice, voditelja folklora, korepetitora, garderobera. Za to bi nam u nekoj optimalnoj varijanti trebalo 1.200.000 dinara godišnje. Mi taj novac nemamo, već našim suradnicima dajemo samo simbolične nadoknade. Jedan od problema su nam, kako sam već spomenuo, putovanja koja se slabo pokrivaju na natječajima, a ona su nam faktički najveći trošak. Uz dotaciju Grada, izvor financiranja aktivnosti su nam natječaji – od lokala, pokrajine do republičke razine, kao i natječaji nadležnih državnih tijela u Hrvatskoj. Dio sredstava za funkcioniranje osiguravamo i od donacija privatnih osoba i sponzora.
Kakvu suradnju imate s institucijama hrvatske zajednice i drugim udrugama?
Imamo dobru suradnju i potporu od Hrvatskog nacionalnog vijeća i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, te Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. Oni su nas povezali s određenim osobama u Hrvatskoj koji će nam pomoći u radu. Poput udruge Šokačka grana iz Osijeka s kojom planiramo prekogranični projekt ili predstavnika Osječko-baranjske županije s kojima smo se susreli. Imamo i dobru suradnju s drugim hrvatskim udrugama. Dodao bih i to da imamo susrete s udrugama kojima kultura nije primarna djelatnost, kao što su nam nedavno bili gosti predstavnici udruge Osvit iz Hrvatske ili udruge gospodarstvenika iz Posušja u Hercegovini. Istaknuo bih i dobru potporu koju imamo od Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i hrvatskog Veleposlanstva u Beogradu. Ono što nas hrabri je i to što smo se već tri puta susreli s novim veleposlanikom Gordanom Bakotom otkako je u Beogradu. Takva praksa nije postojala s prijašnjim veleposlanikom. Isto tako, imamo i dobru suradnju s hrvatskim konzulom u Subotici Velimirom Plešom.
Koji su planovi Centra za neko predstojeće razdoblje?
U Statutu imamo sedam odjela, a tri su nam aktivna. Neke od odjela planiramo reaktivirati, ali naravno ne sve, jer su rad nekih od njih u međuvremenu zamijenile druge hrvatske udruge. U prvoj polovici devedesetih godina HKC je bio maltene jedina hrvatska udruga u Subotici. Danas je situacija drugačija, ali Centar dakako ima važno mjesto u hrvatskoj zajednici. Od onoga što već nisam naveo, plan je pokretanje Suvenirnice u kojoj će se naći predmeti koje izrađuju naši članovi ali i druge osobe. U pitanju su suveniri koji prikazuju ponešto iz baštine bunjevačkih Hrvata – slike, radovi od slame, papuče, prsluci, zvečke... Naime, imamo sve više posjeta iz Hrvatske, u posljednjih mjesec dana imali smo ih četiri, i tu vidimo neku svoju turističku šansu, uz naš stalni etno postav Bunjevačke sobe. Na tom planu razvijamo suradnju s drugim udrugama na teritoriju grada, prvenstveno s HKPD-om Matija Gubec iz Tavankuta koji imaju dosta iskustva i gostiju u okviru svoje turističke djelatnosti. Mi ćemo nastojati ponuditi dio turističke priče vezan za Suboticu. Godine 2020. obilježavamo više velikih obljetnica – 50 godina od osnutka HKUD-a Bunjevačko kolo, 50 godina obnovljenog Velikog prela, koje za tu prigodu planiramo vratiti u Dvoranu sportova, i 25 godina od kako smo postali Hrvatski kulturni centar. Planiramo kontinuirani uspon Centra koji bi trebao kulminirati u toj jubilejskoj godini. Mislimo da smo na vrijeme krenuli s time. U upravi postoji tim koji bi to mogao postići.
Izvor: Hrvatska riječ (Davor Bašić Palković)