XIX. susreti KUD-ova koji nose ime Matije Gupca

Objavljeno: 26.05.2023. Pregleda: 87

Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame i HKPD Matija Gubec iz Tavankuta organizirali su program u povodu Noći muzeja, koji je održan 13. svibnja 2023. godine. U okviru programa održani su XIX. susreti KUD-ova koji nose ime Matije Gupca, a u Galeriji Prve kolonije naive u tehnici slame u Donjem Tavankutu otvorena je izložba fotografija Petra Dešića Fotografijom kroz povijest.
Folklorni nastup KUD-ova koji nose ime Matije Gupca održan je u tavankutskom Domu kulture. Nastupili su: KPD Matija Gubec Bakovići – Fojnica, BiH, FA Matija Gubec Karlovac, Hrvatska, KUD Matija Gubec Sotin, Hrvatska, KUD Matija Gubec Donji Miholjec, Hrvatska, KUD Matija Gubec Slavonski Kobaš, Hrvatska, KUD Matija Gubec Ilača, Hrvatska, HKPD Matija Gubec Ruma, Srbija i domaćini HKPD Matija Gubec iz Donjeg Tavankuta.
Ovogodišnji susreti KUD-ova koji nose ime Matije Gupca organizirani su uz obilježavanje dva jubileja: 450 godina od Seljačke bune i 20 godina od prvih susreta.

Inicijativa za institucionalnu podršku

Na početku ovog susreta održan je sastanak predstavnika KUD-ova, gostiju i domaćina, koji nose ime Matije Gupca.
„Na sastanku smo otvorili i neka pitanja imajući u vidu našu dugogodišnju suradnju i kandidirali jednu inicijativu da pokušamo zatražiti ponovno pokroviteljstvo od strane visokih hrvatskih institucija. Proteklo je 20 godina od prvog susreta. Taj prvi susret je održan u Zagrebu u dvorani Vatroslav Lisinski 2003. godine, a sutradan se program nastavio u Gornjoj Stubici. Susret je održan pod pokroviteljstvom tadašnjeg predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka Tomčića. Ovo su sada u Tavankutu 19. susreti, jer zbog pandemije jedne godine susreti nisu organizirani, ali evo već je 20 godina od prvih susreta kud-ova koji nose naziv Matija Gubec", kaže predsjednik tavankutskog HKPD-a Matija Gubec Ladislav Suknović i naglašava kako ovi susreti koji traju već dva desetljeća otvaraju i druge perspektive, a ne samo folklorni segment.
„Mislim da je sazrelo vrijeme da naše susretanje pokušamo formalizirati, odnosno podići na jednu višu razinu na način da pokušamo zatražiti ponovno pokroviteljstvo od strane visokih hrvatskih institucija, imajući u vidu da ovi susreti imaju velik značaj ne samo za taj kulturno-folklorni segment nego i za segment suradnje između triju država u okruženju. Dakle, to su Hrvatska, Srbija te Bosna i Hercegovina, odakle na naše susrete dolaze predstavnici i kud-ovi svih udruga koje nose naziv Matija Gubec. Moram napomenuti da je iz ove naše suradnje proistekla i suradnja osnovnih škola tako da je od 2008. godine započeta suradnja tavankutske Osnovne škole Matija Gubec i istoimene škole u Gornjoj Stubici. Dvije godine kasnije je posađen klon Gupčeve lipe, dakle lipe iz Gornje Stubice koja je stara preko 400 godina, upravo u Tavankutu u atriju Osnovne škole. Ovi susreti imaju svoje uporište još iz davne 1968. godine kada je počela ta inicijativa za susret kud-ova koji nose ime Matija Gubec. Naša udruga je te godine gostovala u Gornjoj Stubici kod istoimenog kud-a, a ta ideja se prožimala sve do 2003., kada je realizirana. Ta priča se razvija više od onoga kako je u početnim okvirima zamišljena. To isto govori o ozbiljnoj suradnji, odnosno ozbiljnim okvirima i na tim osnovama ćemo pokušati u narednom razdoblju raditi kako bismo izgradili ozbiljniju institucionalnu povezanost i podršku od strane institucija. Inicijativu ćemo zajednički potpisati i uputiti spram hrvatskih institucija. Dakle, pokušat ćemo ove naše susrete vratiti na tu prvotnu dimenziju koja je bila podržana ne samo od Hrvatskog sabora nego i od Ministarstva kulture Hrvatske", rekao je Suknović.
O ovome susretu razgovarali smo i s Ivanom Petričevićem, predsjednikom KUD-a Matija Gubec iz Ilače.
„Redovito sudjelujemo na susretima, prošle godine u Miholjcu nismo sudjelovali kao društvo, ali smo bili tamo kao predstavnici, a bili smo i domaćini ovih susreta u dva navrata. Ti susreti za nas imaju veliki značaj iz razloga što produbljujemo naše odnose s drugim udrugama, surađujemo i razmjenjujemo naša iskustva u radu, kao i neke muke i brige. Danas su na sastanku predstavnika udruga iznesene nove ideje i stavovi kako bi se ti susreti podigli na višu razinu povezivanjem s institucijama kulture u Hrvatskoj. Naša udruga iz Ilače, kao i predstavnici drugih udruga, složili smo se u svezi te inicijative. Ova manifestacija je važna i za opstanak kulture ovdašnjih Hrvata u Srbiji. Sljedeće godine bit ćemo domaćini ovih susreta, preostaje nam sada organizacijski dio, a kao i uvijek, tu svi sudionici daju svoj doprinos kako bi ti susreti prošli u ozračju lijepog druženja i prezentacije tradicionalne kulture Hrvata", kaže Petričević.

Priča kroz objektiv fotoaparata

Na otvorenju izložbe Petra Dešića Fotografijom kroz povijest o radu autora je govorio Ladislav Suknović, a izložbu je otvorio snimatelj i fotograf Zvonimir Sudarević. Petar Dešić svojim fotografijama oživljava stare, gotovo zaboravljene običaje brojnih manjinskih zajednica, među kojima su i bunjevački Hrvati. Na izloženim fotografijama oživjeli su i način nekadašnjeg branja kukuruza, brijanja, te dijelovi svakodnevnog života i rada na tavankutskim salašima.
„Koračajući putem svoje vizije stigao je Petar u prohladnu zimu 2017. u Tavankut, tek s jednostavnim obrazloženjem svoje želje za vizualizacijom naših aktivnosti, narodne nošnje i bogatog kulturnog i arhitektonskog naslijeđa. Tek jednim klikom obasjanim svjetlošću koja prodire kroz živote i duše njegovih aktera, Petar bilježi najdublje ljudske emocije, potrebe, nadanja, poglede, najdublju boru na licu, posljednji crijep na oronulom krovu nekadašnjeg obiteljskog doma, težak korak ostarjele osobe, ali i lahor mladalačkog poleta i osmijeha na rumenim obrazima", rekao je među ostalim Ladislav Suknović, dok je Zvonimir Sudarević naglasio kako su fotografije slikane u vremenu sadašnjem, ali to su slike onoga što nestaje, što se gubi iz sjećanja u ovom ubrzanom svijetu.
„Ova izložba vraća nas u vrijeme koje nam se gledajući ove slike čini ljepšim, spokojnijim, ali bismo li se vratili u njega?"
Petar Dešić kaže da je prve fotografije u Tavankutu napravio za blagdan svetog Ivana Cvitnjaka, lipnja 2018. godine, a nastavljena je uspješna suradnja s HKPD-om Matija Gubec sljedećih pet godina.
„Ove izložene fotografije su nastale u Tavankutu za vrijeme mojih 13 dolazaka ovdje, a svaki je bio prilika za neke nove teme za fotografiranje. Na izloženim fotografijama su žene i muškarci, djeca i te fotografije prikazuju nekadašnji život bunjevačkih Hrvata u Tavankutu, dakle ciljana je tema. Želja mi je bila vratiti vrijeme putem ovih fografija koje bilježe entuzijazam ljudi koji prikazuju nekadašnje običaje. Dakle, to prošlo vrijeme putem narodnih nošnji i običaja. Primjerice: pečenje kruha na tradicionalni način. Izloženo je ovdje na izložbi 25 fotografija od brojnih. Ovom izložbom projekt nije završen. Još planiram fotografirati Dužijancu i slavljenje Dova, svetkovinu Duhova, a nedostaju mi i teme u vrijeme zime kad padne snijeg u Tavankutu. Znači, još ću fotografirati u Tavankutu. I onda će biti dovoljno fotografskih tema za jednu fotomonografiju", kaže Petar Dešić.
Stanovnik Tavankuta Dezső Halász rekao je kako često prolazi pored izložbene Galerije i uvijek svrati da vidi što ima novoga.
„Redovito pogledam svaku izložbu. Zainteresiran sam za kulturne manifestacije koje se održavaju u Tavakutu, one su značajne za naše naselje."

Izvor: Hrvatska riječ (Zvonk Sarić)

Vijesti

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - kompletan program
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - drugi dan
  • Izložba narodnih nošnji u Senti
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - treći dan
  • ZKVH na Hrvatskoj književnoj Panoniji VII. u Budimpešti
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima