Svečana akademija u povodu 70. obljetnice smrti svećenika i pjesnika Alekse Kokića, održana je 5. studenoga, u Crkvi Isusova Uskrsnuća u Subotici. U organizaciji „Pučke kasine 1878" priređen je bogat program u kojem su sudjelovali mladi iz župe Isusova Uskrsnuća, te Katedralni zbor „Albe Vidaković" pod ravnanjem s. Mirjam Pandžić.
Predavanje je održao mons. dr. Đuro Hranić, pomoćni biskup Đakovačko-osječke nadbiskupije, na temu „Aleksa Kokić, svećenik i pjesnik", dok je na temu „Utjecaj vlč. Alekse Kokića na procese kulturne i nacionalne integracije bačkih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca" govorio povjesničar Krešimir Bušić, koji je tom prigodom istaknuo da Kokić svoj nacionalni ponos nije nikada podredio negaciji drugoga:
„U tome je veličina! Kao katolički svećenik ljubi Boga, a kao Hrvat ljubi svoj narod. On nije protiv drugih, on želi sebe pozicionirati po pitanju 'Tko sam ja', a sebe i svoj narod odrediti po pitanju 'Tko smo mi', ali i tko odakle dolazi. On je dobro znao da i lički Bunjevci i bački Bunjevci dolaze iz zemlje Herceg Stjepana Kralja", rekao je Bušić.
Bušić je izrazio nadu da će hrvatska zajednica u Bačkoj imati snage napraviti znanstveni skup, prilikom kojeg bi Kokića trebalo afirmirati s više aspekata - kao književnika, svećenika, kao hrvatskog patriota, ali i kao čovjeka čija osobnost i danas može biti smjerokaz.
Skupu se tijekom večeri obratio i subotički biskup mons dr. Ivan Pénzes, za koga je pripadnost Bunjevaca i Šokaca hrvatskom narodu neupitna.
„Što se tiče identiteta, to svakako mislim da nije predmet rasprave. Prije 22 godine, kada sam postao biskupom, dolazili su novinari te su između ostaloga pitali i za identitet Bunjevaca i Šokaca. Tada sam izjavio, zbog toga sam bio i napadnut, da je moj otac meni kao djetetu rekao da su Bunjevci Hrvati i ja ne otvaram dalje nikakve rasprave", rekao je Pénzes.
U povodu 70. obljetnice smrti svećenika i pjesnika Alekse Kokića, objavljena je knjiga njegovih pjesama pod nazivom „Prvijenci". Knjiga je faksimil Kokićeve prve bilježnice vlastoručno napisane, u razdoblju od 1928. do 1933. godine.
Tekst: Nela Skenderović
Slike: Hrvatska riječ
Tekst je preuzet s portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.
