U znaku bogatog programa, namijenjenog kako djeci tako i odraslima, te promicanje i vrednovanje književne baštine i aktualne produkcije vojvođanskih Hrvata, protekli su ovogodišnji, trinaesti po redu, Dani Balinta Vujkova. Ova, najveća književna i jedna od najvećih manifestacija u prostoru kulture ovdašnje hrvatske zajednice održana je od 23. do 25. listopada 2014. godin, na više lokacija u Subotici, u organizaciji Hrvatske čitaonice i Gradske knjižnice Subotica uz logističku potporu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Narodna književnost u školi
Dani su tradicionalno počeli programom za djecu Narodna književnost u školi koji je okupio oko 450 učenika i djece iz vrtića iz cijele Vojvodine, te pokazao kako ikavica nije strana mladim naraštajima, koji su poruke narodnih pripovijedaka prenijeli putem popularnih igrokaza.
U hrvatskom kulturnom centru Bunjevačko kolo 23. listopada 2014. godine djeca su imala prilike čuti stare priče koje su Balintu Vujkovu ispripovijedali naše dide i majke, a on ih zapisao. Osim priča, djeca su, kao dar „Školske knjige“ slušala i jednog velikog hrvatskog pjesnika, Paju Kanižaja. Što je najgore što čovjeka može zadesiti zapisao je Balint Vujkov, a prikazala su djeca iz vrtića „Marija Petković – Biser“. Predstavu Od linosti nema veće žalosti djeca su uvježbala uz pomoć odgojiteljica Nade Poljaković i Mirjane Ivanković.
Drugi igrokaz bio je u izvedbi učenika OŠ „Matija Gubec“ iz Tavankuta, koji su išli u potragu za najvećim blagom – je li to ljubav ili nešto drugo, moglo se vidjeti u predstavi Ždribac zlatne grive koji su s djecom prema narodnoj bajci bunjevačkih Hrvata koju je zapisao Balint Vujkov, pripremile učiteljice Marica Skenderović i Kristina Kovačić.
Kao i prethodnih godina, djeca su uz bogati program dobila i najnoviju knjigu iz Balintova opusa, Bećarski poso, koju će moći posuditi u svojim školskim knjižnicama ili u Hrvatskoj čitaonici, a kako je djeci motivirajuće istakla Katarina Čeliković, mogu je i dobiti ukoliko budu sudjelovali na natjecanju za recitatore ili nekim drugim manifestacijama. Djecu i sve prisutne pozdravila je i Bernadica Ivanković, predsjednica Hrvatske čitaonice.
Program Narodna književnost u školi uveličala je nazočnost 450 djece iz škola diljem Vojvodine koja nastavu uče na hrvatskome jeziku ili pohađaju predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, a to su: vrtići „Marija Petković – Sunčica“ i „Biser“ iz Subotice, „Petar Pan“ iz Tavankuta i „Bambi“ iz Male Bosne. Zatim osnovne škole: „Matko Vuković“, „Ivan Milutinović“ i „Sveti Sava“ iz Subotice, „Ivan Milutinović“ iz Male Bosne, „Matija Gubec“ iz Tavankuta, „Vladimir Nazor“ iz Đurđina, „Pionir“ iz Žednika, „Ivan Goran Kovačić“ iz Sonte, „Ivo Lola Ribar“ iz Plavne, „Aleksa Šantić“ iz Vajske, „22. oktobar „iz Monoštora, „Bratstvo jedinstvo“ iz Bezdana, „Moše Pijade“ iz Berega te predstavnici iz Srijemske Mitrovice i Sota. Osim djece, prisutni su bili i Neven Marčić iz Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici, Blaško Stantić iz Gradske uprave zadužen za obrazovanje, Anđela Horvat iz Hrvatskog nacionalnog vijeća zadužena za obrazovanje, ravnatelji navedenih škola te nastavnici. Međutim, voditeljica Nevena Mlinko je najsrdačnije od svih uzvanika pozdravila unuku Balinta Vujkova, Nevenu Racić.
Nagrada za životno djelo
Središnji događaj Dana – Multimedijalna večer, priređena u Velikoj vijećnici Gradske kuće, protekla je u znaku dodjele triju književnih nagrada. Nagradu za životno djelo na području književnosti Balint Vujkov Dida, koju dodjeljuje organizator manifestacije Hrvatska čitaonica iz Subotice, dobio je Tomislav Ketig, književnik i enciklopedist iz Novog Sada. Ketig je književnu karijeru počeo objavljujući prve pjesme 1951. Piše i pripovijetke, romane, drame, eseje, studije i monografije iz kulture i povijesti te književne kritike. „U pjesničkim zbirkama, kako se ističe u natuknici o Tomislavu Ketigu u Hrvatskom biografskom leksikonu, ‘teži univerzalnosti i strukturnomu višeglasju, odnosno dramskoj napetosti kao stalnoj značajki svojega književnoga stvaralaštva’. Romani mu imaju snažnu povijesnu utemeljenost, a traganje za identitetom njihov je noseći motiv, te su stoga autobiografski sadržaji česte sastavnice narativa. U dramskim tekstovima ‘prošlost i suvremenost najčešće tematizira skokovitom dramatizacijom, živim dijalogom punim obrata, asocijativno i duhovito’“, istaknuto je, među ostalim, u obrazloženju nagrade.
Najbolja knjiga u 2013. godini
Nagrada Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata „Emerik Pavić“ za najbolju knjigu godine (ovoga puta u 2013. godini) pripala je knjizi Bunjevački put križa Tomislava Žigmanova u nakladi Katoličkog društva za kulturu povijest i duhovnost „Ivan Antunović“ iz Subotice. Povjerenstvo za dodjelu ove nagrade tu je knjigu izabralo između 27 naslova. Prema ocjeni Povjerenstva, Bunjevački Put križa predstavlja značajan iskorak u istraživanju, promišljanju i ponovnoj invenciji jednog široko prihvaćenog i dobro znanog vida pobožnosti, koju autor na uvjerljiv način približava današnjem čitatelju, u naporu da uspostavi ravnovjesje između kršćanskih i općeljudskih vrednota, okupljenih oko motiva muke. „One, u očima autora, ne smiju postojati samo u sadržajima nekadašnjih pobožnosti Križnoga puta i njezinom eventualnom trenutačnom ehu, već je te vrednote potrebno promicati i putem suvremenih izričaja u književnim djelima. Autentičnim autorskim iskazom ne samo dokumentarne, već i umjetničke vrijednosti, Tomislav Žigmanov izdvaja se u ovom djelu, napisanom inače na bunjevačkoj ikavici, kao pisac originalnih zamisli i lapidarnoga stila“, navodi se, među ostalim, u obrazloženju nagrade.
Nagrada „Matoš“ Anti Vukovu
Po prvi puta je dodijeljena i trijenalna nagrada ZKVH-a za najbolju knjigu poezije „Antun Gustav Matoš“ koja se dodjeljuje za razdoblje od 2011. do 2013. godine. Između 10 naslova, Povjerenstvo je odlučilo ovu nagradu posthumno dodijeliti Anti Vukovu za knjigu Boca bez poruke, objavljenu 2013. u nakladi NIU „Hrvatska riječ“ iz Subotice. Nagradu je primila njegova kćer Johanna Vukov. „Poetika Ante Vukova, ozbiljena u knjizi Boca bez poruke, smjera na pjesnički obuhvat cjeline svijeta i života. U njoj zatičemo zaokruženu filozofiju razumijevanja vlastitosti, koja je dana u obličju autobiografskoga manifesta, čiju topografiju čine nesvakidašnji odsjaji mudrosti života i odrazi začudnih ljepota svijeta. U temelju su slike svijeta u zbirci pjesama Boca bez poruke sastavnice posuđene iz filozofije dalekoga Istoka, koje se okupljaju oko vrijednosti uzmicanja od svijeta, nenasilnosti, posvećenosti miru, prihvatu sudbine, traganju za smislom života koji nije zadan u okružju koji se zatiče, stalnom radu u duhovnome rastu, zauzetosti za trpljenike nepravdi ma gdje oni bili... Vukov je tako u svoj ‘boci bez poruke’ iznio na vidjelo iz prostora vlastite osame ono što smatra za život važnim“, ističe se u obrazloženju nagrade.
Knjiška produkcija
Ova manifestacija redovito donosi pregled i analizu knjiške produkcija Hrvata u Srbiji između dvaju posljednjih Dana Balinta Vukova, o kojoj je ovoga puta govorio v. d. urednika nakladničke djelatnosti NIU „Hrvatska riječ“ i književnik Zvonko Sarić. U proteklih godinu dana objavljen je ukupno 31 novi naslov, što je za 12 knjiga više nego u razdoblju od prijašnjih 365 dana. U odnosu na ranije razdoblje, dominantna je suvremena produkcija, odnosno većinom su tiskana djela živućih autora. „Ovdašnja knjiška produkcija nas Hrvata jest jedan od legitimnih dokaza i tragova našeg postojanja“, ocijenio je Sarić. Iako trenutačno stanje ukazuje da smo „na dobrom putu“, Sarić je naglasio da u ovom području i dalje postoje brojni izazovi. „Primjerice, još uvijek nije riješeno otvorenje Katedre za kroatistiku na Filozofskom fakultetu novosadskog sveučilišta. Dobro je što postoje književni časopisi Nova riječ i Klasje naših ravni putem kojih se kroz riječ kritike može, korak po korak, upoznavati koliko su književna djela ovdašnjih Hrvata korespondentna i relevantna sa suvremenim književnim stvaralaštvom. Ostaje i otvoreno pitanje koliko možemo s našom knjiškom produkcijom senzibilizirati javnost u Srbiji o našim manjinskim problemima, ali i pitanje u kojoj su mjeri ovdašnji hrvatski književnici integrirani u Hrvatsko društvo književnika, a za mene je značajno i pitanje mogućnosti integriranja ovdašnjih hrvatskih književnika u program hrvatskih škola, odnosno da se nađu i u hrvatskim čitankama u Republici Hrvatskoj“, naveo je Sarić.
Predstavljena nova knjiga Balinta Vujkova: Bećarski poso
Dani Balinta Vujkova redovito pred čitatelje donose i novu knjigu vezanu za bogat opus književnika i sakupljača narodnih pripovijedaka čije ime nose. Ove je godine tako u nakladi Hrvatske čitaonice i ZKVH-a tiskana knjiga Bećarski poso koja sadrži 41 do sada neobjavljenu narodnu pripovijetku Vujkova. Naime, kako je predstavljajući knjigu istaknula Bernadica Ivanković, u trezoru subotičke Gradske knjižnice preostalo je još oko 80 neobjavljenih Vujkovljevih pripovjedaka.
Zbirka Bećarski poso opisuje neke, najčešće loše osobine čovjeka: kazivači u pripovijetkama osuđuju lakomost, škrtost, pijanstvo, lijenost, lopovluk, a ističu domišljatost, poštenje, snalažljivost i rad. Knjiga sadrži i rječnik manje poznatih riječi i izraza koji je izradio Zlatko Romić.
Stručno savjetovanje
Nakon odluke da se stručno-znanstveni skup priređuje bijenalno, ove je godine u sklopu Dana, u suradnji s Gradskom knjižicom iz Subotice, održano dvodnevno stručno savjetovanje pod nazivom Knjiga do djece – knjiga za djecu, na kojem je sudjelovalo trideset predavača, među koji su bili knjižničari, profesori, nakladnici i ilustratori knjiga za djecu iz Srbije, Hrvatske i Mađarske. Oni su pokušali odgovoriti na kompleksne izazove prilagođavanja suvremenim trendovima života u kojima se čitalačke navike smanjuju, a posljedice (ne)čitanja ostavljaju porazne tragove na mnoge mlade generacije.
Po riječima predsjednice Organizacijskog odbora Dana Balinta Vujkova Katarine Čeliković jedan od zaključaka savjetovanja jest uspostaviti suradnju knjižnica i nastavnika te pronaći nove metode u radu s najmlađima, već od rada u obitelji, vrtiću, školi. „Nakladnici pak trebaju raditi na knjigama za djecu koje će biti i vizualno privlačne, sadržajno kvalitetne i tako doći educirati buduće čitatelje. Istaknuta je potreba nacionalne promocije važnosti navike čitanja, napose povezivanje i mobilizacija struke (knjižničara) te stvaranje partnera na svim razinama, s nakladnicima, institucijama, školskim knjižnicama. Nakon predstavljanja brojnih primjera dobre prakse u radu s najmlađima u knjižnicama, uz iznimno kvalitetne, najčešće lokalne programe, sa savjetovanja je upućen apel za što skorije umrežavanje partnera- knjižnica između Srbije, Hrvatske i Mađarske čime bi se proširilo stručno obrazovanje i još kvalitetnije radilo na poticanju čitalačkih navika. Vjerujemo kako će ovo savjetovanje imati brojne pozitivne akcije od koristi za nas i one koji su sudjelovali u radu. Krajem godine radovi će biti tiskani u zborniku“, kaže Katarina Čeliković.
Izložba ilustracija Dražena Jerabeka
U okviru Dana, u vestibulu Gradske kuće priređena je izložba ilustracija likovnog umjetnika Dražena Jerabeka iz Osijeka. „Ja sam ilustrator publikacija za djecu, ali sam primijetio kako se moji radovi često sviđaju i odraslima. Tako da sam zapravo ilustrator za odrasle koji su još uvijek djeca. Ja nikad neću odrasti, zato jer se volim igrati. Otvorenost i neposrednost koju djeca posjeduju su mi inspiracija. Naša misija je da svijet učinimo ljepšim, odnosno da se sjetimo tko smo – da smo oduvijek bili i da jesmo djeca“, kazao je Jerabek.
Sudionici Dana su također položili vijenac na bistu Balinta Vujkova u parku iza Gradske kuće. Manifestaciju je pratio i kulturno-umjetnički program. U sklopu multimedijalne večeri nastupili su glumci iz Hrvatske – Vlatko Dulić (koji je kazivao jednu pripovijetku Balinta Vujkova), te Davor Svedružić koji je izveo ulomak iz predstave Bunjevački blues, zatim mješoviti zbor i klapa HKPD-a „Jelačić“ pod ravnanjem Vesne Kesić Krsmanović, Dječji orkestar HGU „Festival bunjevački pisama“ pod vodstvom Mire Temunović i Mila Kujundžić (vokal) kao i mladi recitatori – Augustin Žigmanov i Davorin Horvacki.
U okviru pratećeg programa Dana Balinta Vujkova, na Dječjem odjelu Gradske knjižnice upriličen je i mini sajam knjiga za djecu uz sudjelovanje nakladničkih kuća iz triju zemalja: „Kreativnog centr“a (Srbija), „Móre“ (Mađarska) i „Školske knjige“ (Hrvatska).
Tekst: J. Dulić Bako i Davor Bašić Palković
Fotografije: Hrvatska riječ