Prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar, sa Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku boravi u Subotici

Objavljeno: 27.04.2018. Pregleda: 59

emina berbic kolarProdekanica za razvojno-stručni rad Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar narednih mjesec dana djelovat će u Subotici, na Učiteljskom fakultetu na mađarskom nastavnom jeziku. Ova razmjena omogućena je preko Centralno-europskog programa za sveučilišnu razmjenu (CEEPUS) u koji su uključena oba fakulteta.

Berbić Kolar kaže kako je baš željela doći u Suboticu i na ovaj fakultet te da bi to u dogledno vrijeme učinila svakako, i bez ove stipendije. Ona ističe da fakultet gdje radi i ovaj imaju dugogodišnju suradnju te da joj ovo nije prvi puta da je u ovome gradu.

Pomoć je dobro došla

Njezino primarno područje rada u znanosti je istraživanje slavonskoga dijalekta, koji će u narednih mjesec dana istraživati i u Vojvodini, međutim interesira je i kajkavski dijalekt kojega također ima na ovim prostorima.
„A priori me zanima slavonski dijalekt koji sam do sada istraživala u Slavoniji, a s obzirom na to da se njime služe i u nekoliko sela u Vojvodini, planiram obići ta mjesta, odnosno ljude. Profesori s ovoga Učiteljskoga fakulteta nedavno su mi rekli da ovdje ima i onih ljudi koji se služe kajkavskim dijalektom, što mi je vrlo interesantno. Također su me upozorili da je takvih govornika malo te da su stari i da bi ih trebalo snimiti, jer nakon njihove smrti neće ostati nitko tko tako govori u Vojvodini“, kaže Berbić Kolar i objašnjava da je kajkavski dijalekt u Vojvodinu vjerojatno došao putem seoba naroda te da se kroz sve ove godine očuvao, pa bi to u dijalektološkom smislu bio značajan doprinos.
Prije nekoliko godina Berbić Kolar je već obilazila vojvođanska sela u kojima se govori slavonskim dijalektom kao što su Monoštor, Sonta, Bereg, Plavna, Vajska, ali kaže kako ih nikada sustavnije nije obrađivala te da je ovih mjesec dana izvrsna prilika za to.
„Što se tiče slavonskoga dijalekta, ima sadržaja za obrađivanje i u Vojvodini – treba prikupiti riječi, opisati ih i objelodaniti u nekakvom izdanju. Naravno da mi treba pomoć ljudi koji ovdje žive jer to čovjek sam ne može. Treba puno izvornih govornika i tehničke potpore da bi se tako nešto moglo privesti kraju“, kaže Berbić Kolar.

Napokon lektorat

Iako smatra da u Vojvodini ima puno neistraženog prostora kada je govor u pitanju, s naglaskom na govor kojim se služe ovdašnji Hrvati, Berbić Kolar kaže kako je najvažnije da se popravi položaj ove nacionalne manjine.
„Često govorim i svojim studentima kako je položaj Hrvata u Vojvodini sve lošiji i lošiji jer ima sve manje Hrvata. Mislim da je ključno da se radi na popravljanju toga problema“, kaže Berbić Kolar koju za ovdašnje Hrvate vežu i obiteljske veze, budući da joj je suprug odrastao u Erdeviku.
Ona pozdravlja aktualiziranje pitanja otvaranja lektorata u Novom Sadu, ali smatra kako je to trebalo biti već davno riješeno. Međutim, kaže da je dobro da se otvori lektorat, bilo kada, te da je to jedan pokazatelj kako se nešto radi i kako u Vojvodini ima mjesta i za Hrvate.

Izvor: Hrvatska riječ (J. Dulić Bako)

Vijesti

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • Dužijanca u Bajmaku
  • Otvorenje XXXIX. Saziva Prve kolonije naive u tehnici slame
  • Takmičenje risara - Dužijanca 2024.
  • Dužijanca u Žedniku
  • XIII. Seminar bunjevačkog stvaralaštva u Tavankutu
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima