Dan izbora za prvo Hrvatsko nacionalno vijeće, koji je jedan od četiri praznika hrvatske zajednice u Republici Srbiji, obilježen je 12. prosinca 2014. godine, svečanošću u dvorani Nove općine i uručivanjem priznanja zaslužnim pripadnicima hrvatske zajednice. Priznanje HNV-a Ban Josip Jelačić za društveni rad u hrvatskoj zajednici uručeno je vlč. Marku Kljajiću, priznanje Dr. Josip Andrić za doprinos hrvatskoj kulturi uručeno je Zvonimiru Pelajiću i priznanje Pajo Kujundžić za doprinos u obrazovanju na hrvatskom jeziku Mariji Dulić.
Ove godine je 12. obljetnica od osnutka HNV-a kada je 15. prosinca 2002. godine izabrano 35 vijećnika prvog saziva. Osnivanjem ovog krovnog tijela Hrvata u Srbiji počelo je ostvarivanje prava na manjinsku samoupravu u četirima zakonom određena područjima – obrazovanje, kultura, informiranje i službena uporaba hrvatskog jezika, a upravo je zbog važnosti taj dan kasnije proglašen jednim od četiriju praznika.
Predsjednik HNV dr. Slaven Bačić istaknuo je da za ostvarivanje manjinskih prava nije ključno djelovanje niti Hrvatskog nacionalnog vijeća, niti vlasti, „nego nadasve djelovanje samozatajnih, ali istovremeno gorljivih članova naše zajednice u svim mjestima u kojima žive Hrvati u Vojvodini i Beogradu, čega su najbolji primjeri laureati današnjih priznanja“.
„Kada je riječ o našim pravima i statusu kao da smo prečesto negativno raspoloženi. Stalno govorimo o poteškoćama, a zaboravljamo postignuća u proteklom desetljeću. Tko je prije deset ili petnaest godina mislio da ćemo u školama učiti hrvatski jezik, da ćemo imati 40-ak aktivnih hrvatskih udruga u Vojvodini, da ćemo moći čitati odnosno slušati hrvatske tiskane i elektronične medije financirane iz državnog proračuna, da ćemo imati prava dobiti službene dokumente na hrvatskom jeziku ili da ćemo na zgradama općine, mjesnih zajednica, policije i uprave moći pročitati nazive ovih tijela i na hrvatskom jeziku? I zato držim da se prvo trebamo okrenuti nama, pripadnicima hrvatske zajednice, i zapitati se koristimo li naša prava“, kazao je dr. Bačić uz konstataciju da još i dandanas mnogi, čak i prominentni članovi naše zajednice, među njima čak i vijećnici HNV-a, ne čitaju Hrvatsku riječ, a događa se i da profesionalno uposleni u hrvatskim institucijama jedva na neki način prakticiraju manjinska prava na čijem su uspostavljanju često mukotrpno radili, kao da su ove institucije zbog zaposlenih, a ne da su institucije za dobrobit svih Hrvata i Hrvatica u Republici Srbiji.
„Zato naglašavam da je u poboljšanju položaja Hrvata ključan angažman svakog pojedinca, vijećnika i člana svakog tijela HNV, a osobito svih profesionalnih uposlenih u manjinskim institucijama koji osobnim primjerom moraju svjedočiti o ostvarivanju manjinskih prava. Večerašnja tri laureata upravo su primjer kako pojedinačni napori članova naše zajednice u broju daju veliki rezultat. Oni nikada nisu pitali što im je dala hrvatska zajednica ili što će dobiti od hrvatske zajednice, već su sebe, nesebično dali zajednici“, kazao je dr. Bačić čestitajući praznik svim pripadnicima hrvatske zajednice u Republici Srbiji i pozivajući da „osobnim primjerom hrabro ostvarujete manjinska prava koja nam pripadaju, da sudjelujete u radu kulturnih udruga i posjećujete njihove manifestacije, da redovito čitate hrvatski tisak i gledate TV dnevnik na hrvatskom, da upisujete djecu na nastavu na hrvatskom, koristite svoje pravo na službenu uporabu hrvatskog jezika i latiničnog pisma u svim prigodama, jer ćemo samo na taj način pokazati da cijenimo sebe, a bez toga drugi nas neće uvažavati“, kazao je predsjednik HNV dr. Slaven Bačić.
Predstavnik Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Ivan Zeba je čestitajući praznik zaželio novom sazivu HNV puno uspjeha u budućem radu istaknuvši da HNV kao najviše zastupničko tijelo Hrvata u Republici Srbiji ima zadaću brinuti o preostalim Hrvatima u ostvarivanju prava na području kulturne autonomije.
„Raduje činjenica da je HNV u teškim okolnostima, koje u Republici Srbiji nisu naklonjene, uspjelo, posebice u području obrazovanja na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, postići dobre rezultate. Samo zajedničkim djelovanjem možemo polučiti konkretne rezultate te zbog toga očekujemo i posebno ćemo poticati aktivan stav Hrvata iz Republike Srbije, vaše ideje, potrebe i konkretne prijedloge glede unapređenja suradnje koja treba biti učinkovita i kvalitetna te utemeljena na partnerskim odnosima. Zahvaljujem svim pripadnicima hrvatske manjinske zajednice u RS na ustrajnom i mogu reći tvrdoglavom čuvanju svog hrvatskog jezika, nacionalne povijesti i kulture, a sve kako bi sačuvali svoju hrvatsku svijest i hrvatski identitet. Koristim prigodu zaželjeti da vaše temeljne odrednice djelovanja, zaštita i očuvanje nacionalnog identiteta, kulturnih i tradicijskih vrednota te posebice nedjeljivost hrvatskog manjinskog korpusa, budu misli vodilje u vašem daljem djelovanju“, kazao je Ivan Zeba.
Povodom dodjeljivanja nagrada pojedincima za doprinos u društvenom radu, te u područjima kulture i obrazovanja, skupu se obratio Mato Groznica, predsjednik Povjerenstva za dodjelu priznanja HNV-a, istaknuvši da se izgradnjom sustava nagrađivanja htjelo prepoznati one osobe koji svojim radom i pregalaštvom bivaju svima u zajednici zvijezde vodilje i svjetionici koji svojim primjerom i drugima pokazuju put te na taj način im iskazati priznanje i odati poštovanje.
Priznanje Pajo Kujundžić za doprinos u obrazovanju na hrvatskom jeziku uručeno je Mariji Dulić, umirovljenoj učiteljici. Ona je tom prigodom rekla: „Bila sam učiteljica, ali kratko vrijeme. Radila sam na salašarskoj školi u Crnkovom kraju odmah poslije rata, 1945. godine. Predavali smo na hrvatskom jeziku i to je bilo prvi puta u školama, jer za vrijeme Kraljevine Jugoslavije nije se govorilo hrvatski u školama. Radila sam sa svim svojim prijateljicama, učiteljicama i učiteljima, bili smo jako mladi i radili smo s puno entuzijazma, volje, s puno srca među svojim narodom. Uopće se nisam nadala ovoj nagradi, to nije moja nagrada, to je nagrada za sve one učitelje koji su tada radili u našim školama u nastavi na hrvatskom jeziku.“
Vlč. Marko Kljajić, kroničar života Hrvata u Srijemu, autor publicističkih i književnih djela, dobitnik je priznanja Ban Josip Jelačić za društveni rad u hrvatskoj zajednici. Primivši priznanje, on je rekao: „Počašćen sam priznanjem, ali i iznenađen jer ga nisam očekivao. Na neki način me je upravo teška situacija devedesetih godina potaknula da se bavim publicistikom, spisateljstvom i poezijom, da nije bilo toga vjerojatno se ne bih ni bavio time. Kad su mi javili da ću primiti ovu nagradu, za sebe sam rekao – pa, nisi baš puno ni zaslužio to. Naime, tih godina nije bilo puno ’radnika’, tko je tada pisao o stradanju Hrvata u Srijemu prepoznatljivom po sindromu Hrtkovački sindrom? Znamo što su tada pisali novinari ovdje u Srbiji i tada u SRJ. Na neki način sam bio potaknut tom situacijom i tada sam se latio toga posla, uz neku moralnu podršku znanaca, prijatelja i novinara iz opozicijskog miljea.“
Za doprinos hrvatskoj kulturi Zvonimiru Pelajiću uručeno je priznanje Dr. Josip Andrić. Suradnik Hrvatske riječi, inicijator osnutka HKPD „Matoš“ u Plavni te član Upravnog odbora Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata od njegova osnutka, Zvonimir Pelajić je, primivši priznanje, rekao: „Iznenađen sam ovim priznanjem za sudjelovanje i doprinos kulturnom životu hrvatske zajednice u Vojvodini, jer sam mislio da ima i drugih ljudi koji se bave ovim pitanjem. Htio sam biti primjerom za mnoge mlađe od mene jer bi trebalo biti mnogo više ljudi uključeno u područje kulture koja je doista vrlo zapostavljeno u ovom dijelu zemlje. Želio sam biti primjer da uvedem nove ljude, možda nisam uspio dovoljno ali ipak sam nešto uradio na tome, a to su prepoznali prije svega Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i HNV, koji su pratili ono što sam radio.“
Svečanosti proslave Dana HNV nazočili su vijećnici HNV, politički i kulturni predstavnici, predstavnici lokalne samouprave te članovi diplomatskog kora Republike Hrvatske. U kulturnom dijelu programa nastupili su članovi tamburaškog orkestra Hrvatske glazbene udruge „Festival bunjevački pisama“.
Tekst i fotografije: Hrvatska riječ (S. Mamužić)
