Lira naiva, godišnji susret pučkih pjesnika, koji se priređuje od 2003., ove godine održan je u Vajskoj, a domaćin je bila mjesna hrvatska kulturna udruga Antun Sorgg. U ovogodišnjoj zbirci pjesama Pjesme putujućih, objavljeni su radovi 54 autora, a na susretu u Vajskoj okupilo se njih tridesetak. Bila je to prilika za razgovor, druženja, ali i prilika da se čuje kako nastaje pjesma, o čemu se piše, kako pjesmi dati formu.

Pjesma se jednostavno dogodi

Lira naiva počela je s 15 pjesnika, a 19 godina poslije svoje radove redovito šalje oko 60 autora. Neki su dio Lire naive od samih početaka, a neki su se priključili kasnije. Zajedničko im je da kroz Liru naivu čuvaju svoj materinski govor – prije svega bunjevačku i šokačku ikavicu, svoj zavičaj, obiteljske vrijednosti.

„Ovo mi je peta godina u Liri naivi, ali prijavljujem se i na druge natječaje, gdje god se gaji ikavica ili ijekavica. Govorim srpski, ali pišem i na ikavici i na ijekavici u namjeri da te riječi sačuvam od zaborava. Teme su različite – već kako nadahnuće dolazi. Nekada je to ljubav, nekada ljutnja, nekada reakcija na nešto oko mene, neka nepravda, nekada nestašluk djece. Pjesma se jednostavno dogodi. U ovoj zbirci je pjesma Noć pred Uskrs, koja je pisana kroz suze. Bili smo moja stara nana i ja same u kući, a svake godine je na Uskrs kuća bila puna, ali ove godine znali smo da nitko zbog korone ne smije doći. Mi smo kuhale, pekle, spremale, mijesila sam pogaču, a suze su kapale u tijesto i tako je nastala pjesma Noć pred Uskrs", kaže Ljiljana Bačlija iz Subotice.

„Ovo mi je 19. susret . To je nešto najljepše što se može doživjeti. Pišem na ijekavici. U mojim pjesmama tema su ljubav, sreća, dobrota ljudi, darivanje, a najradije pišem duhovne pjesme. Potiču me ovi naši susreti i velika su mi motivaciju da i dalje pišem", kaže Bosiljko Kostić iz Veternika.

„Desetak godina sudjelujem na Liri naivi. Svaka Lira je sve bogatija i bogatija. Uvijek se pjesnike nauči nešto novo i ja osobno volim poslušati iskustva drugih. Pjesnik sam koji piše slobodnim stihom, ali da bih pratio tu neku ritmiku i melodiju u poeziji moram pribjeći i rimi. Pjesme nastaju u trenutku, a neke nastaju iz misli koje kasnije prema tematskoj cjelini oblikujem u pjesmu. Vječna tema je ljubav, socijalna, domoljubna tematika", kaže Ivo Mijatović iz Gradišta kraj Županje.

Ovogodišnji gost pjesnik bio je Darko Baštovanović, koji je sa sudionicima Lire naive podijelio razmišljanja o formi pjesme, tome koliko se na pjesmi mora raditi i koliko jedan pjesnik mora čitati.

„Razgovarali smo o elementarnim sastavnicama pjesništva – tema, forma, gdje se nalazi inspiracija, koje su prakse kada se piše. Moje pjesništvo karakterizira strogoća forme, znači pobornik sam tradicionalnih pjesničkih formi, nastojim unijeti i određenu dozu nečeg modernijeg. Želio sam im reći koliko god da se piše mora se i čitati. Duplo više od onoga što se napiše mislim da se mora pročitati, jer se samo kroz čitanje uistinu postaje dobar pjesnik. Vraćaju li se svojim pjesmama, dorađuju li ih, ovisi kako tko pronalazi za shodno, ali mislim da je čitalačko iskustvo ono ključno što tvori dobrog pjesnika", kazao je Baštovanović.

Pjesnički pokret

Pjesme za ovogodišnju Liru naivu tiskane u zbrici Pjesme putujućih odabrala je Klara Dulić Ševčić.

„Nova knjiga pjesama svojim naslovom odaje počast i neizbrisivo stavlja u sjećanje imena onih koji su živjeli svoje pjesme ovdje među nama, a u godini iza nas preselili su se k Ocu. Živeći svoje živote, svjesni prolaznosti, učinili su mnogo dobroga i ostavili zapis o sebi u svojim stihovima. Pjesme putujućih su pjesme svih nas koji ovuda prolazimo i nadamo se da svojim hodanjem ovdje ostavljamo trag koji se može slijediti", napisala je Dulić Ševčić u pogovoru knjige. Kao najveću vrijednost ovih pjesama ona izdvaja njegovanje materinskog govora, jer većina pjesnika piše na bunjevačkoj i šokačkoj ikavici, neki na dalmatinskoj. „Naš govor, naša tradicija i vjera; to je ono što prati naše pjesnike. Među pjesnicima Lire naive pojavljuju se ljudi jednostavni, iskreni, vjerni sebi i svojim pjesmama. Čitajući i prateći njihove pjesme iz godine u godinu uočavamo nakupljeno iskustvo, ono životno i pjesničko, kao i bespoštedne tragove vremena. Vrlo često to su pjesme okrenute zavičaju, bila to Bačka, Srijem, neka stara domovina, obitelj, unuci, teme koje slave ljepotu prirode, pa i teške teme, proživljeni trenutci i križevi koje nose", kaže Dulić Ševčić.

Organizatori Lire naive su KD „Ivan Antunović" i Hrvatska čitaonica, a od prvog susreta pjesnike vodi, potiče, usmjerava Katarina Čeliković. „Lira naiva počela je s 15 pjesnika, danas oko 60 pjesnika redovito šalje svoje pjesme. Ova 54 pjesnika u ovogodišnjoj zbirci svjedoče o vitalnosti hrvatske riječi ne samo u Vojvodini već i Republici Srbiji i Hrvatskoj. Susreti su emotivni, puni su poruka i inspiracija i govore da mi možemo i želimo i dalje opstati na ovim prostorima. Lira naiva je pokret, a to znači da brojni pjesnici koji stvaraju u okviru Lire naive stvaraju u svojim udrugama, svojim mjestima. Zato možemo reći kako pjesnici žive cijele godine. Stvaraju, objavljuju ili čitaju svoju poeziju na priredbama ili manifestacijama, sudjeluju na pjesničkim natječajima. Lira naiva je bila odskočna daska za mnoge mlade pjesnike koji su ovdje stasali, a onda su objavili i svoje knjige", kazala je Katarina Čeliković.

Susret pjesnika organiziran je u Šokačkoj kući, ali su tijekom jednodnevnog boravka u Vajskoj sudionici ovogodišnjih susreta obišli crkvu sv. Jurja u Vajskoj, Manastir Bođani, jezero Provala i Muzej sikira. Završnom dijelu programa u kome su pjesnici čitali svoje pjesme prisustvovao je i generalni konzul generalnog konzulata RH u Subotici Velimir Pleša.

Izvor: Hrvatska riječ (Z. V.)