U predvečerje blagdana Imena Marijina u franjevačkom samostanu sv. Mihovila arkanđela u Subotici, u kapelici Crne Gospe 11. rujna 2024. godine održan je znanstveni skup o obnovi kapele i oltarne slike.
O štovanju Gospe općenito, ali i Crne Gospe subotičke, govorio je Bela Tonković, dok je o restauraciji i samoj slici govorila restauratorica Gradskog muzeja u Subotici dr. Zsuzsanna Korhecz Papp. Također, nazočnima se obratio i gvardijan subotičkog samostana fra Ivan Miklenić, a prigodnu molitvu čitala je Regina Dulić.
Obnovom oltarne slike, kao i špilje oko Gospe koja je zasjala u novom ruhu, završena je kompletna obnova kapele Crne Gospe kod franjevaca. Budući da se Crna Gospa slavi na blagdan Imena Marijina, 12. rujna, sutradan slavljeno je proštenje.
Gospa se vratila
Početkom godine, točnije u veljači, fra Ivan je rekao: ‚‚Gospa je, kao i svaka druga žena, otišla na dotjerivanje", a sada je s ponosom rekao sve je gotovo. Svi radovi oko obnove privedeni su kraju i Gospa na svom mjestu čeka vjernike.
‚‚Odziv ljudi je i večeras lijep, ali je bio lijep i kada je u pitanju obnova Gospine slike. Svjedoci smo da su ovdašnji ljudi kroz povijest štovali Crnu Gospu, i da su uvijek Gospi donosili darove, pa je tako i danas. Vjernici tako žele zahvaliti za sve primljene milosti koje su od Nje primili. Što se tiče radova, za koje sam u početku mislio da će biti neznatni, privedeni su kraju. Najveći posao je, rekao bih, imao zlatar koji je radio s puno ljubavi", priča fra Ivan i pojašnjava da su tijekom obnove slike urađeni i stolarski i molerski radovi, te je i sama špilja uređena.
‚‚Darovi vjernika puno su nam značili i svi troškovi su otplaćeni. Činjenica je da pojedinci koji su radili na ovome nisu ni htjeli primiti novac, stoga sam im svima dodatno zahvalan. Zahvaljujući tome mogli smo kupiti i novi oltarnik koji će sada krasiti kapelu."
Ono što je, kako je naglasio fra Ivan, još važnije od same kapele jeste duhovni rast vjernika, na čemu on i fra Bernard također rade.
‚‚Još je važnije to što smo u ožujku pokrenuli da svake prve subote u mjesecu imamo kod Crne Gospe molitvu za obitelj. Molimo krunicu, pjevamo određene zazive, molimo sv. Josipu za domovinu, molimo litanije i zagovor naše Crne Gospe", priča fra Ivan i poziva sve da se priključe molitvi za obitelj.
Slika koja je sada obnovljena, po riječima restauratorice dr. Zsuzsanne Korhecz Papp, najstarija je slika u Subotici. Njenu restauraciju uradio je još 1955. godine prof. Lončarić iz Zagreba.
‚‚Tadašnja restauracija je jako dobro odrađena i sada je obnovljen samo sloj laka na slici, a sama slika nije dirana. Vodila sam restauraciju srebrne oplate koja je na slici, a nju je obnovio zlatar Árpád Bácsi. Radujem se da je i špilja gdje stoji slika obnovljena, te je sada Gospa u pravom sjaju", priča Korhecz Papp i pojašnjava kako je slika pregledana rendgenom i ono što se o njoj zna jeste da je nastala krajem 17., početkom 18. stoljeća.
‚‚Slika je rađena prirodnim materijalima koji su se tada koristili i od toga se ne može saznati više, jer nisu klasični materijali. Detaljnije analize nismo radili, jer one iziskuju veliko ulaganje. Slika je u dobrom stanju, odlično je sačuvana posljednjom restauracijom i sigurno može ovako trajati još stotinu, pa možda i više godine. Na dobrom i suhom mjestu se čuva, a svakako je i sama izolirana staklom", pojasnila je Korhecz Papp.
Put Crne Gospe Čenstohovske
O povijesno-teološkom štovanju Gospe govorio je Bela Tonković, koji je podsjetio okupljene na štovanje Gospe općenito, te osobito na povijest Crne Gospe subotičke. U svom predavanju Tonković je iznio brojne zanimljive podatke koji su vezani za obnovljenu oltarnu sliku, ali i samu Gospu. Kako je rekao, život crkve sv. Mihovila i franjevačkog samostana dokumentiran je od prvog dana, a tu sreću nema svaka crkva. Podsjetio je okupljene na dalju prošlost i dolazak ove slike u Suboticu.
‚‚Slika Crne Gospe Čenstohovske nabavljena je u Budimu prije 1744. godine. To je vjerodostojno, jer se zna da su u posljednjoj četvrtini 17. i prvoj četvrtini 18. stoljeća mnogi franjevački samostani u Bosni morali biti napušteni. Franjevci su s narodom dolazili u oslobođena područja u Slavoniju i Podunavlje. Ta su područja franjevci i otprije znali, jer je svaki samostan u Bosni od biskupija u Slavoniji i Podunavlju dobio privilegij sakupljanja milostinje u poljoprivrednim proizvodima. Pri napuštanju samostana franjevci su ponijeli sa sobom što su mogli, uglavnom je to bilo crkveno posuđe i slike. Ostalo su sakrili kako su znali i mogli. Kako je provincija sv. Križa Bosne Srebrene u ono vrijeme imala svoje samostane i u Podunavlju sve do Budima, katolici iz Bosne i Like su u Podunavlju tražili sebi novi dom. Tako su franjevci pri napuštanju samostana u Gradovrhu u Bosni ponijeli sa sobom i čudotvornu i milosnu sliku Blažene Djevice Marije Čenstohovske, tj. sliku naslikanu prema slici u Čenstohoviji (Poljska). U novoj domovini trebalo je preživjeti, što nije bilo lako. Morale su se prodati neke drage i vrijedne stvari. Tako je gvardijan subotičkog samostana kupio sliku, koja je bila donesena pri bijegu iz Gradovrha. Od toga vremena ona se štuje u franjevačkoj crkvi u Subotici", istaknuo je Tonković.
Među brojnim spisima koji postoje, kako je predavač istaknuo, o. Danijel Zavodski je 1754. godine inventarski popisao predmete u crkvi. Po tom se vidi da je narod puno davao za crkvu i nabavu raznih stvari, te se tako može reći da je Crkva i samostan i sve u njima plaćeno sakupljenim milodarima. ‚‚Najveći sponzor je bila obitelj kapetana Jakova Sučića. Po opremi crkve vidi se da je štovanje BD Marije bilo izraženo. To se može procijeniti po oltarima, slikama i kipovima BD Marije u raznim životnim situacijama, koji su bili u novouređenom crkvenom prostoru", priča Tonković.
Povijesni podaci koje je predavač iznio govore da je iznad slike glavnog oltara bila i slika BD Marije, dar dokapetana Jurja Sučića, a prvi pokrajnji oltar s desne strane bio je posvećen Blaženoj Djevici Mariji u nebo uznesenoj. Sponzor ovog oltara je kapetan Jakov Sučić, a poslije njegove smrti 1744., njegova udovica sve do završetka oltara 1748. godine. U crkvi je postojao i oltar BD Marije Žalosne, a postavljanje ovog oltara poslije smrti svoja tri sina 1747. godine platila je Jelena Sučić, udovica prvoga kapetana, dok je pozlatu platio samostan 1750., i to tako što su, kako je predavač pojasnio, franjevci postili da bi prikupili sredstva.
‚‚Bruno Leopold Scheffer darovao je crkvi jedan kip BD Marije, koji se u Öttingenu štuje kao čudotvorni. Sliku BD Marije Čenstohovske – Crne Gospe kupio je gvardijan u Budimu o trošku samostana, a pozlatu dijelova slike sponzorirao je još za života kapetan Jakov Sučić, te po godini njegove smrti možemo nabavu slike Crne Gospe Čenstohovske datirati u vrijeme prije 1744. godine. Kroničar samostana zapisuje da je među slikama koje posjeduju crkva i samostan i vrlo stara od pamtivijeka štovana slika BD Marije bez grijeha začete. Tu je i slika Uznesenja BD Marije i slika BD Marije kako sjedi na prijestolu, koja se nosi u procesiji. Od Gospinih kipova kroničar nabraja: vrlo stari kip BD Marije bez maloga Isusa i dodaje da je taj kip ‘vjerojatno čudotvoran’ i vrlo stari kip Žalosne Gospe, koji je 1747. obnovljen. Gospa je, kako vidimo, bila vrlo štovana", ističe Tonković.
Možda, kako je predavač istaknuo, ova Gospina slika s djetetom Isusom nije poznata u svijetu, ali je za nas ona naša Crna Gospa i vjernici Subotice i okolice štuju je stoljećima.
Izvor: Hrvatska riječ (Ž. V.)