Sabor HKUD-a Vladimir Nazor zapravo je godišnja skupština društva na kojoj se podnose izvješća o radu sekcija i izvješće predsjednika udruge. Ako je suditi po podnesenim izvješćima aktivne su bile sve sekcije udruge, ali je broj gostovanja, prije svega u Hrvatskoj, bio ograničen raspoloživim sredstvima. Ono što nedostaje je pomlađivanje članstva, kako u radu udruga tako i u upravi Društva.
Nedostaju pjevači i tamburaši
Najmasovnija sekcija u Nazoru i dalje je folklorna, a prema riječima njenog pročelnika Bojana Jozića aktivne su bile i dječja i starija postava folkloraša. Osim gostovanja u Hrvatskoj, poslije dužeg vremena i u Mađarskoj, folkloraši su se rado odazivali i pozivima udruga iz okolice. Jozić je izdvojio i plasman starije folklorne sekcije na Pokrajinsku smotru folklora. Folkloraši planiraju postavljanje novih koreografija, kod mlađe grupe bit će to igre iz Šumadije, a u starijoj grupi Vranje i igre iz Slavonije.
Dramska sekcija također vrijedno radi i komedija Žensko pitanje do sada je imala nekoliko uspješnih izvedbi u Hrvatskoj i nastup na Zonskoj smotri amaterskih dramskih društava. Šima Raić, pročelnik dramske sekcije kaže da su u svakom trenutku glumci spremni izvesti tri predstave, ali je već počeo i rad na novoj, a bit će to komedija Općinski načelnik u režiji Ljiljane Tomić- Markovinović, sada već redovite suradnice Nazorovih glumaca. Tamburaška sekcija još uvijek je malobrojna, te je poziv za nove članove, bez obzira na godine, stalno otvoren. Članovi nedostaju i pjevačkoj sekciji, ali su ipak bili sudionici svih Nazorovih manifestacija, kao i gosti na manifestacijama na koje su bili pozvani.
Jedna od novijih sekcija u udruzi je grnčarska i sekcija za rukotvorine, ali je njen rad već vrjednovan priznanjima koja su osvojena na Međunarodnoj izložbi rukotvorina i kolekcionarstva u Bačkoj Topoli. Na MIRK-u su osvojene 32 diplome, a među njima je čak 17 prvih mjesta. Šahovski i stolnoteniski turniri dio su rada sportske sekcije, ali su veslači Salašari somborski najatraktivniji dio ove sekcije. Prošle godine ostvarili su svoj najveći uspjeh na Maratonu lađa na Neretvi. Likovna kolonija Colorit, koju organizira likovna sekcija, postala je prepoznatljiva među slikarima i svake godine odazove se dvadesetak umjetnika, a rezultat njihovog rada kvalitetna su umjetnička djela. Razdoblje između dvaju sabora obilježila su i brojna gostovanje članova literarne sekcije, a prije svega nastupi u Hrvatskoj. Ono što će i ubuduće biti dio redovitih aktivnosti HKUD-a Vladimir Nazor je i tiskanje lista Miroljub, koji izlazi četiri puta godišnje.
(Ne)ravnopravnost
Za aktivnosti svih sekcija, tekuće i ono najneophodnije investicijsko održavanje Hrvatskog doma potrebna su sredstva, a jedini stalni prihod je od zakupa, dok se najveći dio sredstava osigurava na natječajima. Prema riječima Marije Matarić, koja je zadužena za projekte, od početka ove godine podneseno je više od 50 prijava na natječaje.
Pri kraju Sabora izvješće je podnio i predsjednik Mata Matarić, koji je na početku izlaganja rekao kako Nazor veći ugled uživa u inozemstvu, odnosno Hrvatskoj, nego u svojoj sredini, u hrvatskim udrugama iz okolice i Srbiji.
„Posljednji primjer za to je obilježavanje Dana osnivanja općine Rešetari, gdje je našoj udruzi uručena plaketa, a posebno nas raduje što smo mi jedina udruga izvan granica Hrvatske kojoj je dodijeljena ova plaketa“, kazao je Matarić.
Problem koji pritiska sve hrvatske udruge je manjak novca, pa se po Matarićevim riječima vodstvo hrvatske zajednice treba izboriti za više novca kod Ministarstva i pokrajinskih tajništava za hrvatsku zajednicu. A da su potrebe mnogo veće od onoga što dobiva hrvatska zajednica Matarić je ilustrirao primjerom natječaja Ministarstva kulture i informiranja. Hrvatske udruge tražile su oko pet milijuna dinara, ali će dobiti tek nešto više od milijun. Matarić problem vidi i u tome što se u ravnopravni položaj s udrugama koje imaju tradiciju i brojne sekcije stavljaju i udruge čiji su članovi isključivo iz iste obitelji i koje rade iz svojih, kako kaže, kuhinja.
Jedan od prijedloga koji će upravi, nakon Sabora, uputiti predsjednik bit ce vraćanje naziva Hrvatsko prelo, umjesto Veliko bunjevačko-šokačko prelo.
Izvor: Hrvatska riječ (Z. V.)