Tri stotine godina Svetišta Gospe Tekijske proslavljeno početkom kolovoza 2016. godine. Središnja proslava imala je trodnevni program koji je započeo 3. kolovoza, otvorenjem stalne muzejske postavke u svetištu, vezane uz njegov postanak, razvoj i život. Izložbu je svečano otvorio i blagoslovio srijemski biskup, mons. Đuro Gašparović, izražavajući oduševljenje postavkom i izborom izložbene građe.
Na otvorenju su govorili i ravnatelj svetišta, vlč. Ivan Rajković, voditelj svetišta i jedan od autora izložbe Petar Pifat, te savjetnik u Muzeju Vojvodine, kustos Ilija Komnenović koji je dao značajan doprinos osmišljavanju kompozicije i dijela uvodnih tekstova. U svom govoru naglasio je kako je lako prikazati povijest dugu pet godina, ali ne i tri stotine koju imaju Tekije. Također je izrazio nadu da će i Srijemska biskupija u budućnosti dobiti svoj muzej gdje će izložiti vrijednu riznicu crkvenoga posuđa, knjiga i drugih eksponata. Suautorica izložbe je i zagrebačka povjesničarka, rodom iz Petrovaradina Ivana Andrić Penava, a dizajner cjelokupne postavke mr. Darko Vuković.
Otvorenju muzeja su, uz ugledne muzeološke stručnjake i povjesničare vodećih institucija u gradu Novom Sadu, nazočili i mnogi Petrovaradinci. Njima su za razgled bile dostupne brojne fotografije, razglednice, dokumenti, zavjetni darovi i eksponati hodočasnika koji više od riječi svjedoče o bogatoj povijesti toga svetog mjesta. Postavku čine 15 kronološko poredanih tematskih cjelina odnosno razdoblja iz života svetišta: Početak povijesti svetišta, Dolazak isusovaca, Bitka kod Petrovaradina, Princ Eugen Savojski – prvi hodočasnik Tekija, Breunerov brijest, Male i Velike tekije, Ilija Okrugić Srijemac, Kapela postaje crkva, Tekije u prvoj polovini XX. stoljeća, Tekije pod upravom franjevaca – konventualaca, Tekije novoga doba, Ravnatelji svetišta, Tekije u teška vremena i u budućnosti, Svjedočanstva, Zahvala hodočasnicima. Poseban odjeljak izložbenog prostora zauzimaju velika mapa i crtež bitke kod Petrovaradina 1716. godine, uz stručni opis i tumačenje toga događaja.
Dušu izložbe napose čine zavjetni darovi – motivi hodočasnika, sabrani u dvije vitrine. Oni svjedoče o povjerenju hodočasnika u iscjeliteljsku pomoć Gospe Tekijske, ali i o materijalnom stanju vjernika molitelja. Pažnju posjetitelja privlače i originalni eksponati u vitrinama, među kojima najveću vrijednost zauzima zavjetni kalež kraljice Marije Karađorđević koji je ona poklonila Tekijama prigodom rođenja kraljevića Tomislava, 1928. godine. Pročeljem izložbenog prostora dominira Davidova zvijezda koja predstavlja jedini sačuvani dio nekadašnjeg glavnog tekijskog oltara neogotske izrade iz 1881. godine. U njenoj unutrašnjosti postavljena je kopija čudotvorne slike Gospe Tekijske koja je poslije Drugoga svjetskoga rata služila kao zamjenska slika, nošena u svečanim procesijama. Suština postanka i opstanka jednog Marijanskog svetišta jesu i nadnaravni događaji, isprošene milosti duhovnog i tjelesnog ozdravljenja, spasenja i pomoći, o čemu svjedoče zapisi brojnih hodočasnika.
Postavkom su izložena samo ona najznačajnija, među kojima je i svjedočenje o Gospinom ukazanju 2009. godine. Otvorenjem muzeja svetišta Gospe Tekijske prigodom 300. obljetnice svetišta značajno je upotpunjena ponuda sadržaja hodočasnicima i turistima koji će odsada imati priliku i vizualno upoznati slavnu povijest ovog svetišta.
Izvor: Hrvatska riječ (Petar Pifat i Anica Banović)
Fotografije: Aleksandar Miškov
