Strateški cilj Republike Hrvatske je očuvanje, jačanje i razvoj hrvatskog zajedništva, te gospodarski i opći napredak, kako Hrvata u domovini tako i Hrvata koji žive u drugim državama. Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske je središnje tijelo državne uprave nadležno za područje odnosa između Republike Hrvatske i Hrvata izvan domovine. Na sastanku hrvatskih kulturnih udruga, koji je održan 21. travnja u Srijemskoj Mitrovici, nazočio je i državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, koji je tom prigodom poslao jasnu poruku pripadnicima hrvatske zajednice u Srbiji, a to je da skrb o interesima i potrebama hrvatske zajednice jest i ostaje jedan od prioriteta u bilateralnim hrvatsko-srpskim odnosima.

U ovoj godini dva puta ste nazočili sastancima hrvatskih kulturnih udruga u Vojvodini. Kako biste ocijenili dosadašnju suradnju Središnjeg ureda i hrvatskih institucija i udruga koje djeluju u Srbiji?
Moram izraziti zadovoljstvo što smo se nakon studenog 2017. godine ponovno okupili u Vojvodini, u Srijemskoj Mitrovici, na sastanku hrvatskih kulturnih udruga s predstavnicima hrvatskih institucija u Srbiji. Razgovarali smo o suradnji institucije Središnjeg državnog ureda Republike Hrvatske s udrugama i institucijama u kojima se okupljaju predstavnici naše zajednice. Ono što je dobro je što je kultura kao integralni dio onoga što spaja našu zajednicu u Srbiji i Hrvatskoj, najbolji i najvezivniji dio tkiva koji postoji između nas kada je u pitanju kulturna baština. Ukupno gledajući, naša manjinska zajednica u Srbiji je po pitanju kulture daleko najaktivnija i najproduktivnija od svih hrvatskih manjinskih zajednica. Ono što nažalost svugdje postoji su animoziteti koji postoje kada je riječ o organizaciji, ali se nadam da će se to u vremenu koje dolazi prevladati i da će se naći zajednički jezik, što će biti put prema napretku i očuvanju svega onoga po čemu se oni prepoznaju kao Hrvati. U tom smislu, uvijek će imati potporu od hrvatske države i svih hrvatskih institucija.
Sudionicima skupa prenijeli ste poruku i riječi ohrabrenja da će Vlada Republike Hrvatske i dalje nastaviti pružati podršku Hrvatima u Srbiji. U čemu će se ona ogledati?
Posebno bih istaknuo potporu Vlade Republike Hrvatske NIU Hrvatska riječ za rješavanje prostora, odnosno za kupovinu zemljišta na kojem će se izgraditi objekt za tu novinsku ustanovu, kako bi bilo što efikasnije, funkcionalnije i racionalnije korištenje svega onoga što Hrvati na ovim prostorima imaju. To je zasigurno jedna od dobrih poruka koju Vlada RH šalje Hrvatima u Srbiji. Potpisali smo ugovor u iznosu od 640.000 kuna za kupovinu zemljišta u Preradovićevoj ulici u Subotici na kojem će biti izgrađeno sjedište NIU Hrvatska riječ, čiju važnost ne treba posebno isticati. Ovim potezom Vlade Republike Hrvatske sve tri institucije: i HNV i ZKVH i NIU Hrvatska riječ dobit će i na funkcionalnosti i racionalizaciji, ali će se olakšati i osnažiti suradnja kako između njih, tako i s institucijama Republike Hrvatske. Siguran sam kako će osiguranje primjerenog sjedišta Hrvatske riječi pridonijeti kvaliteti informiranja na hrvatskom jeziku i pismu. Ističem da je to ona djelatna, vidljiva, potpora i politika institucija Republike Hrvatske na čelu s Vladom svemu onome što Hrvati i hrvatska zajednica na ovom području pokušavaju ostvariti.
Često se moglo čuti od Hrvata koji žive na ovim prostorima da su zaboravljeni od svoje matične države. Činjenica je da nije lako biti Hrvat u Srbiji. Kakva je Vaša ocjena i poruka?
Nije lako biti Hrvat u Srbiji, ali to ne treba shvatiti doslovno. Vidio sam veliki broj ljudi ovdje koje treba podržavati i podupirati. Nesuglasice koje se mogu primijetiti unutar zajednice treba prevladati. Treba živjeti kao Hrvat i ponašati se u skladu sa svojim osjećanjima, kako bi svatko imao motiv lakšeg prevladavanja svih teškoća. Siguran sam da će svi oni uspjeti, uz pomoć Hrvatske, Središnjeg državnog ureda i drugih institucija, da će ojačati zajedništvo koje sigurno postoji. Dobit će našu kontinuiranu potporu i pomoć, ali i ohrabrenje kako bi nastavili živjeti ovdje gdje su već stoljećima. Sve ono što činimo u Srbiji mislim da predstavlja jaku i jasnu poruku. Često sam u Srbiji i dolazit ću i dalje, kao i svi moji suradnici i predstavnici drugih institucija. Mislim da je vidljivo da se nešto događa i mijenja i to je jasna poruka Vlade Hrvatske prema Hrvatima u Srbiji, koji nisu zaboravljeni nego dapače, mi im želimo pomoći i još više poboljšati njihov položaj. Naši ljudi moraju biti zajedno. Sve ružno što se u posljednje vrijeme dogodilo odražava se na njihov život i svakodnevicu. Ukoliko ne budu zajedno, vrlo brzo će se raspršiti. Jedino njihovo zajedništvo, međusobno pomaganje, život licem u lice, a ne okrenutih leđa, pomoći će im i to će im biti jamac ostanka i opstanka.
Kako komentirate nemili incident koji se dogodio 18. travnja prilikom posjeta hrvatskog izaslanstva Beogradu?
Ne trebamo šutjeti o ovakvim neugodnim situacijama i ne smijemo dopustiti da one prođu bez reakcije. Možda još nije svima jasno da je Hrvatska članica NATO-a i članica Europske unije i da ima ustavnu obavezu brinuti o svim Hrvatima koji žive izvan naših granica, koju ispunjava i ispunjavat će je i ubuduće. Sve ćemo učiniti kako bismo poboljšali njihov položaj i osigurali primjeren status hrvatske nacionalne manjine i što bolju svakodnevicu svakog Hrvata u Vojvodini i Srbiji. Na sreću, pored svih ovih negativnosti koje prečesto gledamo i slušamo, ima i onoga što možemo nazvati pozitivnim pomacima i čemu se možemo radovati te što daje nadu da će biti bolje.
Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske formiran je nakon konstituirajuće sjednice u prosincu 2017. godine, s ciljem unaprjeđenja i jačanja suradnje, a na temelju Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Hrvatske. Nedavno je održana konstituirajuća sjednica drugog saziva Savjeta Vlade, na kojoj su među ostalima sudjelovali i članovi hrvatske nacionalne manjine iz Srbije. Koji je bio najvažniji zaključak te sjednice?
Donijet je zaključak da se trebaju usmjeriti napori na poboljšanju položaja hrvatske manjine u Srbiji putem svih državnih institucija. Sudjelovao je aktivno i predsjednik Vlade Andrej Plenković. Jedna od važnih tema na toj sjednici Savjeta bila je osiguravanje posebnih kvota kojima će se pripadnicima hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva omogućiti upis na zagrebačko Sveučilište pod posebnim uvjetima. Na inicijativu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Senat Sveučilišta u Zagrebu na svojoj sjednici održanoj 13. ožujka 2018. je u sklopu odluke o upisnim kvotama za upis studenata na prvu godinu preddiplomskih i diplomskih studija u Zagrebu donio posebnu upisnu kvotu od 217 mjesta za Hrvate izvan Hrvatske. Donošenjem posebnih upisnih kvota za Hrvate izvan domovine ispunjen je jedan od glavnih ciljeva sporazuma o suradnji u području znanosti i obrazovanja između Središnjeg državnog ureda i Sveučilišta u Zagrebu. Time će se, vjerujem, značajno pridonijeti demografskom i gospodarskom napretku dvije države. Naša molba je da se svi naši mladi na ovim prostorima obavijeste i motiviraju, jer je ovo prigoda kada možemo značajno povećati broj studenata Hrvata iz Srbije.
Vrlo važan segment u radu Središnjeg državnog ureda predstavlja Međuvladin mješoviti odbor. Kakva je Vaša ocjena njihovog dosadašnjeg rada?
Sa svim odborima se aktivno radi. Mogu sa zadovoljstvom reći da smo ove godine zasad uspjeli organizirati dvije uspješne sjednice, jednu s Mađarskom i, nakon više od tri godine, sa Srbijom koja je održana u siječnju 2018. godine. Razmatrana su aktualna pitanja od posebne važnosti za financiranje nacionalnih manjina, a kao pitanje od posebne važnosti za hrvatsku nacionalnu manjinu je osiguranje izravne zastupljenosti predstavnika hrvatske manjine u parlamentu, te u tijelima državne vlasti i javnim ustanovama. U kontaktu sam s predsjedateljem sa srpske strane, državnim tajnikom Ivanom Bošnjakom i po onome što sam mogao vidjeti kroz naše razgovore mislim da ćemo putem našeg mehanizma uspjeti stvoriti dobre preduvjete za rješavanje svih otvorenih pitanja.
Natječajima po javnim pozivima Središnjeg državnog ureda također se želi poboljšati položaj Hrvata u Srbiji. Obećana je financijska potpora i u budućnosti. U kojim segmentima?
Kroz različite projekte podupiremo aktivnosti Hrvata izvan Hrvatske. Za pripadnike hrvatske manjine posebno je osmišljen program za udruge i zajednice hrvatske nacionalne manjine u svih 12 europskih i susjednih zemalja. Cilj nam je osnažiti ih u ostvarivanju njihovih manjinskih prava, dotaknuti njihovu jezičku, vjersku, kulturnu i etničku samosvijest. Natječaji se provode u suradnji s konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske. U Srbiji su u 2018. godini osigurana sredstva u iznosu od milijun i 100 tisuća kuna, što je isto kao i prošle godine kad su sredstva vrlo značajno povećana u odnosu na ranije godine. Istaknuo bih da je i to jedna simbolična poruka, jer to govori koliko Vlada Republike Hrvatske razmišlja o poboljšanju položaja Hrvata u Srbiji.
Kakva su Vaša očekivanja u svezi skorog realiziranja projekta kuće bana Jelačića u Petrovaradinu?
To je projekt o kojem se razgovaralo desetak godina, te su institucije Republike Srbije odavno preuzele obvezu realizacije projekta. No, nažalost, dugo se godina ništa nije događalo. Stoga me veseli što smo, zajedno s predstavnicima hrvatske manjine, uspjeli potaknuti Vladu Srbije da osigura sredstva za otkup i obnovu rodne kuće bana Josipa Jelačića. Prošle godine je započela realizacija i nadamo se, bez obzira na određene poteškoće, da će se u najskorije vrijeme uspješno realizirati ovaj projekt, koji je jako važan za zajednicu Hrvata na ovim prostorima u Vojvodini, ali i za Srbiju i Hrvatsku. Mislim da sve ovo što sam rekao dovoljno govori o podupiranju hrvatskih institucija na očuvanju kulturne baštine, razvijanju tradicijske, ali i suvremene kulture Hrvata u Srbiji. Želim istaknuti i činjenicu koja se možda ponekad i zanemaruje, a to je da su najvažniji čimbenik u očuvanju i razvijanju hrvatske kulture, bez koga ona ne bi ni postojala, predstavnici hrvatskih kulturnih udruga te im se iskreno zahvaljujem na njihovom vrlo angažiranom i vrlo uspješnom radu i djelovanju. Važnost kulture je neizmjerna, posebice tradicijske, koja je jedinstvena u promociji hrvatskog identiteta. Nadam se da opravdavamo ono zbog čega postojimo u suradnji s kulturnim udrugama i trudit ćemo se da pomoć s naše strane bude još bolja i vidljivija.

Izvor: Hrvatska riječ (Suzana Darabašić)