Šestu godina zaredom, festival nastao u suradnji jedne udruge iz Srbije (subotička HGU Festival bunjevački pisama) i jedne glazbene škole u Hrvatskoj (Glazbena škola Požega), pridonosi glazbenom razvoju, ali i povezivanju mladih tamburaša iz ovih dviju država. Riječ je o Tambura instrumental festivalu koji je natjecateljskog karaktera i koji se održava bijenalno u Požegi i Subotici. Ove godine festival je održan u Subotici (25. i 26. ožujka 2019.), u svečanoj dvorani ovdašnje Muzičke škole. Ukupno je okupio oko stotinu tamburaša iz 18 glazbenih škola iz Srbije (Subotice, Sombora, Ade, Bečeja, Pančeva, Kule, Apatina, istureni odjel Sonta, i Novog Sada) te Hrvatske (Požege, Slavonskog Broda, Virovitice, Zaboka, Sesveta, Siska, Osijeka, Zagreba – Podsused i Vukovara).
Foto: facebook stranica HGU Festival bunjevački pisama
„Iz godine u godinu imamo sve više sudionika, prve godine recimo nismo imali nijedan komorni sastav, a ove ih je godine bilo osam. Ovo je treći put da smo mi u Subotici domaćini, a prvi puta da se natjecanje održava u Muzičkoj školi, prirodnom okruženju za ovakav događaj. U tom smislu, raduje nas što je uprava škole prepoznala ovaj naš festival“, kaže Vojislav Temunović iz HGU Festival bunjevački pisama.
Najuspješniji osnovnoškolci
Natjecanja su održana na više razina, za učenike osnovnih odnosno srednjih muzičkih škola i akademija te u konkurenciji komornih sastava. Glazbenici solisti natjecali su se u kategorijama prim/bisernica i basprim/brač, i to u dvije žanrovske kategorije – klasične odnosno folklorne (narodne) glazbe.
Kada su u pitanju učenici osnovnih škola, oni su se natjecali u tri uzrasne kategorije. U prvoj najmlađoj najbolji u kategoriji prim/bisernica (klasična glazba) bio je Tadija Ivić, a u kategoriji basprim/brač Mihael Sarajčić. U drugoj uzrasnoj kategoriji, u skupini klasične glazbe, najbolji basprimaš bio je Josip Matanović, a najbolja primašica Antea Glavaš, dok je u kategoriji folklorne glazbe najbolji primaš bio Matija Ivković Ivandekić.
U trećoj uzrasnoj kategoriji, kada je u pitanju klasična glazba, najbolji basprimaš bio je Nikola Vilus, a primaš Marko Nosić, dok je u kategoriji folklorne glazbe najbolji primaš bio Igor Papuga.
Postignuća srednjoškolaca
I srednjoškolci su se natjecali u tri uzrasne kategorije. U prvoj, najbolja u kategoriji prime, a glede klasične glazbe, bila je Ivana Mačković, a u kategoriji folklorne glazbe najbolji je bio primaš Damir Pranjković. Najbolja basprimašica za ovaj uzrast u obje glazbene kategorije bila je Magdalena Temunović.
U idućoj uzrasnoj kategoriji natjecatelji su izvodili samo klasična djela. Najbolji primaš bio je Dominik Milošević (jedini s maksimalnih 100 bodova na cijelom natjecanju), a basprimaš Ivan Pleša.
Luka Juriša bio je jedini natjecatelj iz skupine studenata glazbenih akademija, a osvojio je prvo mjesto u toj kategoriji.
Komorni sastavi
Komorni sastavi natjecali su se u dvije kategorije. U prvoj najbolji je bio Komorni kvintet Sesvete, a u drugoj, glede klasične glazbe, najbolji je bio Komorni sastav (nonet) Glazbene škole Požega a glede kategorije folklorne glazbe Tamburaški kvintet Triola Muzičke škole Subotica.
Nastupe tamburaša kao članovi žirija u više kategorija ocjenjivali su profesori Veljko Valentin Škorvaga, Mira Temunović, Milan Pridraški, Marijan Paurić, Marina Kovač, Vladimir Međeši, Sanja Drakulić i Helena Harviljčak.
Svi nagrađeni solisti, kao i nagrađeni u kategoriji komornih sastava dobili su medalje, a osvajači Grand prix-ova pehare.
Evolucija tambure
Magistar tambure, predsjedavajući jednog od žirija i idejni začetnik Tambura instrumental festivala Veljko Valentin Škorvaga, kaže kako je kvaliteta izvedbe natjecatelja iz godine u godinu sve veća.
„To je posebna radost. Ja sam bio začetnik ideje o pokretanju ovog festivala koju je zdušno prihvatila udruga Festival bunjevački pisama koja to odlično organizira tu u Subotici. Radost je ponovno se vratiti u Suboticu i uživati u izvedbama mladih umjetnika. Tambura je evoluirala u umjetnički instrument i ravnopravno se nosi sada sa svim umjetničkim instrumentima od violine, klavira, gitare, flaute i svih drugih. Dobila je i visokoobrazovni status, jer je prije godinu i pol otvoren studij tambure u Osijeku, na Muzičkoj akademiji u Zagrebu otvoren je modul, a od iduće akademske godine bit će i integrirani petogodišnji studij. Još očekujemo da to napravi akademija u Novom Sadu, možda i Sarajevu, i na taj način ćemo povećati mogućnosti da mladi na najvišoj razini izučavaju tamburu i to znanje prenose na buduće generacije, ali i da tamburu plasiramo u svijet, kao što su to Španjolci učinili s gitarom ili Talijani s mandolinom“, kaže Škorvaga.
Organizaciji ovogodišnjeg festivala pridonijela je i Muzička akademija Zagreb. Idući, sedmi Tambura instrumental festival bit će održan u Požegi.
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)
