Svečanost Dužijance održavana je nakon završene žetve na bunjevačkim salašima, u sada već davnim godinama druge polovice XIX. stoljeća, sve do sredine XX. stoljeća, kada je žito ručno košeno, a svečanost su organizirali domaćini, za žeteoce. Iz svečanog čina obiteljske Dužijance, kojim se posebno izražavala zahvala Bogu na rodu žita, izrasla je prva javna svetkovina Dužijance, koja je održana 1911. godine, u crkvi svetog Roka u Subotici, čiji je nositelj bio župnik Blaško Rajić. Ove godine, najvažnija svetkovina iz kulturne tradicije bunjevačkih Hrvata održava se 102. put u javnosti, a manifestacija je počela svećenjem žita na Markovo 25. travnja, na žitištu Martina Gabrića na Verušiću. Blagoslov je obavljen na njivi, gdje će biti održana i ovogodišnja manifestacija Takmičenje risara, ali prije toga nas čekaju drugi događaju u okviru manifestacije Dužijanca. Stari običaj preskakanja vatre održan je na Sv. Ivana Cvitnjaka, 24. lipnja, također na salašu Martina Gabrića, a sljedeća manifestacija koja slijedi je Dužijanca malenih.
„Dužijanca malenih, koja se ove godine održava peti put, evo, možemo tako reći, slavi mali jubilej, a bit će održana tijekom dva dana, 7. i 8. srpnja", kaže Marinko Piuković, predsjednik Organizacijskog odbora Dužijance 2012.
„Za prvi dan predviđeni su izlet i etno radionica na salašu Vlatka Vojnića Purčara u Durđinu. Radionica ima za cilj educirati djecu o našem tradicionalnom običaju - Dužijanci, a djeca će imati priliku od slame praviti razne predmete koje su nekada risari sami izrađivali, kao što su prstenje ili jednostavnije perlice. Za djecu će biti pripremljeno jedno od tradicionalnih jela bunjevačkih Hrvata - tarana, kako bi gosti upoznali i taj segment naše tradicije. Navečer će biti održana folklorna večer i predstavljanje malog bandaša Emila Cvijina i male bandašice Josipe Kujundžić na gradskom trgu u Subotici. Bit će to večer folklora dječjih skupina, imat ćemo goste iz Hrvatske, Mađarske i iz Vojvodine, a nastupit će i dječje skupine subotičkih kulturnih udruga. Drugoga dana održat će se sveta misa u 10 sati u subotičkoj katedrali sv. Terezije Avilske. Svi sudionici koji su nastupili na prethodnoj folklornoj večeri bit će pozvani prisustvovati na misi, kako bi uveličali svečanost i vidjeli da Dužijanca nije samo folklorna manifestacija, nego da ima duhovno-religioznu dimenziju. Nakon mise, planiran je mimohod do Gradske kuće, gdje će u Velikoj vijećnici mali bandaš i bandašica predati kruh gradonačelniku."
Prema programu Dužijance 2012., slijedi otvorenje 27. saziva Prve kolonije naive u tehnici slame, 13. srpnja u Tavankutu. Ovaj saziv slamarki trajat će do 21. srpnja.
Takmičenje risara jedna je od značajnijih manifestacija u programu Dužijance. Osnovni sadržaj je natjecanje u ručnom košenju pšenice, a zadržan je naziv takmičenje, jer se pod tim nazivom prvi put pojavljuje 1968. godine, na prvoj gradskoj manifestaciji Dužijance.
„Ova manifestacija počet će okupljanjem risara natjecatelja na salašu Martina Gabrića, a onda će risari biti ispraćeni na njivu, gdje će se obaviti pletenje užadi. Ove godine natjecat će se 30 risarskih parova, a dolaze nam gosti iz Hrvatske i Mađarske. Slijedi 'risarski ručak' (doručak), koji će biti poslužen na prešanim balama slame, a u ponudi će biti domaća 'kiselna', domaća slanina pripremljena od svinja mangulica, luk, sol i začinska paprika, kao i somuni kruha. Svi nazočni na ovoj manifestaciji bit će počašćeni, dakle i oni koji su došli pratiti natjecanje. 'Risarski ručak' prilika je da se proba hrana napravljena na tradicionalan način bunjevačkih Hrvata. Nakon 'ručka' bit će održano natjecanje žetelaca i proglašenje pobjednika. Ovom prilikom bit će prikazan i rad stare vršalice, kao i rad starih kosačica. O strojevima kao i prethodnih godina skrbi Lazar Baraković, dok Stipan Romoda već godinama unatrag priprema stari traktor koji pokreće vršalicu. Na imanju domaćina Gabrića nalazi se i stari salaš koji je trenutačno napušten, ali ga želimo 'oživjeti', napraviti etno-postavku, urediti sobe kako su one nekada izgledale na ovdašnjim bunjevačkim salašima. Salaš se trenutačno prekriva trskom. Otvorenje planiramo za dan prije početka Takmičenja risara", kaže Marinko Piuković i naglašava kako će i ove godine na manifestaciji u revijalnom dijelu biti zastupljeni mladi risari, koje tek očekuju buduća natjecanja. U večernjim satima istoga dana na salašu domaćina Gabrića bit će održano risarsko kolo, narodno veselje, gdje će svirati tamburaši.
I ove će godine biti održano natjecanje aranžera izloga s ciljem da se i na taj način u gradu prezentira Dužijanca, a svečanosti dužijance bit će održane i u Starom Žedniku i Bajmoku 15. srpnja, Tavankutu 22. srpnja, Maloj Bosni 29. srpnja, a istoga dana bit će održana tradicionalna konjička utrka Dužijanca na subotičkom Gradskom hipodromu. Samostalna izložba kruna i perlica Jozefe Skenderović bit će otvorena 27. srpnja u subotičkoj Suvenirnici, dok će se u Đurđinu i Ljutovu dužijance održati 5. kolovoza.
Na programu Dužijance 2012. je otvorenje izložbe s 15. međunarodne likovne kolonije Bunarić 2011., u HKC-u „Bunjevačko kolo" 7. kolovoza, kao i književna večer u organizaciji Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović", 9. kolovoza, također u svečanoj dvorani Centra.
Središnja proslava Dužijance 2012. započinje tamburaškom večeri 10. kolovoza, kada će na gradskom trgu biti predstavljeni bandaš Marko Križan i bandašica Snežana Nović.
„Tada je na programu i izbor pratitelja i bit će odabrana tri najljepša para koji će biti u pratnji bandaša i bandašice, a cilj nam je da te večeri nastupe svi subotički tamburaši. Svečano Večernje će biti održano sljedećeg dana, 11. kolovoza, u subotičkoj katedrali. Misu će predvoditi mons. Stjepan Beretić. Navečer na gradskom trgu slijedi Risarska večer i nastupi folklornih ansambala. Ujutro, 12. kolovoza, je ispraćaj i blagoslov bandaša i bandašice iz crkve sv. Roka, povorka do katedrale i svečano euharistijsko slavlje, koje će u katedrali predvoditi gost biskup varaždinski mons. Josip Mrzljak. Nakon svete mise svečana povorka će proći gradom i na gradskom trgu bandaš i bandašica će predati kruh gradonačelniku. U poslijepodnevnim satima bit će upriličen posjet grobu Blaška Rajića, a navečer će na gradskom trgu biti održano Bandašicino kolo", kaže Marinko Piuković.
Program Dužijance 2012. sadrži još i otvorenje 16. međunarodne likovne kolonije Bunarić u HKC-u „Bunjevačko kolo" 16. kolovoza, kao i Bunarićko proštenje koncem kolovoza.
„Manifestacija je ove godine iz gradskog proračuna dobila milijun dinara, od HNV-a 200.000 dinara i 100.000 dinara putem republičkog natječaja. Ta sredstva nisu dovoljna, no imamo sponzore koji su spremni pomoći. Dužijanca neće biti uskraćena kvalitetom programa, samo je manjeg obujma, spram prošlogodišnje jubilarne manifestacije. U Organizacijskom odboru imam izuzetne suradnike, a dobra je suradnja i s novim predsjednikom Josipom Stipićem i vodstvom HKC-a, koji je nositelj organiziranja ove manifestacije. Dužijanca ima svoj kontinuitet, ovakva, kakvu je mi danas poznajemo, izrasla je iz tradicije bunjevačkih Hrvata, zahvaljujemo Bogu na rodu pšenice i proslavljamo završetak žetve", kaže Marinko Piuković.
Dužijanca -izraz naše kulture i vjere
„Vezan sam za Dužijancu gotovo cijeli život. Kao dijete bacao sam uža, poslije rukovetao i grabio mršavinu, a kasnije sam i kosio čitav ris s još jednim parom, svojim ocem ili tetkom. Nakon zaposlenja više nisam kosio. Već su došle strojarske kosilice, a i kombajni", kaže Grgo Kujundžić, dugogodišnji predsjednik Organizacijskog odbora Dužijance.
„Bunjevački Hrvati 1968. godine organiziraju veličanstvenu priredbu gradske Dužijance. Tada sam bio prvi gradski bandaš, a Marijana Dulić bandašica. Četvrt stoljeća je trebalo raditi i na gradskoj Dužijanci, sudjelovati i u crkvenoj da bi 1993. godine došlo do sjedinjenja. Ta mi je radost ostala i danas velika. Ovo moramo čuvati. Iz organizacije gradske Dužijance izniklo je i 'Bunjevačko kolo', tada Hrvatsko kulturno umjetničko društvo, a sada je to Hrvatski kulturni centar. Bio sam sudionik sjedinjenja i trajanja Dužijance, a i sada me raduju ove manifestacije. Dužijanca je za ovdašnje bunjevačke Hrvate magnet s velikom centripetalnom silom okupljanja Hrvata. Dužijanca i dalje ima veliki značaj, kao izraz naše kulture i vjere. Trebamo biti radosni da naši sugrađani drugih nacija i vjere ovaj naš običaj veoma cijene, poštuju, pa i podržavaju. Sigurno i drugi slave žetvu, ali naš način proslave i zahvale nama je posebno drag i čuvamo ga. Mi smo žetvene svečanosti postavili na gradski stol kulture. Dužijanca je pokazatelj opstojnosti kulture bunjevačkih Hrvata u Bačkoj."
Tekst: Zvonko Sarić