Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) je krovno, predstavničko tijelo Hrvata u Srbiji koje je osnovano 15. prosinca 2002. godine. Ovaj događaj i datum hrvatska zajednica slavi kao jedan od svoja četiri praznika. Ova godine praznik je proslavljen prošloga petka, 13. prosinca 2019. godine svetom misom u subotičkoj katedrali sv. Terezije Avilske te potom i središnjim događajem – svečanom akademijom u Velikoj vijećnici Gradske kuće.
Prvih godinu dana
Aktualni, četvrti po redu, saziv HNV-a konstituiran je prije nešto više od godinu dana (4. prosinca 2018.). U svojem govoru na svečanoj akademiji, koji je bio popraćen i foto prezentacijom, predsjednica HNV-a Jasna Vojnić je predstavila najznačajnija dosadašnja postignuća ovog saziva Vijeća, istaknuvši, među ostalim, snažnije povezivanje s predstavnicima vlasti u Hrvatskoj, kupnju Šokačke kuće u Vajskoj, osnutak fondacije Cro-fond, gotovo udvostručen broj prvaša, 25 novih udžbenika, novo tehničko opremanje škola. Istaknula je i veću spremnost predstavnika vlasti u Srbiji za rješavanje problema ovdašnjih Hrvata, uz napomenu da još uvijek postoje neriješenja pitanja glede osnutka Hrvatskog školskog centra u Subotici, rodne kuće bana Jelačića u Petrovaradinu ili osiguravanja prostora za hrvatske udruge u Beogradu.
„Hrvati u Srbiji još uvijek ne ostvaruju svoja manjinska prava na dovoljnoj razini, što zbog nekih prilika u Srbiji, što možda zbog nedovoljne pomoći Hrvatske u ranijem razdoblju, ali od prije nekoliko godina situacija se promijenila na bolje, pogotovo što Srbija ima pretpristupne pregovore za ulazak u Europsku uniju i što postoji veća podrška same Hrvatske, pa se nadamo da će razina ostvarivanja prava Hrvata u Srbiji biti sve veća“, izjavila je Vojnić novinarima prije svečanosti.
Potpora dviju vlada
Praznik je Hrvatima u Srbiji čestitao i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, te ujedno i predstavnik hrvatske Vlade, Zvonko Milas koji je u svojem govoru pohvalio aktivnosti aktualnog ali i prijašnjih saziva HNV-a, te Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, koji obilježava 10 godina postojanja, na očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta ovdašnjih Hrvata.
„Ne treba posebno naglašavati vaše godišnje, mjesečne ili svakodnevne aktivnosti na ovom planu, zna proći godina kada imate preko 500 programa koji svjedoče o onome što Hrvati na ovim prostorima baštine. Najvažnije u tome je približavanje djeci i mladima, jer bez njih sve to jednoga dana može biti uzalud. Mislim da ćemo se svi složiti kako je upravo ulaganje u mlade najbolji i najjači ključ opstojnosti hrvatske zajednice i svakog društva“, poručio je Milas.
Svečanosti je nazočio i državni tajnik Ministrarstva državne uprave i lokalne samouprave, ujedno i predstavnik srpske Vlade, Ivan Bošnjak koji je pohvalio postignuća HNV-a u proteklih godinu dana te izrazio uvjerenje da će problemi Hrvata u Srbiji, na koje je u svojem izlaganju ukazala predsjednica HNV-a Jasna Vojnić, biti riješeni u narednih nekoliko mjeseci. Također, izrazio je nadu da će nakon toga biti otvoreno novo poglavlje suradnje između Hrvatske i Srbije i ova dva naroda, na način na koji, kako je naveo, danas uspješno surađuju Srbija i Mađarska.
Predsjednik Skupštine AP Vojvodine István Pásztor je u svojem govoru istaknuo kako su nacionalne manjine u Srbiji dugo čekale na većinske partnere koji u očuvanju nacionalnog identiteta manjina ne vide opasnost već faktor koji stabilizira društvene prilike. Ta suradnja dovela je 2002. do osnutka nacionalno-manjinskih vijeća koja odlučuju o najvažnijim pitanjima tih zajednica. Prema njegovim riječima, postojeći zakon koji regulira rad vijeća nije perfektan ali odražava nivo konsenzusa koji se može u društvu postići.
„S tog aspekta, ovaj zakon i ova materija je nešto što se može i mora mijenjati. Kako bi se to moglo činiti, mi moramo u punom kapacitetu koristiti mogućnosti zakona, da se pokažemo i dokažemo kao odgovorni i da postavljamo nova pitanja i nove zahtjeve vezane za to da se okvir nadležnosti proširuje“, kazao je Pásztor.
Deset godina ZKVH-a
Proslava Dana zajednice bila je i u znaku 10 godina rada Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, za sada jedine profesionalne ustanove u području kulture Hrvata u Srbiji. Ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov je u svojem govoru izrazio uvjerenje da je rad te ustanove na očuvanju, unaprjeđenju i razvoju kulture vojvođanskih Hrvata postao vidljiviji ne samo u područjima kulture ovdašnjih Hrvata, nego i na mapi multikulturne Vojvodine te Hrvatske. Zavod je u proteklih 10 godina, među ostalim, objavio 52 publikacije (samostalno ili u sunakladi), pokrenuo dva časopisa (znanstveni i književni), realizirao dvadesetak znanstvenih istraživanja, formirao zavičajnu knjižnicu Biblioteca Croatica, organizirao 64 znanstvena kolokvija, pokrenuo projekt digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe Hrvata, utemeljio tri književne nagrade, upriličio veliki broj kulturnih programa...
„Sve navedeno nastojali smo činiti pridržavajući se profesionalnih uzusa i standarda u radu, angažirajući stručnjake i znalce u pojedinim područjima, pokušavajući tako afirmirati i izvrsnost među nama. To, međutim, ne znači da propusta i pogrešaka u našem radu nije bilo – naprotiv! Njih smo svjesni i nastojat ćemo ih i nadalje svoditi na najmanju moguću mjeru“, naveo je Žigmanov.
Priznanje Boži Galiću
Na svečanosti su tradicionalno uručena godišnja priznanja HNV-a. Priznanje Ban Josip Jelačić za društveni rad u hrvatskoj zajednici dobio je Božo Galić, župan Vukovarsko-srijemske županije. Kako se u obrazloženju nagrade navodi, Galić je od samog početka svog mandata, prije 15 godina, kontinuirano pomagao hrvatsku zajednicu u Srbiji. Brojni su slučajevi konkretne pomoći, poput kupnje Šokačke kuće u Vajskoj, projekta uvođenja centralnog grijanja u Dom DSHV-a, kontinuirane pomoći udrugama kulture i nogometnoj reprezentaciji hrvatske manjine, pomoći u stipendiranju studenata, političkoj potpori i promoviranju ovdašnje hrvatske zajednice u Hrvatskoj. Bio je inicijator ovogodišnjeg posjeta Hrvatske zajednice županija hrvatskoj zajednici u Srbiji.
Primajući priznanje, Božo Galić je kazao kako ono predstavlja i obvezu da se Hrvatima u Srbiji pomaže i dalje.
„Ne smijemo reći da smo se umorili, trebamo davati i dalje svoj doprinos ne samo ovoj zajednici već i boljim ukupnim hrvatsko-srpskim odnosima, što utječe i na veću razinu ostvarivanja manjinskih prava. To nam je put, to nam je želja, to ćemo činiti i dalje“, kazao je Galić dodavši da ta hrvatska županija kroz različite zajedničke projekte nastoji ostvariti i što bolju suradnju s AP Vojvodinom.
Doprinosi obrazovanju i kulturi
Priznanje Pajo Kujundžić za doprinos u obrazovanju na hrvatskom jeziku ove godine pripalo je Subotičkoj biskupiji. Nastava na hrvatskome jeziku je prvi puta ušla u školski sustav Srbije školske 2001./02. godine upravo putem rimokatoličkog vjeronauka kojega predaju svećenici i katehete s Teološko-katehetskog instituta Subotičke biskupije. Iste školske godine u Subotici započinje s radom i dječji vrtić Marija Petković na hrvatskom, koji je u procesu ustrojavanja imao i snažnu potporu Subotičke biskupije. Nastava na hrvatskom jeziku izvodi se i u Klasičnoj gimnaziji Paulinum i na Teološko-katehetskom institutu Subotičke biskupije. Kako se u obrazloženju nagrade nadalje navodi, jedan se broj svećenika ove biskupije posebno zauzeo, a i danas se zauzima, na planu motiviranja roditelja za upis djece na nastavu na hrvatskome te se nedvosmisleno zalagao i na različite načine podržavao istu. Posljednja u nizu značajnih aktivnosti naše crkve na planu podrške razvoju obrazovanja na hrvatskome svakako jest ustupanje velikog prostora od strane Subotičke biskupije za izgradnju Hrvatskog školskog centra u Subotici – riječ je o dvije zgrade s brojnim pomoćnim objektima u središtu Subotice.
Priznanje je primio tajnik Subotičke biskupije mr. Mirko Štefković. Zahvaljujući na priznanju, on je kazao kako ova nagrada može biti poticaj za djelatnike Subotičke biskupije da skupa s relevantnim institucijama traže putove kako bi Crkva danas ponovno mogla dati svoj aktivni prinos odgoju i obrazovanju na hrvatskom jeziku.
Priznanje dr. Josip Andrić za doprinos kulturi ovdašnjih Hrvata pripalo je prof. dr. sc. Milani Černelić, redovitoj profesorici Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Prof. Černelić kroz svoj dugogodišnji rad bavila se istraživanjima, u prvom redu hrvatske (sub)etničke skupine Bunjevci, pa tako i pripadnika te skupine u Podunavlju, odnosno Bačkoj. Od 2011. godine kao voditeljica projekta istražuje sa studentima (sub)etničke skupine Hrvata u Bačkoj (Bunjevci, Šokci), Srijemu i u Banatu, a plod ovakva istraživanja, njezina mentorskog vodstva i uredničkog rada, su tri monografije dok je četvrta u izradi, što se u znanstvenim krugovima cijeni kao kapitalna djela o tradicijskoj baštini, identitetu i migracijama hrvatskoga naroda u Vojvodini, odnosno Srbiji.
Primajući priznanje, prof. Černelić kazala je kako se od studentiskih dana trudila dati svoj doprinos istraživanju tradicijske kulture, pa tako i kulture ovdašnjih Hrvata. Uz konstataciju kako se bez običaja može živjeti, ali da bi bez njih život bio pust i prazan, dodala je da su zahvaljujući istraživanjima koje je provodila skupa sa studentima, pojedini, skoro zaboravljeni aspekti tradicijske baštine sačuvani u knjigama za buduće generacije.
U kulturno-umjetničkom dijelu svečanosti nastupili su tamburaši HGU Festival bunjevački pisama pod ravnanjem Mire Temunović, zbor Collegium Musicum Catholicum pod ravnanjem Miroslava Stantića i pjevačka skupina gimnazijalki iz Siubotice koje nastavu pohađaju na hrvatskom jeziku.
Fotogaleriju s proslave možete pogledati na facebook stranici: NIU Hrvatska riječ Subotica.
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P. )