Jedanaesti „Dani" su tradicionalno počeli programom za djecu pod nazivom „Narodna književnost u školi". U prepunoj velikoj dvorani Hrvatskog kulturnog centra „Bunjevačko kolo" priređen je program za djecu iz vrtića i škola koja nastavu pohađaju na hrvatskom jeziku. Tu su bili Tavankućani (veliki školarci i mali iz vrtića „Petar Pan"), zatim Đurđinčani, djeca iz Male Bosne (škole i vrtića „Bambi"), te iz tri subotičke osnovne škole, ali i vrtića „Marija Petković".
Najprije su se predstavili mališani iz Vrtića „Bambi" iz Male Bosne, koji su glumili na Balintovu pripovijetku „Najveći lopov među zvirima", za što ih je pripremila njihova odgojiteljica Marija Skenderović. Drugu predstavu su odigrali učenici OŠ „Ivan Milutinović" iz Subotice, koji su izveli predstavu po pripovijetki Balinta Vujkova „Ko je propio jorgan pokriva se šeširom". Njih su uvježbale njihove učiteljice Danijela Romić, Biljana Vojnić Hajduk i Sanja Dulić.
Predstavljene su i dvije nove knjige - nova knjiga poezije za djecu „Čudan ovaj bili svit" Josipa Dumendžića Meštra iz Bođana objavljena u nakladi Hrvatske čitaonice, te knjiga posvećena Balintu Vujkovu - zbirka njegovih do sada neobjavljenih pripovijetki „Šta u oca to u dice" koju su skupa izdali Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU „Hrvatska riječ".
Ovogodišnja manifestacija protekla je u znaku „Godine hrvatskih velikana u Vojvodini", među kojima je i Balint Vujkov, književnik i sakupljač usmenog narodnog blaga Hrvata i drugih naroda, čije je djelo bilo povodom da se prije jedanaest godina pokrene ova manifestacija.
Jedan od središnjih događaja „Dana" je stručno-znanstveni skup, na kojem su ove godine, među ostalim, tematizirani elementi i motivi u djelima, izazovi obrade i pristupi stvaralaštvu te sudbine hrvatskih književnika iz Vojvodine - Ante Evetovića Miroljuba, Ante Jakšića, Ivana Kujundžića, Balinta Vujkova i Stanislava Prepreka.
Skup je okupio osamnaest izlagača iz: Hrvatske (Tatjana Ileš, Sanja Vulić), Mađarske (Ernest Barić, Stjepan Blažetin, Silvestar Balić), Austrije (Robert Hajszan) i Vojvodine (Marina Balažev, Vladan Čutura, Nevena Mlinko, Zvonimir Pelajić, Željka Zelić, Mila Markov Španović, Vojislav Sekelj, Milovan Miković, Katarina Čeliković, Stevan Mačković, Bernadica Ivanković, Tomislav Žigmanov).
Valja istaknuti kako su stručni skup i ove godine pratili gimnazijalci koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku, kao jedan od oblika neformalne edukacije.
Prije početka stručnog skupa u galeriji Gradske knjižnice otvorena je izložba knjiga i fotografija spomenutih književnih velikana Hrvata u Vojvodini.
Na književnoj večeri priređenoj u četvrtak, 18. listopada, predstavljene su dvije nove knjige s narodnim pripovijetkama Balinta Vujkova i nakladnik iz Zagreba „Teovizija".
Prva knjiga „Šta u oca to u dice" sadrži do sada neobjavljene pripovijetke iz rukopisne ostavštine Balinta Vujkova, koje se nalaze na čuvanju u subotičkoj Gradskoj knjižnici. Ove je pripovijetke odabrala i priredila Bernadica Ivanković.
„U depou Gradske knjižnice postoji oko 150 do sada neobjavljenih narodnih pripovijedaka koje je sakupio Balint Vujkov. Za prvu zbirku odabrala sam 38 pripovijedaka koje sam tematski grupirala u pet odjeljaka. Uz pripovijetke su navedena imena kazivača, a postoji i rječnik manje poznatih riječi i izraza", objasnila je Bernadica Ivanković.
Predstavljene su i „Gradišćanske povidajke", objavljene u nakladi Panonskog instituta iz Pinkovca (Austrija), u kojoj su tiskane pripovijetke iz Austrije ranije objavljene u Vujkovljevim „Cvjetovima mećave".
„Sada su nam ponovno na jednom mjestu dostupne ove pripovijetke značajne za Hrvate u Austriji, budući da primjeraka 'Cvjetova mećave' skoro više i nema. Najveći dio ovih pripovijedaka Balint Vujkov je pobrao u Sjevernom Gradišću oko našega 'glavnoga grada' Željezna, odnosno Eisenstadta. Ova knjiga će nam dobro doći, poklonit ćemo je školama kako bi ih naši školarci mogli čitati i upoznati govor predaka, a može biti zanimljiva i za jezične analize", kaže priređivač, urednik i nakladnik knjige dr. Robert Hajszan iz Gradišća u Austriji.
Tijekom književne večeri predstavljen je i nakladnik iz Zagreba „Teovizija". To je prva privatna laička nakladnička kuća u Hrvatskoj koja objavljuje katoličku duhovnu literaturu. „Do sada smo objavili oko 170 naslova, među kojima i knjige ponajboljih hrvatskih katoličkih spisatelja: dr. Tomislava Ivančića, dr. Bonaventure Dude, prof. Ivana Goluba, fra Zvjezdana Linića i niza drugih teologa i laika spisatelja", kazao je vlasnik „Teovizije" Ivica Domaćinović.
„Dani" su predstavljeni na multimedijalnoj večeri u Velikoj vijećnici Gradske kuće, a na njoj su nastupili pjesnik iz Zagreba Željko Krznarić, zbor KUD-a „Bunjevačka zlatna grana" iz Baje; poeziju i pripovijetke kazivali su Marija Jaramazović i Davorin Horvacki, a publika je imala prilike čuti i tamburaše HGU „Festival bunjevački pisama" pod vodstvom prof. Mire Temunović, kao i mladog pjevača Emila Cvijina.
Predstavljena je i knjiška produkcija „Od Dana do Dana", o kojoj je govorio urednik kulturne rubrike u tjedniku „Hrvatska riječ" Davor Bašić Palković. On je proteklu godinu ocijenio vrlo dobrom budući da je u tom razdoblju tiskano 35 naslova, među kojima ima sve više znanstvenih i djela namijenjenih djeci.
„Imajući u vidu loše ekonomske prilike u zemlji u kojoj živimo, te status kulture, pa tako i onog dijela vezanog za knjigu i književnost, smatram kako je godina iza nas - sasvim pristojna. Nedvojbeno nam je zadaća u budućnosti zajedničkim snagama raditi na povećanju kvalitete produkcije te osnaživanju mladih snaga. Neznatnije, ali ipak veoma važno je i pitanje financijske potpore domicilne, ali i matične države, koja hrvatskoj zajednici u Vojvodini u svim, pa tako i u sferi kulture, kronično manjka", kazao je on.
Nazočnima se obratio i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. Slaven Bačić koji je naveo kako književnost i nakladništvo vojvođanskih Hrvata u posljednjih desetak godina cvjetaju unatoč materijalnim poteškoćama. „Nadam se da ćemo još puno puta održavati 'Dane Balinta Vujkova', a da će nagrade koje se dodjeljuju biti ne samo priznanje onima koji ih dobivaju, već i poticaj onima koji djeluju na području književnosti", rekao je dr. Slaven Bačić.
Kultura sjećanja
Vijence na bistu Balinta Vujkova u Parku književnika položili su predstavnici Organizacijskog odbora Dana Balinta Vujkova, Hrvatskog nacionalnog vijeća, Gradske knjižnice u Subotici i Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici čime je, po riječima organizatora, posvjedočena njihova odlučnost u izgradnji kulture sjećanja.
Jedna od redovitih sudionica „Dana Balinta Vujkova" dr. sc. Sanja Vulić iz Zagreba ističe orijentiranost ovogodišnjeg programa na književne velikane, budući da javnost o njima malo zna, te dodaje kako ova manifestacija ima budućnost u daljnjim istraživanjima i tumačenjima ovdašnjih autora i sakupljačke ostavštine Balinta Vujkova.
„Ljudi 'prolaze' škole, pa i studije književnosti a da za pojedine autore i njihova djela nikada nisu čuli. Ovakve manifestacije nedvojbeno pomažu da se to promijeni. Što se tiče budućnosti 'Dana Balinta Vujkova', svake će godine biti prilike da se nešto novo istraži. Književna i časopisna produkcija Hrvata na ovim prostorima nije mala, te će tu uvijek biti prostora za nove teme. Kod ove manifestacije uvijek prelazimo granice, tu su i drugi autori s područja Podunavlja, sve to može biti obuhvaćeno 'Danima', i svatko bi mogao naći nešto za sebe. Ima prostora i za daljnju obradu djela Balinta Vujkova, posebice u dijelu komparativnih istraživanja, primjerice usporedbe različitih motiva s ostalom hrvatskom narodnom književnošću", kaže Sanja Vulić.
Znanstveni novak iz Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj Silvestar Balić ocjenjuje važnom suradnju Hrvata iz Srbije i Mađarske na području znanosti, koja je bila vidljiva i na skupu u Subotici.
„Ovakvi skupovi, kakve i mi u Pečuhu organiziramo, a koji se odvijaju u manjinskom ozračju izvan matice, značajni su jer se tu bavimo našom kulturom, književnošću i našim autorima. Prvi puta sam na 'Danima Balinta Vujkova', svidio mi se program, a izlaganja su bila zanimljiva i poticajna", kaže Silvestar Balić.
Predsjednica Organizacijskog odbora „Dana Balinta Vujkova" Katarina Čeliković izražava zadovoljstvo ovogodišnjim izdanjem manifestacije.
„I ove godine ponudili smo bogat program namijenjen različitim ciljnim skupinama. Veliki je uspjeh tiskanje triju knjiga, od kojih su dvije s narodnim pripovijetkama Balinta Vujkova. Na stručnom skupu tematizirali smo djela naših književnih velikana. Vrijeme u kojem su oni živjeli i ideologije toga vremena znatno su utjecale na njih te su posljedice bile tragične, jer su im opusi ostali nepoznati i stručno neiščitani. Stoga je pred stručnjake književnosti stavljen zadatak kritički i stručno obraditi njihovo književno djelo. U radu stručnog skupa sudjelovalo je nekoliko mladih osoba koje tako osiguravaju kontinuitet u proučavanju književne baštine Hrvata u Podunavlju. Također, Zbornik radova treba tiskati nakon dva stručna skupa kako bi se radovi mogli što brže naći u javnosti", kaže Katarina Čeliković.
Nagrade Mikoviću i Sekelju
Nagrada za životno djelo na području književnosti dodijeljena je Milovanu Mikoviću, književniku, uredniku i jednom od ovdašnjih kulturnih poslenika koji je od početka sudjelovao u organizaciji „Dana Balinta Vujkova". „Uzimajući u obzir sva polja na kojima je djelovao, nesporno je da je Milovan Miković jedan od najvećih stvaralaca među vojvođanskim Hrvatima", zaključuje se u obrazloženju nagrade.
Prvi puta je na završnoj večeri proglašena najbolja knjiga za 2011. godinu pod nazivom „Emerik Pavić", koju dodjeljuje Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. Najbolja knjiga u 2011. je „Kako se branilo dostojanstvo" Vojislava Sekelja. Nagradu je dobitniku - Vojislavu Sekelju i Hrvatskom akademskom društvu kao nakladniku dodijelio ravnatelj Zavoda Tomislav Žigmanov. Više o ovome pročitajte ovdje.
„Dane Balinta Vujkova" organizirala je Hrvatska čitaonica u suradnji s Gradskom knjižnicom iz Subotice, a uz logističku potporu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Vrijednost ove manifestacije svojom materijalnom potporom potvrdili su Grad Subotica, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, upravu i nacionalne zajednice te Ministarstvo kulture i informiranja Republike Srbije, a očekuje se, kao i do sada, potpora Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske posredstvom Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu.
Tekst i fotografije: Hrvatska riječ