Kroz različite projekte hrvatska zajednica u Srbiji nastoji njegovati sjećanje na svoju višestoljetnu prisutnost na ovim prostorima, bogato naslijeđe kao i istaknute ličnosti. Slijedeći takvu praksu i Hrvatski dom – Maticu u Subotici, novo sjedište hrvatskih institucija u Srbiji otvoreno prošle godine, krasit će zbirka portreta velikana ovdašnjih Hrvata. Dosad je izrađeno i postavljeno devetnaest portreta, a planira se još devet. U timu za odabir osoba te druga pitanja vezana za zbirku bili su povjesničari Mario Bara, Ivana Andrić Penava i Robert Skenderović kao i bivši ravnatelj i aktualna ravnateljica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov i Katarina Čeliković.
‚‚Ovo je prvi puta da kao zajednica sustavno na jednom mjestu prikazujemo sva veća imena naše povijesti. Izabrati tridesetak imena, uz prvo uspostavljanje kriterija, bio je zahtjevan proces. Vodilo se računa o teritorijalnoj zastupljenosti kao i da to budu različita područja – kultura, umjetnost, religija, znanost, politika, obrazovanje, sport...", kaže koordinator ovog projekta Filip Čeliković.
Ban, preporoditelji, književnici...
Dosadašnje portrete naslikali su akademski slikari Nera Pletikosić iz Subotice i Stjepan Albot iz Novog Slankamena. Nera Pletikosić naslikala je šest portreta formata 134 x 90 cm u kombiniranoj tehnici koji se nalaze u velikoj dvorani Matice. U pitanju su glasoviti ban Josip Jelačić, biskup, preporoditelj i pisac Ivan Antunović, književnik, preporoditelj i svećenik Ilija Okrugić Srijemac, prevoditelj, komediograf i satiričar Isidor Iso Velikanović, književnik Antun Gustav Matoš te književnik i prevoditelj fra Emerik Pavić.
‚‚Master studij završila sam na odsjeku za crtanje i posljednjih petnaest godina bavim se portretom. Radovi u Matici su u mom stilu, može se prepoznati moj rukopis, ali su više realistični i manje slobodni u smislu linije. Ipak su u pitanju povijesne osobe koje trebaju biti prepoznatljive. Uz svakog velikana stoji i neki za njega prepoznatljiv motiv, kod bana Jelačića je to njegova rodna kuća i crkva sv. Jurja u Petrovaradinu u kojoj je kršten, kod Ivana Antunovića su to križ i Bunjevačke i šokačke novine, čiji je bio osnivač. Kod Matoša imamo njegove stihove, klupu i svjetiljku na njegovoj šetnici, kod Velikanovića humorističko-satirični list Knut koji je pokrenuo u Srijemskoj Mitrovici. Za Emerika Pavića radila sam po skicama, jer ne postoji njegova fotografija budući da je živio u 18. stoljeću", priča ova slikarica.
Znanstvenici, sportaši, redovnici...
Slikar Stjepan Albot uradio je 13 portreta u tehnici ulja na platnu koji također već krase zidove hodnika. Među njima su se našli liječnik, prirodoslovac i prvi predsjednik Srpske akademije nauka i umetnosti Josip (Josif) Pančić, teorijski fizičar Gaja Alaga, kipar Robert Frangeš Mihanović, skladatelji Albe Vidaković i Stanislav Preprek, atletičar Đuro Stantić, svećenik i pjesnik Ante Evetović Miroljub, avijatičar i biciklist Ivan Sarić, sluga Božji o. Gerard Tomo Stantić, časna sestra Marija Amadeja Pavlović, kulturni djelatnik Petar Pifat, biskup Lajčo Budanović, zagrebački nadbiskup i kardinal Josip Mihalović.
‚‚Slikarstvom se bavim dugo i veoma mi znači što mi je pružena prilika da ostavim svoj likovni trag i na ovaj način. Rad na ovim portretima trajao je nekih sedam-osam mjeseci uz konzultacije s voditeljima projekta. Trudio sam se što dublje ući u karakter ličnosti koje sam portretirao, što mnogo ovisi od građe, fotografija ili slika koje postoje. Ja sam poštovalac zanata, slikam realistično. Na radovima u Matici nema previše kolorita, nisu ‘teška’ ulja, slike su skoro kao akvareli, podsjećaju čak i na grafička rješenja", pojašnjava Albot.
U zbirci će se nalaziti i portreti još devetero istaknutih osoba: plemića i jednog od predvoditelja seobe Hrvata u Bačku 1687. godine Dujma (Duje) Markovića, vojskovođe i zapovjednika grada Subotice Luke Sučića, plemića, političara i akademika Josipa Rudića Aljmaškog, odvjetnika i gradonačelnika Subotice Lazara Mamužića, sudionika NOB-a i društveno-političkog radnika Geze Tikvickog, političara i kulturnog djelatnika Miše Brajca, skladatelja, muzikologa i folklorista Josipa Andrića, kiparice Ane Bešlić i glumice Nede Arnerić.
Toponimi i baština
Dio prikazanih velikana ostvario se izvan područja današnje Srbije, ali je rođenjem ili obiteljskim podrijetlom vezan za ove krajeve (Frangeš Mihanović, Mihalović, Matoš...). S druge strane, zanimljiv je slučaj Josipa Pančića, koji je Hrvat iz okolice Bribira, ali se ostvario u srpskom nacionalnom krugu. Pored slika stajat će i QR kodovi koji vode do životopisa velikana.
Na zidovima Matice nalaze se i radovi koji prikazuju važne toponime i nematerijalnu kulturnu baštinu ovdašnjih Hrvata. Grafički dizajner Darko Vuković iz Novog Sada autor je triju digitalnih slika (kombinacija kolaža, dizajna i slikarstva) na kojima su prikazani važni toponimi bunjevačkih, šokačkih i srijemskih Hrvata – Franjevačka crkva u Subotici, Franjevački samostan u Baču i crkva Snježne Gospe na Tekijama (Petrovaradin). Slike su protkane i detaljima nošnje ovih hrvatskih skupina. Uskoro će u Matici biti postavljene i četiri Vukovićeve slike vezane za temu nematerijalne baštine.
Valja podsjetiti da se na ulazu u Maticu nalaze izložena i tri kamena – iz Hercegovine, središnje Bosne, te Hrvatske – kao područja iz kojih su Hrvati kroz povijest dolazili na ove prostore.
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)
