Tomislav Žigmanov, Problemi i narav utemeljenja morala u bunjevačkim narodnim poslovicama i izrekama

Autor(i): Tomislav Žigmanov

 Godina: 2009.

 Izdanje: Godišnjak za znanstvena istraživanja 1: 250-262

Sažetak

Ideje koje zasnivaju i temelje moral u bunjevačkim narodnim poslovicama i izrekama pripadaju poznatome sklopu i matrici tzv. klasičnih etičkih učenja. Naime, etika kao suvisao i zatvoren teorijski sistem opravdanja čovjekova moralnoga djelovanja, koje se iz „trebanja“ i budućnosti trebaju ostvarivati, to jest oprisutnjavati u životu putem slobodnog čina čovjeka, u svojoj dugoj povijesti postojanja iznijela je noseće ideje na kojima počiva snaga oprimjenjivanja svih na „trebanju“ počivajućih radnji. Budući da su bili participijenti zapadnoeuropskog civilizacijskog i duhovnog kruga, kojega čini sklop kršćanstva, grčkog episteme i latinskog ius, u bunjevačkim narodnim poslovicama i izrekama se vidno nadaju momenti iz tog idejnog sklopa u etičkom razloženju morala. Prije svega, tu je ideja (1.) neprijepornosti postojanja Boga i njegova svemoć; (2.) ideja neumiranja duše; (3.) etička predstava nagrade i kazne; i prateća (4.) ideja posljedičnosti moralnih radnji u vidu trajne prisutnosti vrijednosnih dobitaka za čovjeka.

Ključne riječi: narodne poslovice i izreke, etika, Bunjevci