Dosljedno provođenje propisa glavni je uvjet rješavanja manjinskih i statusnih pitanja Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj, kao i boljeg zajedničkog života, zaključeno je, među ostalim, na skupu pod nazivom „Prava nacionalnih manjina - borba protiv diskriminacije“ u Golubiću (Obrovcu) u Republici Hrvatskoj, održanom od 21. do 23. kolovoza 2013. godine. U ovom mjestu u zaleđu Zadra na južnom Velebitu, u kojem danas živi oko 100 stanovnika uglavnom povratnika iz izbjeglištva, a do kojeg se stiže dobrim suvremenim cestama, znanstvenici, stručnjaci i političari raspravljali su na trima panelima o rješavanju statusnih i manjinskih pitanja Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji, nacionalizmu kao izvoru mržnje i predrasuda, te o edukaciji o Holokaustu.
Skup su šesti put zaredom organizirali Udruga za povijest, suradnju i pomirenje (CHDR) iz Golubića i Centar za historiju, demokraciju i pomirenje iz Novog Sada. Organizaciju skupa pomažu i Srpsko narodno vijeće iz Zagreba, Zajedničko vijeće općina iz Vukovara, Hrvatsko nacionalno vijeće u Srbiji, Ured za dijasporu i Srbe u regiji, Komesarijat za izbjeglice Republike Srbije i Fond za pomoć izbjeglicama Vlade Vojvodine.
Skup su otvorili predstavnici organizatora, prof. dr. Darko Gavrilović i dr. Davor Pauković, te gradonačelnik Obrovca Ante Župan, a zatim su o položaju dviju manjina u dvjema državama govorili predstavnici hrvatske nacionalne manjine u Srbiji – predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. Slaven Bačić, zatim glavni organizator skupa dr. Janko Veselinović, predstavnik srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj Dragan Crnogorac i na koncu predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH Aleksandar Tolnauer.
Dr. Janko Veselinović, koji je podrijetlom upravo iz Golubića, danas zamjenik zastupničke skupine Demokratske stranke u Skupštini Srbije, istaknuo je kako djeca širom svijeta znaju što je Holokaust, te je postavio pitanje znaju li djeca u Srbiji i Hrvatskoj pravu istinu o ratnim sukobima 40-ih, 90-ih i stvaraju li možda novu iskrivljenu sliku o drugom narodu.
„Što je ispod Velebita novo, što je novo ispod Fruške gore i Avale kad je u pitanju položaj manjina? Malo toga je novo. I dalje Srbi u Hrvatskoj i Hrvati u Srbiji nemaju riješeno pravo na uporabu jezika i pisma, pitanje dvojezičnih ploča je komunalno pitanje, a ne pitanje poštovanja prava nacionalnih manjina... Mi sada živimo relativno mirno, ali to ne znači da smo ova pitanja riješili. U odnosu na prije 15 godina nitko te ne pita jesi li Srbin ili Hrvat, ali ostvaruješ li ti sva svoja prava kao pripadnik tog manjinskog naroda, e to je veliko pitanje. Imaš li pravo zaposliti se u policiji u Subotici ili Osijeku ako si pripadnik srpskog ili hrvatskog naroda, e to je veliko pitanje“, rekao je Veselinović te je pozvao na veću kritičnost spram aktualnih vlasti u dvjema državama ističući kako oni ne mogu šutjeti na skidanje ploča ili pisanje i uzvikivanje uvredljivih povika prema jednoj ili drugoj manjini.
Petar Kuntić je istaknuo kako niti nakon dva desetljeća hrvatska manjina u Srbiji još uvijek ne ostvaruje prava iz korpusa nacionalno-manjinskih prava i kulturne autonomije poput drugih nacionalnih manjina – Mađara, Slovaka, Rusina i Rumunja, te je istaknuo kako Hrvati ne traže ništa više, ali ni ništa manje od toga.
„Strah je kod nas jedini kontinuitet, pogotovu u Srijemu, kao i u velikim gradovima poput Beograda i Novog Sada, te u rubnim dijelovima Vojvodine. Strah je bio prisutan 40-ih, 50-ih, 70-ih i na koncu 90-ih godina dvadesetoga stoljeća. Čitave generacije su živjele u strahu i zato možda nije slučajno da sad kad smo dobili dobru zakonsku osnovu za rješavanje naših problema, u vrijeme provođenja posebnog biračkog popisa dobijemo kamen u prozore HNV-a, pljuske u Bođanima, a pogrdne napise na našim prostorijama više i ne brojimo“, istaknuo je Kuntić, te je zaključio kako su tijekom dvadesetog stoljeća Hrvati živjeli u različitim sustavima koji nisu u potpunosti poštovali njihova prava na očuvanje vlastite kulture i identiteta i da je i danas tako.
Predsjednik HNV-a dr. Slaven Bačić istaknuo je kako se, kada se govori o odnosima dviju država, Hrvatske i Srbije, i položaju nacionalnih manjina u njima, najčešće misli i govori o položaju srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, mada postoji i hrvatsko pitanje u Srbiji koje je istina posve drugačije nego što je pitanje srpske zajednice u Hrvatskoj zbog povijesnih, demografskih i drugih razloga.
„U svakom slučaju pozdravljam što se prvo počelo sa skromnim prisustvom predstavnika Hrvata, da bismo danas postali punopravni sudionici cijelog ovog skupa, počevši od političkog pa do stručnog dijela. U najvećem dijelu pitanje manjina je demokratsko i simboličko pitanje i odražava spremnost države da određenim skupinama stanovništva, koje su u manjinskom i inferiornom položaju u odnosu na većinu, da određeni stupanj zaštite prava kako bi i na takav način vlasti pokazale da su uistinu demokratske. Danas se manjine u dvjema državama ne osjećaju ravnopravnim po nizu pitanja a ovaj skup je mjesto gdje se mogu iznijeti ovi problemi“, kazao je Bačić.
Na panelu posvećenom nacionalnim manjinama i nacionalizmu kao izvoru predrasuda, o ostvarivanju prava hrvatske nacionalne manjine u Srbiji govorili su dr. Slaven Bačić, dr. Jasminka Dulić, Tomislav Žigmanov i Mario Bara, a na panelu o Holokaustu sudjelovao je ravnatelj subotičkog Povijesnog arhiva Stevan Mačković.
Žigmanov je istaknuo kako u Srbiji ne postoji konzistentna, na načelima pravednosti utemeljena i prema potrebama projicirana politika financiranja kultura manjinskih zajednica i da istodobno manjka transparentnosti u svim aspektima, što pogoduje manipulaciji. „Osim ovako generalno nepovoljnog okruženja, za Hrvate je karakteristična visoka podzastupljenost u odnosu na druge nacionalne manjine kada su u pitanju sredstva koja imaju na raspolaganju za svoje kulturne programe. Kultura Hrvata u Vojvodini 2012. godine raspolagala je s oko 200.000 eura + 50.000 eura iz RH – po 4, tj. 5 eura po glavi“, rekao je Žigmanov.
Namjera prethodnih pet skupova i ovogodišnjeg skupa je stvaranje građe za unapređenje odnosa između dvaju naroda i dviju država. Promocije zbornika s dosadašnjih skupova održane su u Zagrebu, Novom Sadu, Beogradu, Vukovaru, Subotici, Somboru, Obrovcu, ali i na nekoliko inozemnih skupova.
Politički predstavnici Hrvata iz Srbije – predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić i predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća Darko Sarić Lukendić – sudjelovali su na posebnom panelu političkih predstavnika. Politički predstavnici Hrvata iz Srbije i Srba iz Hrvatske pozdravljaju napore koje vlade Hrvatske i Srbije čine u pravcu unapređenja međusobnih odnosa, ali traže da supredsjedatelji Međuvladina mješovitog odbora za manjine hitno sazovu sjednicu ovog tijela, koje se nije sastajalo već gotovo dvije godine. Osim toga traže da vlade Hrvatske i Srbije osiguraju mehanizme provođenja zaključaka MMO te predlažu da se umjesto plenarnog načina rada MMO ubuduće radi tematski, po područjima manjinske samouprave. Također je zatraženo od vlada Hrvatske i Srbije da u radna tijela koja će se baviti programima prekogranične suradnje, ove dvije države uključi predstavnike Hrvata iz Srbije i Srba iz Hrvatske, te pozivaju predsjednike Nikolića i Josipovića da javno osude incidente kojih su, u posljednje vrijeme, ponovno žrtve Hrvati u Srbiji i Srbi u Hrvatskoj.
U skupu su sudjelovali i gosti iz SAD-a, Francuske, Grčke, a sudionici iz Poljske su istaknuli današnje poimanje Holokausta iz II. svjetskog rata u Poljskoj i Njemačkoj.
Tijekom održavanja skupa uručene su zahvalnice svima koji su pridonijeli organizaciji dosadašnjih skupova: Anti Županu, Petru Kuntiću, dr. Slavenu Bačiću, Draganu Crnogorcu i Milanu Veselinoviću.
Pojedina izlaganja s ovogodišnjeg skupa možete pronaći ovdje.
Tekst: J. Dulić
