Izložbu „Slike od slame i 'božićnjaci' bačkih Hrvata Bunjevaca“ u Etnografskom muzeju u Zagrebu 6. prosinca 2014. godine otvorio je zamjenik pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Tedi Lušetić. U osvrtu na izložbu naglasio je kako bogatstvo naše tradicije moramo osobito čuvati. Također je istaknuo kako je grad Zagreb rado dao potporu izložbi koju će ovih blagdanskih dana moći vidjeti Zagrepčani i ostali gosti grada.
U pozdravnoj riječi ravnatelj Etnografskog muzeja Damodar Frlan izrazio je zadovoljstvo što u adventsko vrijeme muzej može predstaviti ovu izložbu. Naglasio je, kako su obje teme predstavljene na izložbi izuzetno važne za identitet Hrvata Bunjevaca.
Organiziranjem ove i sličnih izložbi Etnografski muzej daje doprinos kulturnoj opstojnosti Hrvata, ali i obogaćuje kulturnu ponudu grada Zagreba, istaknuo je ravnatelj.
Predsjednik HKPD-a „Matija Gubec" iz Tavankuta Ladislav Suknović izrazio je zahvalu svima koji su omogućili da se ova izložba predstavi u Zagrebu. „Jedna je slika tisuću riječi, sve su ove slike otkinuti dijelovi naših života, dio su naših uspona, i životnog ponosa. Njihov je jezik slikovit, ali ako se prepustite toj tišini sami ćete otkriti koliko je rječita, puna priče i uspomena“, rekao je Suknović.
Predsjednik Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata iz Zagreba Anton Vujević kratko je predstavio rad Društva, a potom je temeljem osobnih sjećanja prisutnima predstavio što je poglavito djeci na salašima značio božićni kolač.
Izaslanik zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, moderator Nadbiskupskog duhovnog stola mons. Nedjeljko Pintarić podsjetio je da kardinal u mnogim pastirskim putovanjima koje poduzima izvan Zagrebačke nadbiskupije rado odlazi gdje žive Hrvati izvan Hrvatske, pa je tako više puta bio i među Hrvatima u Vojvodini.
Dr. Ivica Ivanković Radak prisutnima se obratio u ime Katoličkog društva za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović“ iz Subotice rekavši da predstavljanje umijeća izrade božićnjaka nije samo eksponat, nego znak i dar svih vrijednih domaćica, te istaknuo jedinstvene slike od slame. „Ponosni smo što danas možemo pokazati svima to bogatstvo i vlastitost baštine“, rekao je.
U glazbenom dijelu sudjelovale su članice HKPD-a „Matija Gubec" iz Tavankuta.
Inicijatori izložbe su HKPD-a "Matija Gubec", Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta, Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata iz Zagreba i Katoličko društvo za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović“ iz Subotice.
Na izložbi su se mogle vidjeti 42 slike od slame koje su dio bogate Zbirke naive u tehnici slame Hrvatskog kulturnog prosvjetnog društva „Matija Gubec“ iz Tavankuta. Slike se od 2010.godine i stručno obrađuju u Galeriji Prve kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu. Početak izrade ovakvih slika seže u šezdesete godine prošloga stoljeća, pa se tako na izložbi mogu vidjeti dvije slike nastale 1966. i 1967. godine. Posljednja u nizu izloženih slika nastala je ove godine.
Na drugom dijelu izložbe predstavljeno je 25 božićnjaka. Njih trinaest napravile su žene u Tavankutu, Subotici, Novom Žedniku, Somboru, Đurđinu i Starom Žedniku. Dvanaest božićnjaka napravljeno je u Zagrebu i Sisku, s time da valja naglasili da su se u izradu uključili i učenici Škole primijenjene umjetnosti i dizajna.
Izložba kojom su zagrebačkoj publici predstavljani stari običaji bunjevačkih Hrvata, jedinstvena umjetnost radova od slame i božićnog kolača „božićnjaka“, Etnografskom je muzeju bila postavljena do 12. siječnja 2015.
Tekst: IKA (preuzeto s web stranica HMI)
Fotografije: HKPD „Matija Gubec“
