Ovogodišnji, 34. po redu, Međunarodni sajam knjiga i učila „Interliber" održan je na Zagrebačkom velesajmu od 8. do 13. studenoga, pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Prilično hrabro, organizatori su ove godine odlučili da hrvatska središnja nacionalna manifestacija posvećena knjigama traje jedan dan dulje, a društvo su joj u zajedničkom terminu pravili još pet sajmova: „Inova", „Educa", „Zim Ski Show", „Info Restart" i „Sajam glazbe, plesa i multimedije".
Bila je to svojevrsna mješavina poslovnih, izložbeno-kulturnih, edukativnih i zabavnih sadržaja, a tijekom šest dana trajanja najvećega i najstarijega sajma knjiga u Hrvatskoj posjetiteljima je na ukupno 15.000 četvornih metara prostora izložena godišnja produkcija 300-tinjak izdavača, što je još jednom potvrdilo „Interliberov" status najomiljenije hrvatske književne manifestacije.
U Zagreb su ove godine došli izdavači iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, ali i Austrije, Irana, SAD-a, Velike Britanije, Rumunjske... Njima cijena četvornog metra od šezdeset eura (dvaput više nego u Beogradu) očito nije bila previsoka.
Nažalost, i u novom izdanju Sajma stare organizacijske boljke su ostale, pa ni ove godine posjetitelji, baš kao ni izlagači, nisu dobili tretman kakav zaslužuju - primjerice, marketinga gotovo uopće nije bilo, a web stranica jedva da postoji. Tako da se „Interliber" i ove godine, kao i prethodnih, sveo na divovsku knjižaru smještenu u dvama paviljonima u kojima se mogu kupiti knjige s velikim popustima ili barem razgledati kompletna knjiška produkcija u posljednjih nekoliko godina. Naime, niti jedno pravilo koje vrijedi za sve ozbiljnije sajmove u svijetu u Zagrebu se ne poštuje, iako se radi o sajmu koji iza sebe ima desetljeća tradicije, i u godini kada je izdavaštvo imalo strelovit pad prometa izdavači više nemaju strpljenja za stalne propuste, a ni za cijene gotovo ravne onima u Frankfurtu.
Upravo ta činjenica je jedan od razloga, kažu nam u Hrvatskoj matici iseljenika, što izdavaštvo hrvatskoga iseljeništva ove godine nije bilo zastupljeno na „Interliberu", pa tako ni hrvatske zajednice u Vojvodini.
Od hrvatskih izdavača najviše su izložbenog prostora zauzele najveće izdavačke kuće - „Algoritam", „Školska knjiga" i „Profil", dok je uz prodajnu izložbu nekoliko tisuća naslova „Interliber" bio krcat i brojnim popratnim sadržajima kao što su: prezentacije, dodjele nagrada, razgovori s autorima, književne radionice, kvizovi za poticanje čitanja, okrugli stolovi i slični događaji.
Da je „Interliber" manifestacija od iznimne kulturne važnosti najbolje je posvjedočila rijeka posjetitelja koja je tijekom šest dana protjecala između mnogobrojnih štandova nakladnika u dvama velesajamskim paviljonima, a u toj rijeci posjetitelja našli su se i bački Hrvati. U organizaciji Hrvatskoga nacionalnog vijeća iz Subotice putovali su učenici Gimnazije „Svetozar Marković" koje je vodio profesor Zoran Nagel, a u organizaciji Osnovne škole „Matija Gubec" učenici iz Tavankuta u društvu svojih nastavnika i nekoliko roditelja.
„Budući da već nekoliko godina redovito dolazimo na 'Interliber', shvatili smo da nam jedan dan nije dovoljan za razgledavanje ovog najvećeg sajma knjiga u Hrvatskoj. Zato smo ove godine organizirali dvodnevni posjet 'Interliberu' i nazvali ga 'javni sat hrvatskoga jezika', s ciljem usavršavanja naših nastavnika koji predaju na hrvatskome jeziku, ali i pružanja mogućnosti našim učenicima da čuju matični jezik koji uče", rekla je voditeljica Stanislava Prčić i pojasnila kako, kao praktičar, misli da nastava nije kompletna ako ostane samo u okvirima školskih klupa.
Mladi Hrvati iz Vojvodine bili su na „Interliberu" gosti predsjednika Uprave „Školske knjige" prof. Ante Žužula i sudjelovali su u predstavljanju nekoliko najnovijih izdanja te najveće i najuglednije nakladničke kuće u Hrvatskoj, prepoznatljive kao zaštitni znak hrvatskoga izdavaštva, koja već 60 godina predstavlja najbolje u hrvatskom nakladništvu.
„Već više od pola stoljeća 'Školska knjiga' odgaja naraštaje, okupljajući najuglednije autorske timove iz znanosti, obrazovanja i kulture, a svojim nakladničkim programom slijedi suvremene svjetske dosege u obrazovanju, objedinjujući ih s tradicionalnim vrijednostima nacionalne kulture", kaže za naš list prof.Žužul i dodaje kako je njegova nakladnička kuća pokretač i nositelj brojnih nacionalnih projekata, od udžbeničkih, stručnih, znanstvenih, leksikografskih i kulturoloških knjiga i priručnika, do lijepe književnosti, dječje knjige, časopisa i drugih vrijednih izdanja, te da kao kuća promiče vrhunske standarde izdavaštva.
Tekst i fotografije: Zlatko Žužić
