Jedan od četiriju praznika hrvatske zajednice u Srbiji – blagdan sv. Josipa, proslavljen je 18. ožujka 2016. godine u Subotici. Svečanosti u velikoj vijećnici Gradske kuće, koju je organiziralo Hrvatsko nacionalno vijeće, prisustvovali su predstavnici republičke i pokrajinske vlasti, Republike Hrvatske, te institucija, ustanova i udruga ovdašnjih Hrvata. Ne uviđamo uvijek koliki smo napredak postigli u ostvarivanju manjinskih prava u posljednjih petnaestak godina, a prečesto naglašavamo poteškoće i zapreke kojih ima na pretek, kazao je u uvodu svojeg govora predsjednik HNV-a Slaven Bačić.
„U državnim školama može se učiti hrvatski jezik i slušati nastava na hrvatskom jeziku. Imamo četrdesetak aktivnih hrvatskih udruga. Iz pokrajinskog proračuna financiraju se NIU Hrvatska riječ i radijski i televizijski program na Radioteleviziji Vojvodine. Imamo pravo dobiti dvojezične službene dokumente, osobne iskaznice na hrvatskom jeziku i tražiti da naša imena budu uvijek budu ispisana na hrvatskom jeziku, tj. latinici. Na zgradama općine, mjesnih zajednica, policije ili porezne uprave stoje nazivi ovih tijela i na hrvatskom jeziku“, kazao je on.
Bačić je naveo kako ostvarivati ova, kao i druga prava, nije uvijek jednostavno, nego se često i za njih treba boriti, ali nadasve vlastitim primjerom svjedočiti pripadnost hrvatskom narodu i kroz korištenje ovih prava. Za ostvarivanje manjinskih prava nije ključno djelovanje HNV-a, već osobni primjer svakog pripadnika hrvatske zajednice i to tako što će upisivati djecu na nastavu na hrvatskom, čitati tisak i gledati i slušati emisije na hrvatskom jeziku, od državnih tijela tražiti dvojezične dokumente tamo gdje je hrvatski u službenoj uporabi, sudjelovati u radu hrvatskih udruga… „Samo ukoliko vlastitim primjerom hrabro ostvarujemo svoja manjinska prava, pokazat ćemo da cijenimo sebe, a onda će nas i drugi uvažavati“, istaknuo je Bačić.
Čestitajući praznik pripadnicima hrvatske nacionalne zajednice, savjetnik premijera Srbije za regionalnu suradnju i vjere Vladimir Božović kazao je kako Hrvati u Srbiji trebaju tražiti i ostvarivati sva svoja prava bez obzira na to tko je u Vladi i tko ju vodi. „Moje današnje prisustvo ovdje, kao izaslanika predsjednika Vlade i ove sadašnje Vlade, govori u prilog tome i u prilog naših ozbiljnih namjera da unaprijedimo međusobnu suradnju s Hrvatskim nacionalnim vijećem i svim institucijama i u kulturi i u prosvjeti, i da sve obveze koje je predsjednik HNV-a naveo i u pogledu udžbenika i u pogledu kulturne suradnje ostvarujemo na način koji će vama osiguravati da svoj jezik, kulturu i posebnost možete ispoljavati“, kazao je Božović.
On je izrazio zadovoljstvo činjenicom da institucije i predstavnici Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj surađuju te ustvrdio kako te dvije zajednice mogu pomoći jedna drugoj, kao i dvjema vladama „da zajedničkim snagama gradimo politiku regionalne stabilnosti, suradnje, mira i zajedništva“. Božović je rekao da je Hrvatska već pomogla te da je siguran da će i dalje pomagati Srbiji na njezinom putu za punopravno članstvo u EU.
Potpredsjednik Vlade AP Vojvodine Miroslav Vasin istaknuo je kako 16 godina u AP Vojvodini pokrajinske vlade čine sve da osiguraju što povoljniji položaj nacionalnim zajednicama koje žive na tom teritoriju, pa tako i Hrvatima. „Želim vas uvjeriti da se opredjeljenje nas koji smo se ovako ponašali u prethodnih 16 godina neće nikad promijeniti. Nije bilo lako 2000. godine, poslije ružnih i užasnih devedesetih, biti na ovoj strani. Nije bilo lako stati uz one koji su obeshrabreni, podržati one koji su napadani. I zato je moj ponos što ispred vas stojim kao predstavnik tih građana koji su se tako ponašali, tom još i veći“, rekao je Vasin.
Prisutnima se obratio i Milan Bošnjak iz Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske. „U važnom trenutku pristupanja Srbije zajednici europskih naroda, Europskoj uniji, kojoj je Hrvatska već nekoliko godina punopravni član, mi pomažemo maksimalno našim iskustvom koliko to možemo. Vjerujemo da će Srbija i nadalje činiti korake koji će voditi unapređenju i razvoju cjelokupnog društva, a posebice u području očuvanja i zaštite manjina. Da će doista predstavnici hrvatska manjine na svim mjestima imati priliku učiti hrvatski jezik, da će djelovati u kulturnom, stručnom, znanstvenom i političkom životu, a Republika Hrvatska i Državni ured za Hrvate izvan RH, kao središnje tijelo učinit će maksimalne napore kako bi se ta nastojanja i kako bi se to što prije i što uspješnije ostvarilo“, naveo je Bošnjak.
Veleposlanik Hrvatske u Srbiji Gordan Markotić prenio je pozdrave i čestitke predsjednice RH Kolinde Grabar – Kitarović, te naglasio kako je pitanje nacionalnih manjina visoko na listi prioriteta u odnosima Hrvatske i Srbije. „U tom smislu, ima još prostora za unapređenje tog položaja. Međutim, to je proces koji traje i uvjeren sam da ćemo jednog dana, i to vrlo skoro, u cijelosti zatvoriti sva ona otvorena pitanja koja postoje na području zaštite nacionalnih manjina, u prvom redu dosljedne primjene Sporazuma o zaštiti nacionalnih manjina između dvije države, ali i poštovanja svih onih drugih prava koja su vezana za nacionalne manjine i s jedne i s druge strane granice“, kazao je Markotić.
U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su tamburaši HGU Festival bunjevački pisama iz Subotice, pjevački zbor HKPD-a Jelačić iz Petrovaradina, recitatorica Donna Karan iz Subotice, kao i pjesnici iz Monoštora – Anita Đipanov i Željko Šeremešić.
Izvor: Hrvatska riječ (B. P.)