EU fondovi, razvoj projektne ideje, te priprema i provedba projekta bile su teme o kojima se govorilo tijekom obuke koju je za 27 polaznika organiziralo Hrvatsko nacionalno vijeće u suradnji s Javnom ustanovom Županijska razvojna agencija Osječko-baranjske županije. Radionice su održane u tri navrata, u prostorijama HKPD-a Matija Gubec u Tavankutu, a cilj je bio educirati ovdašnje Hrvate o mogućnostima financiranja kroz EU fondove i zainteresirati ih za pisanje EU projekata, kako bi pridonijeli ekonomskom i kulturnom boljitku u okviru svoje zajednice.
Obuka je okončana trećim modulom održanim protekloga vikenda, a na samom koncu sudionicima su uručene i potvrde o sudjelovanju na edukacijskom seminaru. Potvrde je uručio Ivan Anušić, župan Osječko-baranjske županije, koja je financijski omogućila ovaj seminar. Edukacijska i financijska pomoć vojvođanskim Hrvatima od strane Osječko-baranjske županije intenzivirana je u protekle dvije godine kako bi se pridonijelo osnaživanju ovdašnje hrvatske zajednice, naveo je Anušić. On smatra da bi Hrvatima trnovit put k ostvarivanju svojih manjinskih prava mogao olakšati ulazak Srbije u EU.
„U protekle dvije godine nastojimo ostvarivati sveobuhvatnu suradnju s HNV-om, dakle na polju kulture, obrazovanja, poduzetništva, a tu je i financijska potpora u iznosu od 220 tisuća kuna godišnje. Zainteresirani smo za potrebe Hrvata u Vojvodini i želimo pomoći koliko god je to moguće. Na taj način ujedno utječemo i na hrvatsku Vladu da ozbiljnije shvaća probleme ove manjine i rješava ih na diplomatskoj razini. Željeli bismo da Hrvati u Srbiji ostvaruju ista prava kao Srbi u Hrvatskoj, međutim to je za sada svega 20 posto u odnosu na srpsku manjinu. Što se tiče ulaska Srbije u Europsku uniju, trebalo bi poraditi na relaksiranju odnosa u EU i afirmativnije sagledati članstvo, što bi se pozitivno reflektiralo na hrvatsku manjinu u Srbiji. Međutim, budući da već sada možete povlačiti sredstva, cilj nam je kroz edukacije poput ovog seminara prenijeti svoja iskustva u pisanju projekata i ostvarivanju sredstava iz fondova EU“, istaknuo je Osječko-baranjski župan.
Imamo kadrove i ideje, samo šoldi fale
Sudionike seminara pozdravila je, među ostalim, i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Jasna Vojnić, koja je ovom prigodom naglasila da je svaka pomoć dobrodošla, osobito kada je u pitanju prenošenje znanja i vještina, koji su vrlo dragocjeni za kadrovsko osnaživanje hrvatske zajednice u Srbiji.
Ona je navela da postoji veliki potencijal među pripadnicima hrvatske zajednice, osobito kada je riječ o mladima, ali da, s druge strane, u odnosu na postojeće potrebe manjka financijske potpore, kako od strane matične tako i od strane domicilne nam države.
„Osječko-baranjska županija prepoznala je da vrijedi uložiti u naše mlade ljude i zahvalni smo im na tome, jer ćemo ta znanja moći primijeniti za napredak hrvatske zajednice. Kadrovsko osnaživanje nam je vrlo bitno ali smo financijski ograničeni, budući da je, primjerice, profesionalni angažman u HNV-u omogućen za svega pet osoba, pri čemu se tri plaćaju iz srbijanskog proračuna, a dvije projektnim sredstvima u iznosu od oko 20 tisuća eura, koja stižu iz Hrvatske. Osim toga, hrvatska manjina u Srbiji prisutna je od Subotice do Niša i prijeko su nam potrebni i područni uredi u drugim dijelovima Srbije. Za sada je u planu da jedan ured bude u Beogradu, dok bi se drugi nalazio u kući bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu.“
Besplatna edukacija o pisanju projekata za većinu je polaznika bila prvi susret s pravilima i postupkom pripreme i provedbe projekata financiranih iz fondova EU. Imajući to u vidu, kao i inače nedovoljno razvijene kapacitete hrvatskih udruga na području Vojvodine, organiziranje obuke iz ovog područja nametnulo se kao značajan doprinos u pomicanju granica financijske potpore, koje kontinuirano manjka na svim poljima djelovanja.
Kako doći do značajnijih novčanih sredstava iz europskih fondova pojasnili su projekt menadžeri Županijske razvojne agencije Osječko-baranjske županije, koja iza sebe ima više od tisuću uspješnih projekata, ukupne vrijednosti od oko 900 milijuna eura.
Glavne aktivnosti Agencije su pružanje tehničke i savjetodavne potpore u programima međunarodne i regionalne suradnje. Obuka u Tavankutu je temelj za daljnju suradnju ove agencije s vojvođanskim Hrvatima i nastavak edukacije koja bi trebala uslijediti u Osijeku, kaže zamjenik ravnatelja Županijske razvojne agencije Osječko-baranjske županije Tomislav Barbarić.
„Šest dana obuke je dovoljno za steći uvid u mogućnosti raznih fondova Europske unije, a nakon toga slijedi pisanje i razrada ideja, što bi se moglo realizirati u Osijeku, kada bude objavljen natječaj na koji bi se moglo aplicirati. Naša Agencija pruža tehničku pomoć u pripremi, provedbi i evaluaciji projekata, i to u svim područjima, od poduzetništva do kulture. O uspješnosti rada Agencije svjedoči i podatak da je Osječko-baranjska županija četvrta po redu u Hrvatskoj po ostvarenom iznosu iz fondova EU, a to je 3,2 milijarde eura.“
Tek smo zakoračili u svijet EU fondova
Kako napisati dobar EU projekt polaznici ovog seminara iz Tavankuta, Subotice, Đurđina, Sombora, Sonte, Monoštora i Srijemske Mitrovice, tek trebaju otkriti. Naime, temelji pisanja projekata su postavljeni, međutim pojedinačnim organizacijama i udrugama može predstavljati veliki izazov razumjeti kako se donose odluke unutar institucija EU vezano uz financijska ulaganja i kako je moguće uspješno aplicirati za dodjelu EU sredstava. Zapravo, mnogim organizacijama ovaj izazov djeluje kao nerješivi misterij, te su za edukaciju o financiranju iz EU sredstava zapravo potrebne godine, što potvrđuje i jedna od sudionica ovog seminara, Renata Kuruc iz Sonte. Kao djelatnica Odsjeka za lokalni ekonomski razvoj u Općini Apatin, među rijetkim je polaznicima ovog seminara koja posjeduje iskustvo u implementaciji EU projekata, koji su, kako je navela, vrlo složeni i zahtijevaju kontinuiranu naobrazbu.
„Uvijek je dobro čuti iskustva ljudi koji se bave pisanjem projekata više od deset godina. Tijekom ove edukacije smo naučili puno toga korisnog, ali svi još trebamo puno ulagati u svoje znanje glede EU fondova. Projekt menadžeri su nam predočili na koji način doći do sredstava, a u neko dogledno vrijeme bismo se trebali uključiti u izradu nekog konkretnog projekta, kako bismo vremenom bili osposobljeni samostalno aplicirati. Budući da se na svom radnom mjestu u proteklih godinu dana bavim EU projektom koji se tiče biciklističke rute koja prolazi kroz Sontu, mogu reći da je natječajni materijal koji je potrebno popuniti prilično opsežan, te je stoga neophodno i odgovarajuće znanje, uključujući i engleski jezik, budući da Srbija još nije članica EU i svu natječajnu dokumentaciju potrebno je popunjavati na engleskom jeziku. U svakom slučaju, ovom smo edukacijom dobili puno toga, ali je to samo prvi korak u svijet EU fondova“, zaključila je Renata Kuruc, dodavši da su radionice, osim edukacijskog dijela, poslužile sudionicima koji su došli iz različitih dijelova Vojvodine, da se bolje upoznaju i međusobno razmijene iskustva.
Svi koji su ikada pisali projekte za EU fondove znaju da to nikako nije jednostavan posao, te da se tu zapravo radi o mukotrpnom i vrlo složenom zadatku koji se bez visokoprofesionalne obuke ne može uspješno svladati. Kriteriji i uvjeti za dobivanje novca iz EU fondova su sve rigorozniji i jasno je da samo najbolje napisani projekti dobivaju željena financijska sredstva. Hrvatske udruge u Srbiji se i dalje oslanjaju najvećim dijelom na financijsku potporu koju dodjeljuju republička i pokrajinska tijela, međutim svima je jasno da je, s jedne strane, takve potpore sve manje i manje, a s druge strane da se iznos moguće EU i domaće financijske potpore znatno razlikuje, budući da se kod EU fondova katkad radi o milijunskim iznosima koju određena udruga ili ustanova može dobiti. Iz goruće potrebe za povlačenjem sredstava iz fondova EU i potrebe za izgradnjom ljudskih kapaciteta za uspješno pisanje, apliciranje i upravljanje EU projektima, predstavnici ovdašnjih hrvatskih udruga ovom su edukacijom krenuli u korak s novim načinom rada koji je donijelo 21. stoljeće. Krajnji cilj svakog programa i financiranja projekta iz sredstava EU jest stvaranje boljih životnih uvjeta i razvoj standarda koji su jednaki ili bar slični onima u zemljama Europske unije. Hoćemo li stići do tog cilja, vrijeme će pokazati, a vrijeme je, što bi rekao talijanski slikar Leonardo da Vinci, dovoljno dugo tu za one koji su spremni da ga iskoriste.
Izvor: Hrvatska riječ (Marija Matković)