Svjetlo na kraju tunela, kada je pandemija koronavirusa u pitanju, sve nam je bliže i, kako se čini, laganim koracima približavamo se kraju ovog neočekivanog i izazovnog puta koji će na svim poljima donijeti izvjesne promjene. Nakon ovog čeka nas jedno opet novo i vjerojatno puno duže putovanje koje će prije svega zahtijevati oprez, strpljenje i veliku odgovornost. Dok se sve ne vrati u neku svoju normalu, u trećem i ujedno posljednjem dijelu priče o udrugama kulture u doba korone, saznajte kako su one funkcionirale u izvanrednom stanju i koje su to moguće posljedice zastoja u njihovom radu.

Funkcioniranje u izvanrednim okolnostima

Udruženje građana Urbani Šokci iz Sombora i u ovim je teškim vremenima na izvjestan način radilo na realiziranju postavljenih planova za 2020. godinu, a o njima predsjednica ove udruge Marija Šeremešić kaže:
„Terenski zapisi se sređuju i plan nam je do kraja godine tiskati tri knjige. Planirali smo u svibnju u okviru prvog dijela Dana hrvatske kulture održati Međunarodni okrugli stol O Šokcima je rič na kojemu bi sudionici izlagali sažetke radova na temu Šokci u Bačkoj, a do jeseni objaviti zbornik i predstaviti ga na završnoj manifestaciji, ali izlaganja sažetaka odgađamo do jeseni. Pripremamo za tisak i kuharicu starih monoštorskih jela, potom monografiju o radu Udruženja za prvih deset godina djelovanja i izložbu fotografija oglavlja i povezivanja Šokica Monoštora u XX. i XXI. stoljeću.“
Kako dodaje, sudjelovanja na znanstvenim skupovima su odgođena pa se za sada ne zna hoće li ove godine sudjelovati na Pasionskoj baštini ili na Šokačkoj riči, a očekuje se i predstavljanje prvog Zbornika O Šokcima je rič u Osijeku.
Kada je humanitarni angažman u pitanju, Marija Šeremešić kaže kako su se mlađi članovi na razne načine uključili u rad humanitarnih organizacija, a ima ih i u gradskom stožeru.
Nakon što su onemogućeni izravni kontakti, vodstvo i članovi Hrvatske čitaonice Fischer iz Surčina svoju su komunikaciju nastavili putem viber grupa, a u dva navrata su održane i telefonske konferencije koje su vrlo uspješno zamijenile sastanke. Budući da je izvanredno stanje obuhvatilo najveći kršćanski blagdan, a tradicionalna uskrsna izložba nije mogla biti održana u prostorijama spomenute čitaonice, njezina predsjednice Katica Naglić kaže kako su, potaknuti suvremenim trendovima, napravili virtualnu uskrsnu izložbu koja se može pogledati na adresama: https//youtu.be/M8qbyrs4FA4 i https//youtu.be/JUy_yqxhVco. 
„Neki članovi literarne sekcije su svoje tekstove o ovom vremenu objavili također na društvenim mrežama i tako smo uspjeli smanjiti izolaciju pojedinaca, objediniti i podijeliti rezultate rada kao i doprijeti do većine članova udruge“, ističe Naglić dodajući kako su se članovi udruge, potaknuti prije svega ljudskošću, a potom i podstrijekom uprave, samostalno organizirali u pružanju humanitarne pomoći bližnjima.
U Hrvatskoj čitaonici Subotica su po proglašenju izvanrednog stanja zaustavljene sve aktivnosti koje su se odnosile na međusobni kontakt i preusmjeren je rad od doma, te je online nastavljena organizacija onih aktivnosti koje su moguće, kao i priprema knjiga koje se planiraju tiskati ove godine. Budući da se radi o ustanovi kulture koja se bavi manifestativnim programima, njezina predsjednica Bernadica Ivanković kaže kako su prije proglašenja izvanrednog stanja bili u jeku priprema nekoliko manifestacija. 
„S recitatorima smo se pripremali za smotru recitatora koja na žalost nije održana, a s pjesnicima smo pripremali knjigu i susret pučkih pjesnika Lira naiva koji također neće biti održan u svibnju. Započeli smo pripreme za Dane hrvatske knjige i riječi koji bi trebali biti održani na jesen. Nadamo se da ćemo po završetku izvanrednog stanja ubrzo moći nastaviti prije svega normalan svakodnevni život, a samim tim i rad udruge“, navodi Ivanković. 

Bez osobnih kontakata

Predsjednica Udruge Široko iz Niša Ivanka Spasić kaže za naš tjednik kako u jeku epidemije nisu održavani nikakvi susreti i uspostavljani osobni kontakti, prije svega zato što ova udruge poštuje upute i preporuke Liječničke komore Srbije o tome kako se treba ponašati i djelovati u svakodnevnom životu i radu, a također i zbog rasutosti članova u više gradova na jugu Srbije, ograničenih resursa te nedostatka prostora. Kako dodaje, na određenim lokacijama, na zamolbe, pruža se administrativna pomoć preko društvenih mreža, a dostupni su kontakti članova Upravnog odbora Udruge. 
U međusobnom kontatku samo putem društvenih mreža su i članovi Hrvatskog kulturnog društva Šid iz Šida, koje u vrijeme izvanrednog stanja također nije funkcioniralo, ali su, kako ističe predsjednica ove udruge Zorica Šafarik, u iščekivanju da nastave s redovnim radom.
U vrijeme pandemije nije funcioniralo, tj. bez aktivnosti bilo je i Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Tomislav iz Golubinaca.
„S obzirom na to da su sve najavljene manifestacije u bliskoj budućnosti otkazane, zabranjena su okupljanja, uveden je policijski sat i slično i sami smo morali prekinuti organizaciju događaja koje smo planirali najprije za proljetno razdoblje, odnosno početak ljeta, tako da smo sada u fazi stagnacije i čekamo neko bolje vrijeme kako bismo ponovno nastavili s radom“, kaže predsjednica Anita Žanić.
Kada je pružanje pomoći u pitanju, budući da većina članova živi na selu, gdje su u ovom razdoblju aktualni brojni poljoprivredni radovi, zbog potrebe za osiguravanjem osobne egzistencije, nemaju se vremena baviti humanitarnim radom i sudjelovati u sličnim aktivnostima, pogotovo ako se uzme u obzir ograničeno kretanje zbog policijskog sata.
Hrvatsko-bunjevačko kulturno-umjetničko društvo Lemeš iz Lemeša je u vrijeme izvanrednog stanja također u mirovanju, rukovodstvo udruge komunicira putem telefona, e-maila i društvenih mreža i aktivnosti su svedene na minimum. Predsjednica Marija Bagi kaže kako članovi nisu angažirani po pitanju pružanja humanitarne pomoći, ali su za Uskrs osigurali dva paketa svojim sugrađanima u teškom materijalnom stanju.

Što i kako dalje

Kao jedan od problema kada udruge nastave sa svojim radom, predsjednica somborskog Udruženja građana Urbani Šokci Marija Šeremešić navodi vrijeme, u smislu da će sve udruge svoje programe ostaviti za jesen pa će najvjerojatnije doći do češćih preklapanja. S druge strane, mnogo veći problem su financije.
„Nismo ušli u program raspodjele sredstava iz županija Hrvatske, koji je prošle godine provodilo Hrvatsko nacionalno vijeće, već nam ostaju samo natječaji i to je veliko pitanje kako će se, kada i s koliko sredstava realizirati. Planovi su tu, radi se, jedino ne znamo koliko ćemo od toga svega i ostvariti“, ističe ona.
Najveća šteta u slučaju surčinske Hrvatske čitaonice Fischer je, prema riječima Katice Naglić, što se ne održavaju probe tamburaškog orkestra, glazbene sekcije, kreativne i dječje radionice, literarne večeri. „Koncert glazbene sekcije i dalje je na čekanju, odgođena je proslava Svjetskog dana poezije, kao i manifestacija Srijemci Srijemu planirana za 16. svibnja gdje bismo mi bili domaćini. Odgođen je i rok izdavanja dvije knjige – Rodovi katoličkih prezimena u Surčinu i Kako je umirao moj narod, koje nam predstavljaju realizaciju dva projekata s natječaja. U vrijeme pandemije raspisana su dva natječaja Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i ove prijave je bilo posebno teško pripremiti, jer neke dokumente nismo bili u mogućnosti pribaviti zbog toga što šalterske službe državnih tijela ne rade“, navodi Naglić dodajući kako im ovo stanje za sada neće izazvati financijske poteškoće, jer se od samog osnutka Udruge domaćinski brinu o dobivenim sredstvima. 
Vjerojatno najveći problem za Hrvatsku čitaonicu u Subotici bit će neizvjesnost, odnosno na koji način i kako nastaviti organizaciju pa i održavanje manifestacija ove ustanove koje su uglavnom od pokrajinskog značaja i okupljaju veliki broj ljudi na jednom mjestu. 
„Pred nama su mnoge nepoznanice. Vjerujem da će biti promjena u datumima, načinu organizacije i realizacije ali za sada nam nije poznato kako će sve to izgledati. Svakako ćemo poštovati sve mjere koje se od nas budu tražile i nadamo se da ćemo se vrlo brzo moći vratiti svakodnevnom uobičajenom životu i aktivnostima“, ističe Bernadica Ivanković.
Da će se zastoj u radu odraziti na daljnje funkcioniranje sigurna je predsjednica udruge Široko Ivanka Spasić. Ističe kako su im financije i bez ovog zastoja bile najveći problem, te izražava nadu da će uz nekolicinu projekata koje neće moći realizirati ipak ostvariti one planirane za kraj godine.   
Kao i na sve druge, cjelokupna situacija će se negativno odraziti i na šidsko Hrvatsko kulturno društvo, uvjerena je njegova predsjednica Zorica Šafarik.
„Ove godine HKD ima mali jubilej - 10 godina od osnivanja, što je na crkveni god srca Isusovog, pa se nadamo da će se do jubileja situacija stabilizirati i da ćemo ga moći dostojno obilježiti. Trebali bismo već početi tiskati zahvalnice za sve koji su do sada pomogli u radu udruge. Kako je izvanredna situacija utjecala na projekte i natječaje koji su bili raspisani za dodjelu sredstava, još uvijek nismo dobili odgovore jesmo li prošli ili ne, tako da za sada sredstva još nemamo“, kaže Šafarik.
Zbog toga što su sve aktivnosti u fazi mirovanja, predsjednica lemeškog HBKUD-a Lemeš Marija Bagi uvjerena je da će biti poteškoća s ponovnim pokretanjem rada Udruge.
„Kao prvo, nemogućnost nastavljanja aktivnosti (folklor, dramska sekcija) koje su prekinute neposredno prije općinskih natjecanja. Ionako smo imali problem s opadanjem članstva zbog odlaska na školovanje ili na rad u inozemstvo, a sada će se taj broj drastično smanjiti. Planirane tradicionalne manifestacije poput Dužijance i Memorijala Antun Aladžić sigurno nećemo moći ispratiti onako kako smo planirali. Financije su nam inače ograničene, a sada ćemo imati problem da dobivena sredstva moramo preinačiti kako bismo ih mogli opravdati. Moramo se prilagoditi vremenu, jer će i u narednih nekoliko mjeseci javni nastupi biti ograničeni pa ćemo naše aktivnosti publici morati predstaviti na neki drugi način«, pojašnjava Bagi.  
Predsjednica HKPD-a Tomislav iz Golubinaca Anita Žanić nada se da zastoj u radu neće umnogome utjecati na daljnji rad Društva. Dapače, ona vjeruje kako će udaljenost i izolacija imati suprotan utjecaj i da će ih potaknuti da se nakon izvanrednog stanja više međusobno druže i rade. 
„Sigurno će doći do promjena u planu i kalendaru naših događaja za ovu godinu, ali sve se to da nakodnaditi u drugoj polovici godine, naravno ako i druge institucije budu imale razumijevanja, napose što se tiče dodjele financijskih sredstava i natječaja. U tom smislu, ne očekujemo veće probleme glede same realizacije projekata, samo je pitanje kako će život funkcionirati nakon ove pandemije i kojim tempom ćemo se vraćati redovitim aktivnostima“, navodi Žanić.
Ista briga svih sedam predsjednica navedenih udruga kulture, kao i svih nas nakon završetka ove pandemije jest neizvjesnost. Međutim, ova je neizvjesnost, za razliku od one pred početak pošasti, kada smo se osjećali potpuno nemoćno i u okovima nečeg posve nepoznatog, možda ipak manje zastrašujuća i više ovisi o nama. O našem strpljenju, trudu, angažmanu i spremnosti da se prilagodimo novim okolnostima i drukčijem načinu života.

Izvor: Hrvatska riječ (I. Petrekanić Sič)