Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame i Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo „Matija Gubec" iz Tavankuta priredili su 19. svibnja 2012. godine Noć muzeja, koja je bila ispunjena bogatim programom i brojnim posjetiteljima iz zemlje i inozemstva.
Budući da se ove godine obilježava pola stoljeća od izrade prve slike od slame, Noć muzeja bila je prilika za prirediti izložbu najstarijih slika od slame, nastalih u proteklih pedeset godina. Na izložbi se mogla vidjeti i prva slika izrađena od slame „Rit", koja je prvi puta izložena upravo na izložbi u Tavankutu, u ožujku 1962. godine.
Izložbu slika otvorila je glavna i odgovorna urednica NIU „Hrvatska riječ" Jasminka Dulić, koja je tom prigodom istaknula da je tijekom godina umjetnost slamarki doživjela svoju afirmaciju, pa i valorizaciju od strane struke, te da, osim primarne odnosno stvaralačke, umjetnost naive u tehnici slame ima znatno složeniju ulogu:
„Umjetnost u tehnici slame je jedan cjelovit kulturni fenomen. Fenomen, koji osim svoje primarne, stvaralačke dimenzije, sadrži i druge dimenzije, koje su učinile da od njezinih prapočetaka na njivama i strništima, preko najstarijih autorica pa do danas, privlači i dalje toliko pažnje i da su danas ove slike 'zlatnog sjaja', našle svoje mjesto u ovom novom prostoru HKPD-a 'Matija Gubec'."
Brojnim posjetiteljima Noći muzeja u Tavankutu, prigodnim se riječima obratio i predsjednik HKPD-a „Matija Gubec" Ladislav Suknović, koji je naglasio da se zajedničkim radom članova ovoga Društva puno toga postiglo u proteklom razdoblju:
„Mi, koji u rukama budućnosti nosimo ovu vrednotu naše opstojnosti, odrastanja i prepoznatljivosti, o Tavankutu u kojemu smo rođeni govorimo s puno ponosa i poštovanja. Svi naši članovi, njihove priče i životi, utkani su u ove predivne slike uspomena i sjećanja na jedno proteklo vrijeme. Tavankut raspolaže timom koji ima viziju, ideje i snagu, te iz najmanje potpore ostvaruje značajne projekte, što je, među ostalim, rezultiralo i postavljanjem Tavankuta na turističku mapu, te prestižnim priznanjem od strane predsjednika Republike Hrvatske."
U tavankutskoj Noći muzeja također je upriličeno i svečano otvorenje obnovljenih prostorija Galerije, koje su dar bivšeg predsjednika ovoga Društva, Branka Horvata. Naime, u sklopu Gupčevih prostorija okončani su radovi na uređenju soba za smještaj gostiju, te dvorane namijenjene za različite skupove i gastronomsku ponudu lokalnih specijaliteta. Renovirane prostorije svečano je, presijecanjem vrpce, otvorio pokrajinski tajnik za rad, zapošljavanje i ravnopravnost spolova Miroslav Vasin, koji je drugu godinu zaredom prisustvovao Noći muzeja u Tavankutu, budući da mu je, kako je rekao, zadovoljstvo pratiti rad HKPD-a „Matija Gubec":
„Kada netko po drugi puta istim povodom dođe u ovakvu ljepotu, to je samo dokaz da mu je prvi puta bilo prekrasno. Prošle godine sam se obradovao kada sam dobio poziv, a ove godine sam ga željno očekivao i on je, na moju veliku sreću, stigao. Noć muzeja u Tavankutu predstavlja jedan od vrhunaca ove prelijepe manifestacije. Osobito sam sretan što se još jednom ovdje u Tavankutu imam priliku uvjeriti kolika je snaga stvaralaštva slamarki i koliko je ljubavi utkano u ta djela koja nas podsjećaju na to kako je nekada bilo. To je vrlo bitno, jer tko ne zna kako je bilo, ne zna ni što bi u budućnosti trebalo biti".
Tijekom Noći muzeja također je priređen i kulturno-glazbeni program, u kojemu su nastupili članovi Folklorne i Tamburaške sekcije HKPD-a „Matija Gubec", kao i njihovi gosti iz subotičke Udruge umirovljenika, članovi Njemačkog zbora „Regenbogen" i Zbora „Adagio".
Na koncu večeri uslijedile su i tri modne revije. Na prvoj je predstavljena narodna nošnja Vukovarsko-srijemske županije, koju su pokazale gošće iz Republike Hrvatske, a potom je uslijedila revija koju je priredio voditelj Folklorne sekcije HKPD-a „Matija Gubec" Ivica Dulić, prikazavši staru bunjevačku nošnju u kojoj su prošetali „Gupčevi" članovi.
Treća revija pronijela je kroz Noć muzeja dah suvremenosti, koju je u nju svojim modelima utkala dizajnerica Sanda Benčik iz Tavankuta, inspirirana upravo starom bunjevačkom nošnjom, točnije, detaljima bijelog šlinga.
Tekst: Marija Matković
Fotografije: Ljiljana Dulić Mészáros
