Udruga bunjevačkih Hrvata Dužijanca iz Subotice postoji od 2014. godine i bavi se organiziranjem Dužijance, najveće i programski najbogatije manifestacije Hrvata u Srbiji.
„Protekla, 2017. godina je prošla dobro, programe koje smo predvidjeli su realizirani. Ono što želim istaknuti je da se koncem godine nakon dugogodišnjih priprema Dužijanca našla pred Komisijom za upis u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog naslijeđa Republike Srbije, koja je načelno prijedlog usvojila“, kaže direktor udruge Marinko Piuković.
Planovi udruge u ovoj, 2018. godini?
Otkako je UBH Dužijanca osnovana i organizator je Dužijance ove godine imamo najviše sadržaja koje planiramo realizirati u Subotici ali i Zagrebu. Dužijanca je u proteklih više od stotinu godina doživjela svojevrsni razvoj i postala je manifestacija koja čuva i njeguje identitet bunjevačkih Hrvata, kako onaj nacionalni tako i vjernički. U povijesti Dužijance, osim 1911., zapisane su još dvije godine kao osobito značajne. Naime, proslava Dužijance je osim u Crkvi, 1968. godine organizirana i kao tzv. gradska, u obliku folklorno-turističke manifestacije, kao skup priredbi vezanih za žetvene svečanosti na razini Grada Subotice, a 1993. godine Dužijanca je zaprimila posve novi oblik jer su spojene tzv. gradska i tzv. crkvena Dužijanca. Osim 50 godina tzv. gradske Dužijance, ove godine slavit ćemo i 50 godina održavanja Takmičenja risara, svi događaji bit će u znaku obilježavanja jubileja, upriličit ćemo i svečanost kada ćemo se na poseban način zahvaliti ljudima koji su u proteklom razdoblju dali veliki doprinos organiziranju Dužijance. Slijedeći spomenute obljetnice, želja nam je slavlje proširiti i proslaviti Dužijancu i u Zagrebu. Tjedan dana nakon održavanja u Subotici podijelit ćemo s građanima Grada Zagreba, kao i s bačkim Hrvatima koji sada žive u Zagrebu, bogatstvo duhovnog i kulturnog izričaja Dužijance. U Etnografskom muzeju bit će priređena izložba Bunjevačko veliko ruvo, posvećena najreprezentativnijoj ženskoj tradicijskoj odjeći Bunjevki. Ovogodišnji bandaš i banšica, seoski bandaši i bandašice, risari, članovi folkornih skupina bit će sudionici misnoga slavlja u Zagrebu a za glazbeni dio svečanosti bit će zadužen Katedralni zbor Albe Vidaković iz Subotice. Pripremamo i program koji bi se, nakon mise, trebao održati na ulicama Zagreba i na trgu bana Jelačića. Projekt Dužijanca u Zagrebu podržao je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Koliko aktivnih članova udruga ima, imate li problema s brojnošću glede realizacije projekata?
Udruga broji 55 članova Skupštine, velika većina članova aktivno sudjeluje u organizacijskim aktivnostima i to je djelimično dovoljno za rad udruge. Uzmemo li u obzir da pored Organizacijskog odbora Dužijance imamo preko trideset pododbora, za svaku manifestaciju posebno gdje su uključeni ljudi koji nisu članovi, a to su naši vanjski suradnici aktivisti na polju kulture i volonteri, koji se za određene projekte uključuju u rad, onda je to daleko više negoli udruga broji članova. Naravno da bismo voljeli da se više ljudi aktivira, jer bi pojedincima koji nose velike organizacijske terete bilo lakše. Tu mislimo na mlade koji bi trebali biti čuvari i nastavljači tradicije ali i inovatori novih sadržaja prilagođenih današnjem vremenu.
U najkraćem, koji su najveći problemi s kojima se udruga suočava u radu?
Polako i sustavno provodimo svoje ciljeve, imamo puno ideja, imamo i potencijala ali često zastajemo pred činjenicom da sredstava za određene projekte nemamo. Pribavljati sredstva prioritetno je za svaku neprofitnu udrugu, tako i nama.
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)