Franjo Emanuel Hoško, Tajnici Ugarske crkvene sinode 1822. u Požunu Pavao Sučić i Juraj Haulik

Autor(i): Franjo Emanuel Hoško

 Godina: 2011.

 Izdanje: Godišnjak za znanstvena istraživanja 3: 85-107

Sažetak

U Habsburškoj Monarhiji je državnom politikom uvedeno državno prosvjetiteljstvo ili jozefinizam kao osobit društveno-politički sustav. Rani jozefinizam započinje i traje za vladavine carice Marije Terezije (1740.-1780.), radikalni za vladavine cara Josipa II. (1780.-1790.), a kasni za njegovih nasljednika sve do 1855. kad mu je konkordat označio kraj. I u ugarskom dijelu Monarhije jozefinizam je bio na snazi, osobito u stavu države prema Crkvi. Ugarski biskupi su pokušali nacionalnom ugarskom crkvenom sinodom 1822. u Požunu, današnjoj Bratislavi, osloboditi se kasnog jozefinizma i uspostaviti crkveni sustav koji će se suočiti s vjerskom ravnodušnosti kod vjernika i nemarom prema zasadama kršćanskog morala, padom apostolske zauzetosti kod klera, a napose s protucrkvenim liberalnim strujanjima u društvu, poniklim iz jozefinizma. Ugarski primas Aleksandar Rudnay je nakon dugog i mukotrpnog dogovaranja s državnim vlastima ishodio da je car Franjo I. dopustio održavanje sinode 1822. u Požunu, današnjoj Bratislavi. Rad sinode je trajao od 8. rujna do 16. listopada 1822. godine. Osim biskupa, redovničkih starješina i predstavnika kaptola i svećenika u visokim državnim službama, na sinodi je sudjelovalo i nekoliko profesora teologije. Između njih je primas Rudnay izabrao većinu tajnika sinode, ali su u tom broju od sedam sinodalnih tajnika našli mjesto također kalački kanonik bački Hrvat rodom iz Subotice Pavao Sučić i Rudnayev osobni tajnik Juraj Haulik, kasniji zagrebački biskup i nadbiskup. Kad je sinoda završila svoj rad, primas Rudnay je poslao caru na odobrenje sinodalne zaključke, ali ih car nije odobrio. Bio je to težak udarac svim sudionicima sinode.

Ključne riječi: ugarska nacionalna sinoda, kasni jozefinizam, liberalizam, car Franjo I., primas Rudnay, Pavao Sučić, Juraj Haulik