Studenti etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta iz Zagreba, pod mentorstvom prof. dr. sc. Milane Černelić, boravili su u ožujku na terenskom istraživanju u Beregu i Santovu. U ova dva mjesta istraživanje su radila četiri studenta, a Katija Crnčević, studentica pete godine, i njena kolegica Lucija Bukovčan, studentica četvrte godine tri dana provele su s mještanima Berega koji su im govorili o migracijama iz tog sela.

„Kazivači su nam bili različite uzrasne dobi, od onih rođenih početkom 90-tih godina, pa do ljudi od osamdesetak godina. Među kazivačima bilo je i onih koji su i sami migrirali u Njemačku i koji su govorili o tom svom iskustvu. S mladima smo govorili o migracijama mladih koji odlaze zbog školovanja i posla“, kaže Katija. Iz Berega se najviše migriralo 70-tih godina prošlog stoljeća kada su ljudi odlazili na rad u Njemačku. Ti odlasci bili su grupni. „U blizini Nürnberga postojalo je mjesto koje su zvali i mali Bereg, jer je u njemu bilo puno ljudi iz ovog kraja. Za većinu njih taj odlazak bio je privremen, jer su se poslije određenog vremena vraćali kući“, kaže Katija. Uspoređujući migracije u Plavnoj, Vajskoj i Bođanima, koje je istraživala prije Berega, s migracijama u Beregu Katija kaže da je migracija iz Berega bilo manje, a najveća razlika je u tome što u Beregu nije bilo migracija u vrijeme Domovinskog rata, odnosno zamjene kuća i odseljavanja u Hrvatsku.

Lucija je prije Berega terensko istraživanje radila u Baču i Sonti.

„U Sonti i Baču bilo je migracija u vrijeme Domovinskog rata, a u Beregu ih nije bilo. Rekla bih da je zajednička karakteristika migracija iz ovih triju mjesta migracija mladih. Odlaze radi školovanja, radi posla“, kazala je Lucija.

Tijekom trodnevnog boravka u Beregu Katija i Lucija su razgovarale sa sedam kazivača. Ističu susretljivost i pristupačnost ljudi. Domaćin studenticama u Beregu bilo je HKPD Silvije Strahimir Kranjčević i predsjednik ove udruge Milorad Stojnić.

Izvor: Hrvatska riječ (Z. V.)