Književno-pjevačka večer Ikavica – govor hercegovačkih, dalmatinskih, ličkih, bosanskih, šokačkih i bunjevačkih Hrvata jedina je manifestacija u Vojvodini koja, osim bunjevačke i šokačke, u programu predstavlja i ikavicu dalmatinskih, hercegovačkih i ličkih Hrvata. Tako je bilo i ove, 2022. godine na 13. Večeri ikavice koja je u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Vladimir Nazor održana u Stanišiću u subotu, 26. studenoga.
Hercegovački bećarac, šaljiva priča o ljubomornoj Kati iz Bajmaka, sjećanje na Solin kojeg više nema ili tužna priča o prodanoj viri imaju nešto zajedničko – ikavicu. Bila ona bunjevačka, šokačka, dalmatinska, hercegovačka ili lička. Upravo vođeni željom da na ovim prostorima afirmiraju i ikavicu drugih subetničkih hrvatskih skupina, a ne samo bunjevačku i šokačku, članovi hrvatske udruge u Stanišiću osmislili su prije 13 godina Večer ikavice.
„O nama Hrvatima koji nismo iz bunjevačke i šokačke skupine malo se zna, a u Vojvodini ima i Dalmatinaca i Hercegovaca. Zato smo odlučili osmisliti program u kome bi se čula i dalmatinska i hercegovačka ikavica, zatim lička. Jedino nam još nedostaje bosanska ikavica. Večeras se čula i bunjevačka, i šokačka, i hercegovačka ikavica, a najviše prostora dobila je dalmatinska ikavica, jer ipak smo mi domaćini. Najvjerniji gosti su nam Kraljice Bodroga iz Monoštora kojima je ovo bilo deseto sudjelovanje na našoj manifestaciji. Sastav Sinovi Hercegovine šesti je puta u Stanišiću. Udruge iz Solina i Obrovca Sinjskog su drugi puta ovdje. O našoj manifestaciji opširno pišu i mediji u Hrvatskoj, jer u udrugama koje nam dolaze iz Hrvatske ima i novinara. Tako se širi glas o nama“, kaže predsjednik HKD-a Vladimir Nazor Ivan Karan.
Solinjani u Stanišiću
Gosti večeri ikavice drugu godinu za redom bili su članovi Udruge Solinjani iz Solina, koji su sudjelovali u bloku dalmatinske ikavice, a za sve sudionike i goste pripremili su i slane i slatke delicije svog kraja. „Splitko-dalmatinska županija je pokrovitelj ove manifestacije, pa ujedno predstavljamo i našu županiju i grad Solin. Bavimo se kulturnim naslijeđem i kulturnim običajima Solina i Dalmacije općenito“, kaže predsjednica Udruge Solinjani Hela Milišić.
„Radimo puno zanimljivih događanja na području grada Solina. Naša manifestacija Solinski lonac – što su jeli naši stari je dobitnik priznanja za kreativnost, ali tu su i brojna druga događanja koja organiziramo ne samo unutar grada Solina već ih predstavljamo i u drugim sredinama, pa smo tako stigli i do Stanišića“, kaže direktorica Turističke zajednice grada Solina Jelena Stupalo.
„Večeras su se u Stanišiću čula naša tradicionalna glazbala dvojnice, usna harmonika, cintara, i najstarije glazbalo koje su koristili pastiri ćurlik“, kaže predsjednik KUD-a Kamen bukvica iz Benkovca Marjan Kamber.
O(p)stalo samo nekoliko stotina Hrvata
Dan prije Večeri ikavice HKD Vladimir Nazor obilježilo je obljetnicu kolonizacije Hrvata u Bačku. Ivan Karan podsjetio je na odluku tadašnje vlasti na osnovu koje je organizirana savezna kolonizacija stanovništva iz Dalmacije i Hercegovine, nešto malo iz Bosne. „Obilježavanje ovog značajnog datuma započeli smo značajnim predavanjima, koja je držao dr. sc. Mario Bara, koji je tada radio na Katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Nakon toga smo preuzeli mi iz udruge i sami smo govorili o kolonizaciji. Imamo odličnu suradnju s Kulturnim središtem grada Sinja. Upravo iz Sinja je najveći broj Dalmatinaca koji su naseljeni u Vojvodini. A najveći broj Hrvata iz Stanišića, koji su se devedesetih vraćali u Hrvatsku, vratio se u Cetinjsku krajinu“, kazao je Karan.
Kako je istaknuo, ovo nije proslava kolonizacije već obilježavanje, jer je veći broj Hrvata koji su dolazili ovamo bio razočaran. „S njima je izvršena manipulacija od strane tadašnje vlasti. Jedno im je pričano, a kada su došli ovamo vidjeli su da to nije isto kao u priči. Bilo je puno zemlje za obraditi, na šta nisu navikli. Mnogo blata i vlage, a i ishrana im je bila neadekvatna, pa je mnogo njih poumiralo od tuberkuloze. Mnogi su se odmah vratili, a neki su čekali 20 godina kako bi postali vlasnici zemlje. Nisu ispunjeni planovi kolonizacije oko broja dolaska. Došao je nešto manji broj kolonista nego što je planirano. U Riđicu i Stanišić došlo je oko 5.500 Hrvata i nešto malo više Srba, a tu je bilo i kolonista iz Makedonije, uglavnom Srba. Ali Hrvata je najviše naseljeno u Stanišić i Riđicu, nešto manje u Sombor, Sivac… Nekoliko stotina se vratilo već naredne godine, uglavnom su to bili primorci, kojima je bilo baš teško prilagođavanje.
Broj se smanjivao i u Stanišiću i Riđici, neki su se vraćali, neki pomjerali dalje, prema Beogradu, tako da je po posljednjem popisu bilo tisuću i sto Hrvata. Poslije Oluje iz sela je protjerano 750 Hrvata. Imali smo 350 Hrvata 2001. i 2002 godine. Sada još nisu izašli rezultati popisa, ali vjerujem da to neće biti brojka na koju smo ponosni“, pesimist je Karan.
Osim Splitko-dalmatinske županije, Večer ikavice u Stanišiću organizirana je uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, gradova Sinj i Solin, Ministarstva kulture Srbije, Pokrajinskog tajništava za kulturu i Pokrajinskog tajništva za obrazovanje i nacionalne manjine.
Izvor: Hrvatska riječ (Z. V.)
