Ženska ruralna mreža Vojvodine osnovana je 22. listopada 2016. godine od organizacija civilnog sektora u Vojvodini. Glavni cilj formiranja Ženske ruralne mreže Vojvodine je unaprjeđenje položaja žena i mladih u ruralnoj sredini Vojvodine, a čine je 14 organizacija iz Vojvodine među kojima je i Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Matija Gubec iz Tavankuta. Kako kaže naš sugovornik, predsjednik HKPD-a Matija Gubec Ladislav Suknović želja svih članica Mreže je zastupanje interesa žena i mladih u selima Vojvodine, i to u svim segmentima koji se tiču poboljšanja uvjeta života i kreiranja boljeg okruženja za rad i život i to kroz sudjelovanje u procesima ruralnog razvoja Vojvodine, koji se tiču već spomenutog položaja žena i mladih u tim sredinama.
Potom tu je i želja za uspostavljanjem suradnje na lokalnoj, pokrajinskoj i republičkoj razini zbog mogućnosti sudjelovanja u donošenju odluka koje se tiču položaja žena i mladih na selu, primjena modela dobrih praksi koji će pridonijeti ekonomskom jačanju žena i mladih na selu kao i unaprjeđenje znanja žena i mladih na selu kroz edukacije.
S obzirom na to da je Mreža nedavno osnovana, koji su vam prvi planovi za djelovanje?
Aktivnosti i djelovanje Mreže zamišljeno je kroz tematske grupe s prijedlogom da svaka od članica može sudjelovati u radu više tematskih grupa, u ovisnosti o potrebama. Tematske grupe su raspodijeljene u pet područja i to: edukacija i unaprjeđenje vještina, suradnja s državnim tijelima na lokalnoj, pokrajinskoj i republičkoj razini, proizvodi i marketing, suradnja s drugim mrežama u Srbiji, regiji i EU, održivost funkcioniranja i razvoj mreže. U narednom razdoblju Mreža će se posvetiti pitanjima održivosti, sačiniti bazu podataka o svakoj od članica i ponudi koje neka od udruga imaju, odnosno ustanoviti kapacitet svake članice. Nakon baze podataka sagledat će se što je članicama Mreže potrebno i u tom smjeru sačiniti godišnji plan i prioriteti aktivnosti.
Na koji način će Gubec dati doprinos, odnosno kako će sudjelovati u njezinom radu? Naša udruga je visoko uključena od samog osnivanja Ženske ruralne mreže, te smo stavili na raspolaganja naše kapacitete i pripomogli u organiziranju inicijalnih sastanaka. Daljnji naš angažman će biti kroz navedene tematske grupe ovisno o našim potrebama i prioritetima, te značaju kojim možemo doprinijeti u razvoju Mreže.
Ima li zainteresiranih žena iz Gupca za aktivnosti ovakve vrste?
Gubec ima razvijenu i kvalitetnu, dobro organiziranu grupu žena u okviru slamarske sekcije, ali i u okvirima drugih projektnih aktivnosti koje se provode u Tavankutu. Slamarke su postale prepoznatljivi simbol ne samo naše udruge već i cijele hrvatske zajednice, pa rekao bih i Vojvodine. Njihovi radovi, slike, suveniri su samo jedan dio poticaja seoskim ženama da svoju kreativnost pretoče u poduzetničke ideje i projekte. Gubec je uspio zaokružiti kompletan proces umjetničkog stvaranja i plasmana ovih proizvoda. Sama čvrsta organiziranost i kontinuitet u radu dovoljno govori o želji i volji naših žena za uključivanje i zajedničko nastupanje na projektnom tržištu.
Kakva je ponuda proizvoda žena iz Tavankuta?
Osim već spomenutih suvenira i slika od slame, naše žene su vrlo uspješne i u drugim sferama aktivnosti i poslovanja na selu. Moram spomenuti vrlo uspješne žene iz Tavankuta koje se bave ratarstvom, voćarstvom, stočarstvom. Nositeljice su poljoprivrednih gospodarstava, iako se ne natječu, napominjem da najbolju rakiju u Tavankutu peče upravo jedna naša članica. Naša turistička ponuda svakako ne bi bila toliko atraktivna da u njoj ne sudjeluju brojne žene, napose kroz gastronomsku ponudu. Naše članice su nositeljice velikog broja aktivnosti i manifestacija.
Koliko su žene u Tavankutu inicijativne za pokretanje vlastitih biznisa? Smatrate li da će ih ova Mreža potaknuti na nove ideje? Ohrabriti? Educirati?
Mi konstanto pratimo i provodimo edukacije iz raznih područja. Podsjetit ću da u okviru Festivala voća početkom godine provodimo edukacije o primjeni novih tehnologija i zaštite u voćarskoj proizvodnji, imali smo nekoliko treninga vezanih za marketing i plasman suvenira od slame, što svakako predstavlja naše napore u ohrabrivanju i želji da se otisnu u svijet poduzetništva. Sustavno radimo na plasmanu suvenira od slame, otkupljujemo poljoprivredne proizvode, gastronomske proizvode koje poslužujemo turistima. Zapravo smo zatvorili ciklus proizvodnje i plasmana proizvoda gdje seoske žene imaju vodeću ulogu, ali i znatnu financijsku dobit. Moram priznati da su žene daleko brže i značajnije prepoznale važnost umrežavanja i zajedničkog nastupa. Prepoznale su mogućnosti koje i naša Udruga ali i Mreža otvaraju i siguran sam da će spremno i sigurno koristiti u budućnosti.
Izvor: Hrvatska riječ (J. Dulić Bako)