Popis stanovništva iz 1910. i njegove povijesne i pravno-političke reminescencije

Autor(i): Ladislav Heka

Godina: 2021.

Izdanje: Godišnjak za znanstvena istraživanja 13: 45-71

Sažetak

Već desetljećima postoje prijepori oko popisa stanovništva iz 1910. godine, zadnjega koji je proveden u državnopravnim okvirima Austro-Ugarske Monarhije. Zamjerke na njega su brojne, a sumnje u njegovu vjerodostojnost pojavile su se u redovima južnoslavenske inteligencije (i katoličkoga klera), a napose delegacije Kraljevine SHS koja je na mirovnim pregovorima u Parizu htjela otkinuti što veći komad Mađarske. Pod obrazloženjem da je popis iz 1910. godine nevjerodostojan, srpske okupacijske vlasti su 1919. godine provele svoj „popis stanovništva“ koji je dakako trebao ići u prilog teritorijalnih pretenzija beogradske vlade na teritorij Bačke i Baranje. Premda taj „srpski popis“ danas nitko ne smatra relevantnim, on je ipak poslužio svojoj svrsi i dobivanju teritorijalnih ustupaka.

S ozbirom na to da još ni danas ne prestaju prijepori oko popisa stanovništva iz 1910., odlučio sam si dati truda i tu obimnu građu prezentiranu u šest debelih svezaka tiskanih na više tisuća stranica, uzeti u ruke i iz nje izdvojiti one podatke koji se odnose na Hrvate, Dalmatine, Bunjevce, Šokce. Pri tom naglasak stavljam na Hrvate iz južne Ugarske, pa tako izostavljam brojnu hrvatsku zajednicu iz Zapadne Ugarske. Pred čitateljem stoje podatci koje sam osobno prepisao iz tih svezaka i analizirao. Dakle, to nije građa preuzeta s interneta, niti prenošenje već puno puta ponavljanih statističkih podataka, nerijetko pogrešnih, nego moj skromni prinos ovoj problematici. Glavna tema moga zanimanja bile su Baranjska i Bačko-bodroška županija, nacionalni i vjerski sastav stanovništva, pismenost unutar tih županija i naselja, kao i upoznavanje s brojem stanovnika koji su znali mađarski.

Ključne riječi: popis stanovništva 1910., materinski jezik, mađarizacija, Bačko-Bodroška i Baranjska županija