U organizaciji Umjetničke organizacije Noć hrvatskog filma i novih medija iz Zagreba i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u nedjelju 9. listopada u subotičkom Art kinu Lifka upriličena je Večer hrvatskog filma. Dvodijelni filmski repertoar obuhvatio je raznoliki program u kojem su prvo prikazana dva dokumentarna filma: Slamarke divojke, djelo Ive Škrabala iz 1970. godine, te Poezija i revolucija Branka Ivande iz 2000. godine.

Raznovrstan program

Škrabalova dokumentarna priča (Slamarke divojke) upoznaje gledatelje sa skupinom slamarki sa sjevera Bačke koje svoju vještinu oblikovanja slame pretvaraju u hvale vrijednu narodnu umjetnost, ali spletom životnih okolnosti sve ostaju neudane u ovim krajevima poznatije pod imenom „baba divojke“.

Temat dokumentarnih zapisa iz vremena studentskog prosvjeda hrvatskih sveučilištaraca na početku revolucionarnih sedamdesetih godina prošloga stoljeća (Poezija i revolucija) prikazuje nam izvorne snimke brojnih događanja koja su pratila to turbulentno vrijeme suvremenije hrvatske intelektualne povijesti.

Nakon kraće stanke filmska večer je nastavljena kratkim igranim filmom Branka Ištvančića No man’s land (2015.) u kojemu su glavni junaci pripadnici hrvatskih i bošnjačkih oružanih snaga koje zajednički ratni trenutak zbližava na ničijoj zemlji. Na koncu, kao finale ove večeri hrvatskog filma, prikazano je dugometražno ostvarenje Branka Marjanovića Ciguli Miguli (1952.), djelo koje je zbog svog pomalo slobodnijeg prezentiranja socijalističkog odnosa prema narodnoj kulturi u jednom malom mjestu, kao nepodesno za javno prikazivanje desetljećima tavorilo u tzv. bunkeru.

Slab odaziv publike

Nažalost, jednu ovakvu lijepu i hvale vrijednu kulturnu manifestaciju pokvario je dojam poluprazne kino dvorane, jer izbor filmova je bio odličan, a ulaz na projekcije besplatan. Što o tome misli Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, suorganizatora ove filmske manifestacije:

„Vrijeme nije naklonjeno javnim manifestacijama, filmu kao takvomu. Kino je odavno izgubilo svoj prestiž, dostupnost putem interneta je više nego razvijena i u tom smislu ovakve manifestacije uračunavaju odaziv manjeg broja ljudi. To nas ne onespokojava da ne činimo napore da ipak i u domeni filmske produkcije činimo ovakva događanja gdje pokušavamo biti dionici onoga što postoji u Hrvatskoj, poput Noći hrvatskog filma i jedan dio hrvatske filmske umjetnosti prezentiramo i ovdje u Subotici. I dalje ćemo to nastaviti u budućnosti.“

Izvor: Hrvatska riječ (D. P.)