U godini obilježavanja 60. obljetnice, 7. prosinca u Hrvatskoj matici iseljenika (HMI) svečano je otvorena dojmljiva izložba pod nazivom „Tradicijsko ruho Hrvata u Vojvodini" autora Josipa Forjana. Riječ je o reprezentativnoj postavi iznimno vrijednih i unikatnih starinskih narodnih nošnji koje pripadaju tradiciji hrvatskoga naroda u Vojvodini. Posebnost ove izložbe ogleda se u činjenici što se prvi put, na jednom mjestu, predstavljaju sve narodne nošnje Hrvata, s područja Srijema, Bačke i Banata. Simbolika je to koja ukazuje na važnost Hrvata u Vojvodini kao iseljeničke zajednice, a jednako tako i na dobru suradnju s Maticom iseljenika, istaknula je ravnateljica HMI Katarina Fuček.
„Veličanstvena je to izložba koja pokazuje sve bogatstvo tradicije, običaja i tradicijske kulture Hrvata u Vojvodini. Prikazano je to muškim i ženskim narodnim nošnjama koje su početkom prošloga stoljeća bile u uporabi, ali su sada dio povijesti. One pokazuju duh Hrvata u Vojvodini, stapanje sa zemljom, s krajem u kojem su nastale, pokazuju ljubav prema hrvatskim osobitostima. To je nešto po čemu su Hrvati u Vojvodini ostali prepoznatljivi i čime su se predstavljali drugima", rekla je Katarina Fuček i dodala kako vrijednosti skrivene u ruhu treba čuvati i to očuvanje poticati.
Izložbu su, uz emotivni naboj, pratili i vojvođanski Hrvati koji žive u Zagrebu, te ju tako uveličali.
Vojvođanski Hrvati dali su sasvim sigurno značajan doprinos očuvanju vlastita identiteta. Zato je važno poticati stvaralaštvo hrvatske zajednice u Vojvodini, jer u uvjetima odvojenosti od matice, to nije lako. Ipak, ono i dalje postoji, kaže ravnateljica Hrvatske matice iseljenika.
„Postoje ljudi koji su predvodnici takova duha i bez njih bi se teško kroz povijest očuvao hrvatski identitet, ne samo u Vojvodini, nego i u drugim zemljama. Ipak, Vojvodina je poseban primjer zbog bliže nam povijesti. Međutim, procesi koji se odvijaju u obje zemlje sigurno otvaraju i nova vrata i nove mogućnosti. Zasigurno su manjine te koje povezuju dvije zemlje i svojom kulturom i tradicijom obogaćuju svijet u kojem živimo i pridonose jednom drugom gledanju u budućnost."
Posebice je zanimljiva banatska hrvatska narodna nošnja koja je posljednjih desetljeća nestala iz života i s folklorne scene, kao posljedica migracija i nestajanja hrvatskoga življa u tom dijelu Vojvodine, pa je za ovu izložbu napravljena vjerna rekonstrukcija temeljena na starim fotografijama, što je iznimno vrijedan doprinos čuvanju i obnavljanju tradicije na tim prostorima.
Puno je ljudi sudjelovalo kako bi imali jedan umjetnički i kvalitetan autentični prikaz tradicijske kulture vojvođanskih Hrvata, kaže ravnateljica Fuček. Izložbeni eksponati vlasništvo su Gradskog muzeja Subotica, Posudionice i radionice narodnih nošnji iz Zagreba, obitelji Piuković i Vojnić Purčar iz Subotice, obitelji Čoban iz Bača i Rukavina iz Zagreba.
Mnogobrojne nazočne među kojima bilježimo izaslanika ministra ministarstva kulture RH, Srećka Šestana, ravnatelja Uprave za glazbeno-scensku djelatnost, koji je pozdravio nazočne, potom Andriju Ađina, dopredsjednika Nacionalnog vijeća hrvatske nacionalne manjine za Podunavlje, Petra Kuntića, predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, Tomislava Žigmanova, ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Istvána Hullóa, ravnatelja i Svetislava Milankovića, tajnika Gradskog muzeja Subotica, te Grgu Piukovića, člana obitelji vlasnika dijela izložaka izložbe, pozdravili su ravnateljica Matice Katarina Fuček i autor izložbe, Josip Forjan.
U Matici su, uz narodne nošnje, izložene i uvećane fotografije iz starinskih obiteljskih albuma, kao i fotografije u vlasništvu Posudionice i radionice narodnih nošnji, te privatnih zbirki Dalibora Mergela, Ivana Terzića, Nace Zelića, Zorana Vukmanova Šimokova, Pere Skenderovića, Dražena Bote i Lee Bogović.
Na otvorenju izložbe posjetitelji su imali prigodu uživati u reviji originalnih prelijepih hrvatskih narodnih nošnji iz Vojvodine. Reviju su nosili ugledni Hrvati rođeni u Vojvodini koji žive u Hrvatskoj: urednici na HTV-u Goran Rotim i Slavica Babić, leksikografkinja Jasna Ivančić, predsjednica zagrebačke Udruge mladih Bačke i Srijema Mirela Stantić, profesorica Maja Buza, pjesnik Lajčo Perušić, odvjetnik Vladimir Lendvaji, glavni urednik National Geographic za Hrvatsku Hrvoje Prčić i predsjednik Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata u Zagrebu Zvonimir Cvijin.
Uz njih su reviju nosili i nekolicina vrijednih čuvara hrvatske tradicijske kulture iz Vojvodine: Marija Turkalj iz Bačkog Monoštora, Stanka Čoban, vlasnica etno-kuće i iznimne zbirke nošnji iz Bača, te zagrebački studenti i studentice podrijetlom iz Vojvodine. Režiju revije tradicijske odjeće Hrvata u Vojvodini potpisuje koreografkinja Iva Cvetko.
U glazbenom dijelu programa uz Tamburaški orkestar Zagrebačkog folklornog ansambla pod ravnanjem Marka Firsta nastupila je Antonija Piuković iz Subotice, te violinist Emil Gabrić kao solist. Stihove je kazivao glumac HNK Vlatko Dulić.
Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture RH a svi ljubitelji folklorne baštine mogli su je u prostoru HMI-a razgledati do 29. prosinca.
Izložbu je pratio katalog izdan u nakladi HMI-a koji iscrpno opisuje tradicijsko ruho Hrvata u Srijemu, Bačkoj i Banatu, uz obilje lijepih fotografija.
Tekst: Željka Lešić i Siniša Jurić
Fotografije: Zlatko Žužić
