Hrvatsko nacionalno vijeće je na svojoj sjednici 19. svibnja usvojilo Strategiju razvoja kulture Hrvata u Republici Srbiji za razdoblje od 2017. do 2021. godine. Ovo je prvi strateški dokument toga tipa u području kulture ovdašnje hrvatske zajednice. Autori Strategije su članovi Odbora za kulturu HNV-a, na čelu s predsjednikom toga tijela i članom Izvršnog odbora Vijeća zaduženim za kulturu Zlatkom Načevom.
Strategija polazi od glavnih značajki stanja kulture hrvatske zajednice u Srbiji i daje osnovne smjernice njezina razvoja za razdoblje do 2021. godine. Kao takva, kako se navodi, služit će manjinskom samoupravnom tijelu Hrvata u Srbiji za kreiranje i realiziranje vlastitih politika u području kulture.
Glavni ciljevi
Glavni ciljevi kulturne strategije Hrvata u Srbiji sadržani su, s jedne strane, u razvoju kulturnoga stvaralaštva, a s druge u očuvanju kulturne baštine. „Pri tomu se kulturno stvaralaštvo razumijeva u svoj svojoj složenosti – ono računa na rad na očuvanju tradicijske kulture i aktivnosti u područjima kulturnoga amaterizma, preko umjetničkog stvaralaštva i inicijativa u znanosti, do uspješnoga memoriranja i prezentacije kulture Hrvata u Srbiji te zaštite materijalne i nematerijalne kulturne baštine“, stoji u dokumentu.
Struktura dokumenta
U uvodnom dijelu Strategije govori se općenito o Hrvatima u Srbiji, uz kratke ukaze na povijesno naslijeđe i značajke aktualnoga društvenog položaja. Nakon toga slijedi prikaz prostornoga razmještaja Hrvata u Srbiji, uz kratki prikaz glavnih demografskih obilježja.
U posljednjem i najvažnijem odjeljku prikazane su postojeće prilike i stanje u pojedinim segmentima kulturnoga života, uz navođenje ključnih problema, te se određuju smjernice i navode prioriteti za aktivnosti te imenuju nositelji istih.
Kao nositelji kulturne strategije Hrvata u Srbiji naznačeni su: Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, hrvatske udruge kulture, druge hrvatske institucije (političke, medijske…), Katolička Crkva, kulturne i znanstvene ustanove i institucije čiji su osnivači tijela državne uprave, pojedinci – umjetnici i znanstvenici.
Elementi Strategije dani su po područjima: Tradicijska kultura, Književnost i nakladništvo, Znanstveni život, Likovne umjetnosti, Glazbena umjetnost, Kazalište, Film, Arhiv hrvatske zajednice, Materijalna i nematerijalna kulturna baština, Suradnja subjekata različitih područja kulture te Međusektorska suradnja.
Tradicijska kultura i književnost
Glede tradicijske kulture naznačeni su sljedeći zadaci: održavanje/priređivanje seminara za voditelje različitih sekcija (ples, glazba, sviranje i pjevanje, izrada nošnji); planski pristup uključivanju djece i mladih radi omasovljenja; obuka ljudi koji će zapisivati sastavnice i elemente tradicijske kulture i uključivanje etnologa u stručnu obradbu.
U segmentu koji se odnosi na književnost i nakladništvo zadaci su sljedeći: uspostava vrijednosnog sustava u nakladništvu, odnosno kriterija pri vrednovanju tekstova; sustavno istraživanje povijesti književnosti Hrvata u Srbiji i objava u časopisima; afirmacija mladih u području književnosti (objava prve knjige); poticanje naklade za djecu u cilju uspostavljanja suradnje sa sustavom obrazovanja na hrvatskom jeziku; koordinacija između nakladnika; osnivanje knjižnice Hrvata u Srbiji sa svim publikacijama; osnivanje knjižnica i klubova čitatelja po mjestima/udrugama te razvoj praksi vezanih za književne nagrade.
Znanost i likovna umjetnost
Kada je u pitanju znanstveni život, Strategija navodi sljedeće zadatke: podupiranje znanstvenih istraživanja u područjima koja tematiziraju život Hrvata u Srbiji; osnivanje katedre za kroatologiju; profesionalizaciju rada na znanstvenim projektima te stipendiranje studenata (doktorski studij) u humanističkim znanostima.
U području likovne umjetnosti zadaci će biti sljedeći: poticati nakladništvo iz područja likovne umjetnosti; podrška nekoj od institucija za istraživanje suvremene likovne umjetnosti i publiciranje radova na tu temu; podrška izložbenoj djelatnosti; povećanje vidljivost suvremenog stvaralaštva – prezentacije suvremenog likovnog stvaralaštva, obilježavanje obljetnica likovnih umjetnika i stvaralaštva, organiziranje manifestacija (skupovi, izložbe, promocije…); organiziranje sustava stipendija te sustava otkupa radova.
Glazba, kazalište i film
U području glazbene umjetnosti strateški dokument predviđa sljedeće zadatke: unaprjeđenje koncertnog života – uspostavljanje glazbenih manifestacija; poboljšanje uvjeta stvaralaštva – podrška orkestrima, zborovima, individualnim glazbenicima; obrazovanje – podizanje razine glazbene kulture, stimulacija za bavljenje glazbom te izgradnja vrijednosnog sustava.
U odjeljku koji se odnosi na kazalište navode se ovi zadaci: poboljšati uvjete za rad dramskih odjela u udrugama (opremanje, edukacije...); popularizacija kazališne umjetnosti među djecom i mladima (organiziranje kazališnih radionica, kampova...); podrška postojećim i uspostavljanje kazališnih manifestacija na razini zajednice; suradnja s profesionalnim ansamblima u Hrvatskoj i Srbiji.
Kada je riječ o filmskom stvaralaštvu, kao zadaci navode se: poboljšati produkcijske uvjete i prikazivačku djelatnost; podržati filmske djelatnike; u suradnji sa školama podići razinu filmske kulture (filmski kampovi i radionice), te potaknuti snimanje dokumentarnih filmskih zapisa.
Arhiv hrvatske zajednice
Strategijom se predviđa i osnutak Arhiva hrvatske zajednice. Tu su naznačeni sljedeći zadaci: osnovati vlastiti hrvatski arhiv Srbije i vezati ga uz profesionalnu ustanovu (ZKVH); potaknuti sve hrvatske udruge na arhiviranje vlastite arhivske građe; potaknuti pojedince na ustupanje građe; osnivanje knjižnice Hrvata u Srbiji sa svim publikacijama; osnivanje knjižnica i klubova čitatelja po mjestima/udrugama te digitalizacija arhivske i knjižnične građe.
Materijalna i nematerijalna baština
U segmentu koji referira na materijalnu kulturnu baštinu navode se sljedeći zadaci: podizanje svijesti o vrijednosti kulturne baštine; organizacija ustanova koje skrbe o njoj; inventarizacija baštine; održavanje i čuvanje u skladu sa stručnim normama; dostupnost, objedinjenost informacija o baštini; podržati dislocirane zbirke i izlaganje in situ nasuprot reprezentativnih institucija; digitalizacija; zaštita urbanih cjelina, sela i krajolika uz podršku zajednice, baštinskih institucija; promocija i edukacija o vrijednosti ambijenta i baštinjenog kulturnog naslijeđa; održanje starih zanata i obrta te prezentacija kulturne baštine.
Zadaci su definirani i za područje nematerijalne kulturne baštine, a to su: istražiti, dokumentirati (registar nematerijalne baštine koji će sistematizirati postojeću građu, te biti svojevrsni informacijski sustav), prezentirati i valorizirati ovaj dio baštine; stvoriti svojevrsni centar za nematerijalnu kulturu; razviti institucionalnu potporu svim djelatnostima vezanim za nematerijalnu kulturnu baštinu (kao i udrugama koje ih provode); stručna pomoć zajednicama i grupama koje prednjače u ovom kulturnom segmentu; pedagoška djelatnost (radionice, kampovi); skupovi, simpoziji, nakladništvo te suradnja sa srodnim granama u drugim zajednicama i inozemstvu.
U dijelu vezanom za baštinu naznačuje se i suradnja s muzejima, koja treba biti dvosmjerna, uz poticanje osnivanja hrvatskih povijesnih postava gdje god je to moguće.
Okviri suradnje
Strategija definira i zadatke glede suradnje subjekata različitih područja kulture, a to su: sistematizacija i kategorizacija kulturnih manifestacija po značaju i masovnosti; ukrupnjavanje scene; formiranje asocijacije hrvatskih kulturnih udruga te imenovanje i pokretanje manifestacija na republičkoj razini.
Međusektorska suradnja predviđa snažniju suradnju obrazovnog i kulturnog sektora, suradnju turističkog i kulturnog sektora te suradnju subjekata u kulturi i medija.
Pretpostavke za ostvarivanje
U završnom dijelu se navodi kako je Strategija razvoja kulture Hrvata u Srbiji, kao radni dokument koji se treba vremenom primjenjivati, podložna mijenjanju i nadopunjavanjima tijekom vremena.
Razvoj kulturnog stvaralaštva i očuvanje kulturne baštine, kao glavnih ciljeva Strategije, kako se zaključuje, moći će se učinkovitije ostvarivati ukoliko se: institucionalni i pravni okvir bolje organizacijski ustroji, cijela kulturna scena snažnije kadrovski ekipira i profesionalizira, kreiraju i provedu konkretne aktivnosti u pojedinim područjima, osigura više stalnih financijskih sredstava za namjene u kulturi, poradi na valorizaciji mjesta kulture unutar hrvatske zajednice, razvije svijest o vrijednosti kulturnoga stvaralaštva i kulturne baštine, poveća vidljivost kulturnoga sektora u područjima javnosti te ako se subjekti u kulturi u svom nazivu, radu i javnom djelovanju koriste hrvatskim jezikom.
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)